Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Hrvatske objavila je svoj najnoviji izvještaj za 2022. godinu.
SOA se u izvještaju osvrnula i na događaje u susjednim zemljama pa tako navode da političke prilike u Bosni i Hercegovini i dalje obilježava unutrašnja politička nestabilnost uzrokovana prije svega različitim pogledima konstitutivnih naroda vezano uz buduće ustavnopravnog uređenja BiH, posebno pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajagarantirane ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
- Temeljno pitanje tokom 2022. godine bilo je načelo konstitutivnosti, odnosno ravnopravni status svakog od tri naroda u institucijama BiH bez obzira na njihov broj. Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji narod, zalažu se za očuvanje načela konstitutivnosti, kao i decentralizirano državno uređenje jer im ono garantira političku ravnopravnost s ostala dva naroda.
Bošnjačke nacionalne stranke nezadovoljne su ovim načelom jer smatraju da Bošnjaci, kao narod koji po popisu iz 2013. godine čini 50 posto stanovništva u BiH, trebaju proporcionalno tome biti zastupljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima BiH. Političke stranke bez nacionalnog predznaka u BiH (tzv. građanske stranke, a kojima je biračko tijelo dominantno u većinski bošnjačkim sredinama) također smatraju da se načelo konstitutivnosti treba ukinuti, a predstavnička i izvršna tijela popunjavati bez obzira na nacionalne odrednice. Uz ukidanje ili umanjivanje načela konstitutivnosti tri naroda, bošnjačke i tzv. građanske političke stranke zalažu se i za veću centralizaciju u BiH - navodi se u izvještaju.
Srbi u BiH, smatra dalje SOA, primarno su usmjereni na očuvanje i korištenje političke autonomije entiteta Republike Srpske (RS) uz pokušaje vraćanja nadležnosti koje su entiteti tokom vremena (dobrovoljno ili pod međunarodnim pritiskom) prenijeli na državne institucije i centalne organe vlasti BiH.
Kada je riječ o Srbiji u ovom izvještaju stoji:
- Srbija je nastavila koristiti nestabilnosti u regionalnom okruženju za skretanje domaće i međunarodne pažnje s neriješenih pitanja srbijanske unutrašnje i vanjske politike (kao što je pitanje neuvođenja sankcija Rusiji). U skladu s vlastitim potrebama, Srbija je otvarala i eskalirala pojedina pitanja sa susjednim državama destabilizirajući regionalne i bilateralne odnose. Pri tome se koristila kombinacijom političkih i medijskih pritisaka, kao i korištenjem sigurnosnog i pravosudnog aparata koji su u Srbiji i dalje podložni utjecaju politike.
Srbija i dalje promovira koncept "srpskog sveta" kojem je cilj širenje srbijanskog političkog, privrednog, kulturno-vjerskog i drugog utjecaja u drugim državama okruženja gdje živi veći broj srpskog stanovništva. Ovaj koncept je posebno usmjeren prema Crnoj Gori, BiH, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Zbog sličnosti koncepta "srpskog sveta" s konceptom "ruskog svijeta", a nakon ruske agresije na Ukrajinu, srbijanske političke elite reducirale su spominjanje ovog naziva u javnim nastupima.
Zbog iskustva s velikosrpskim pretenzijama koje su osobito došle do izražaja u ratovima 1990-ih godina prošlog stoljeća, a u kontekstu javno isticane ideje "spskog sveta", inicijativa Otvoreni Balkan izaziva oprez kod ostalih država regije - navodi se u izvještaju SOA-e.
U kontekstu rata u Ukrajini i ekonomskih poteškoća, stoji u izvještaju, na području Zapadnog Balkana otvorio se prostor za utjecaj nezapadnih aktera koji nastoje iskoristiti nestabilnost i neizgrađene državne i društvene institucije u državama Zapadnog Balkana za jačanje svoje "meke moći", širenje vlastitih interesa i projekata, a ponegdje na dodatno usporavanje euroatlantske perspektive država Zapadnog Balkana.
- Rusija tako na Zapadnom Balkanu svoj utjecaj nastoji projicirati prvenstveno preko Srbije i Republike Srpske u BiH. Rusija na ovom prostoru nastoji utjecati i netradicionalnim alatima. Tako primjera radi na području Zapadnog Balkana djeluju klubovi Noćni vukovi nastali po uzoru na motorističku grupu Noćni vukovi iz Rusije, bliskoj Kremlju i ruskom predsjedniku Putinu. Noćni vukovi iz Rusije su na sankcijskoj listi EU-a od 21. jula 2022. i zabranjen im je ulazak u države članice zbog širenja ruske propagande i antiukrajinske kampanje. Pripadnici Noćnih vukova često su učesnici prosrpskih i proruskih protesta u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj u BiH. Rusija također nastoji zadržati i svoj medijsko-propagandni utjecaj na području Zapadnog Balkana, pri čemu nastoje plasirati svoj narativ i poticati sukobe, posebno u odnosima Srbije i Kosova - piše u izvještaju.
Faktor
