Poruka je ovo aktuelnog potpredsjednika RS-a Ramiza Salkića, nosioca liste za Narodnu skupštinu RS-a Pokreta za državu, koalicije koju čini deset probosanskih stranaka na ovogodišnjim Općim izborima.

 

Salkić u razgovoru za Faktor kaže da je "potreba i želja da se zaustavi separatistička politika, diskriminacija i mirnodopski progon ljudi koji su se vratili da žive u miru na svojim ognjištima u ovom entitetu u temeljima formiranja ovog pokreta".

 

- Zbog toga je veoma važno da Bošnjaci, Hrvati i svi drugi dobronamjerni građani ispravno shvate i podrže ovaj pokret na izborima. Naš izborni rezultat treba da nas pozicionira na način da imamo priliku zaustaviti i eliminisati negativne trendove koji su danas na sceni. Kao potpredsjednik entiteta iz reda bošnjačkog naroda trudio sam se da široj javnosti u Bosni i Hercegovini i izvan Bosne i Hercegovine vjerodostojno razgolitim separatističku politiku entitetske vlasti, njihovu vezu sa ruskim utjecajem i sve elemente diskriminacije koju provode kršeći Dejtonski mirovni sporazum, ugrožavajući mir i sigurnost građana u Bosni i Hercegovini – kaže Salkić.

 

Naglašava, da je u samom početku malo ko prihvatao termine diskriminacija, aparthejd, ruski utjecaj, separatizam…

 

- Ali danas je svima potpuno jasno o čemu se radi. Sve ove pojave produkuju nestabilnost i nesigurnost zbog čega u prvom redu građani Bosne i Hercegovine napuštaju zemlju. Zbog ovakvih politika danas su ljudi u neizvjesnosti i strahu od novog rata koji bi imao dramatične posljedice.

 

Vlast u ovom entitetu godinama negira sudski dokazan i presuđen počinjeni genocid nad Bošnjacima, od strane vojske i policije RS-a. Odlikovali su presuđene ratne zločince za genocid i iste veličaju kao heroje u školskim udžbenicima. Puno smo vremena potrošili da ubijedimo OHR i druge međunarodne organizacije da je ovo završna faza genocida i da zaslužuje njihovu reakciju. Težak je put bio do cilja i zakonskog rješenja koje će predviđati kažnjavanje onih koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince. Veliki je to uspjeh svih onih koji se bore za istinu i pravdu. Danas je veoma važno da postoji zakonski okvir za sankcionisanje onih koji veličaju ratne zločine i negiraju genocide – navodi naš sagovornik.

 

Ovaj zakon se, nastavlja on, trenutno ne primjenjuje onako kako bi žrtve genocida u prvom redu očekivale.

 

- Vjerujem da će doći trenutak adekvatne i potpune primjene. To će se, prije svega, desiti kada tužilaštva i sudovi skinu političke okove sa svojih leđa i kada u potpunosti zaživi pravna država. Uvjeren sam da je većina građana svjesna težine trenutka za Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane i da svi zajedno trebamo pokazati odgovornost i birati politike koje nude mir, stabilnost i sigurnost.

 

Nasrtaji na Bosnu i Hercegovinu, identitet Bošnjaka i naša prava u ovom entitetu poprimila su dramatične razmjere i zahtijevaju naše potpuno jedinstvo bez obzira na političku pripadnost. Naša prava koja su nam zagarantovana Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom ovog entiteta uskraćena su nam. Nemamo pravo na adekvatno obrazovanje, diskriminirani smo pri zapošljavanju, ustavna mogućnost zaštite vitalnog nacionalnog interesa derogirana je primjenom neustavnog Poslovnika o radu Ustavnog suda entiteta – pojašnjava Salkić.

 

Ova pitanja, naglašava Salkić, tema su danas, a bit će i u budućnosti, jer entitetska vlast ih koristi kao sredstvo za ostvarenje neostvarenog ratnog cilja o etnički čistoj srpskoj pravoslavnoj teritoriji.

 

- Naša je obaveza da iskoristimo sve mehanizme da ove pojave zaustavimo i otklonimo njihove posljedice. Nažalost, u prethodnom periodu za rješavanje ovih pitanja nismo imali adekvatnu podršku OHR-a i drugih međunarodnih organizacija. Danas je često uvjerenje kod Bošnjaka u ovom entitetu da međunarodna zajednica svjesno toleriše diskriminaciju koja se provodi nad Bošnjacima. Mnogi vjeruju da je ta tolerancija prisutna, jer se diskriminacija provodi nad Bošnjacima i da bi bio potpuno drugačiji odnos da Bošnjaci vrše diskriminaciju.

 

Ipak, sankcije koje trpe pojedinci i entitet RS pokazuju svjesnost dijela međunarodne zajednice ko je izvor problema u Bosni i Hercegovini. U narednom periodu trebamo ojačati našu borbu kroz Narodnu skupštinu preko pokretanja inicijativa i davanje prijedloga, nastaviti pravnu borbu pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, kako bi dokinuli diskriminaciju i separatizam. Ovo će biti moguće ako ostvarimo dobar rezultat na izborima i povećamo broj zastupnika u Narodnoj skupštini, čime bi postali važan politički faktor u procesu donošenja odluka – potcrtava Salkić.

 

Neophodno je, prema njegovom mišljenju, da probosanski orijentisani privrednici shvate koje su granice domovine koju vole i koja im je pružila priliku i uvjete da uspiju u svom poslu, te da investiraju u mjestima gdje je ostvaren povratak.

 

- To je njihova obaveza i njihov dug. U suprotnom će biti zabilježeni u historiji da nisu dosljedno pratili proces povratka i reintegraciju domovine nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. Svi zajedno trebamo i moramo obezbijediti radna mjesta kao izvor egzistencije za ljude koji su se vratili, a nisu prihvaćeni od vlasti entiteta RS da se integriraju i kroz radnu aktivnost obezbijede egzistenciju.

 

Puno je važnog posla pred nama i zbog toga nam treba jedinstven i jak front u NSRS-u, sa odvažnim, iskusnim i provjerenim zastupnicima. Velika stvar za našu domovinu bilo bi formiranje jednog ovakvog fronta probosanskih snaga na nivou države radi suprotstavljanja procesima dalje etnonacionalne podjele Bosne i Hercegovine i provođenju separatističkih aktivnosti u ovom entitetu. Bio bi to dodatan podstrek Bošnjacima, ali i mnogim drugima, u ovom entitetu da nastavimo zajedno izgradnju društva tolerancije i razumijevanja u sigurnom i stabilnom okruženju – poručuje Salkić.