Prvi "Dani pekmeza" u bratunačkom selu Pobuđe
U bratunačkom selu Pobuđe organizovani su prvi „Dani pekmeza“ na kojima je svoje recepte predstavilo desetak lokalnih proizvođača. Udruženje poljoprivrednih proizvođača „Drina“ koje je organizator manifestacije, nastoji uvezati proizvođače s ciljem zajedničkog nastupa na tržištu, boljeg predstavljanja, ali i standardizacije recepture.
Pekmez od jabuka je prirodno sredstvo za poboljšanje krvne slike. Jača imunitet, reguliše šećer u krvi i rad štitne žlijezde. Pekmez je i omiljena poslastica, a priprema se po receptu koji se u Podrinju prenosi s koljena na koljeno. Asim Dedić iz Udruženja „Drina“ najavljuje da će se manifestacija ubuduće redovno održavati.
“Cilj je da se okupe voćari, da na jednom mjestu proizvode, prerađuju svoje voće i da od tog voća dobiju identičan proizvod. Da ne budu to male količine, nego da to budu što veće količine tog proizvoda, kako bi mogli doći ozbiljni otkupljivači”, kaže Dedić za BHRT.
Proizvodnja pekmeza je dugotrajan proces koji zahtijeva umijeće i strpljenje.Tajna podrinjskog pekmeza je, kažu, u autohtonim sortama jabuke koje se koriste za pripremu ove zdrave poslastice.
“Ja sam ovdje dovukao pet vreća jabuka. Bilo je oko 60 litara jabukovače.Treba u prosjeku deset litara jabukovače, kad izvrši svoj proces ukuhavanja, od deset litara dobije se litar pekmeza.Proces je dug.Treba minimalno šest sahati provesti oko ove vatre da ispečem ovaj pekmez“, kaže Ibrahim Ibrahimović, poljoprivrednik iz Pobuđa.
„Uglavnom se radi o autohtonim sortama, gdje su ljudi u stara vremena uglavnom to sadili po međama. Te međe su uvijek bile naoravane i bile su plodne, tako da je voće rađalo i davalo dobre prinose. Ljudi bi normalno kao i sada kada Bog da rodi treba to iskoristiti, a jedini način je bio da se to konzervira, putem ukuhavanja u pekmez i sušenja na sušnicama“, smatra Nezir Hodžić, inžinjer poljoprivrede.
U BiH se godišnje proizvede od 1.500 do 2.000 tona pekmeza od jabuka, za šta je potrebno od 15 do 20.000 hiljada tona jabuka. Prema procjenama, više od 20 odsto sazrelog voća, posebno šljive, ne bude iskorišteno i završi na otpadu. Inicijativa poput ove, Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Drina“, teži da doprinese boljem iskorištavanju voća u BiH.
