Povećanje plata, nova pravila za radnike, promjene za penzije, poreze...
Tačno u ponoć Hrvatska je ušla u Šengen i u eurozonu, a od danas na snagu je stupila i cijela sila novih zakona i propisa.
Hrvatska je ušla u Šengen, što će olakšati putovanja, te u eurozonu – što vam na kratke staze neće bitno promijeniti financijsku krvnu sliku, ali bi dugoročno i od uvođenja eura mogli imati izravne koristi.
Nadalje, danas je na snagu stupila i cijela sila novih zakona i propisa. Radnici koji primaju zakonski najmanju moguću platu, ubuduće će zarađivati mrvicu bolje.
Iznos minimalne plate podignut je na 700 eura bruto, odnosno 560 eura neto. Time će minimalna plata iznositi 51,32 odsto prosječne bruto plate. Minimalac prima oko 35 hiljada radnika, a dizanje njegova iznosa osjetiće još 70 hiljada radnika čija je plata u 2022. godini bila viša od minimalne, ali manja od 700 eura bruto. Od 2016. do danas bruto minimalna plata narasla je za 69 odsto.
U ponoć su na snagu stupile i izmjene i dopune Zakona o radu kojima se, među ostalim, određuje da se s radnikom mogu sklopiti samo tri uzastopna ugovora na određeno u roku tri godine, kako bi se spriječila zloupotreba tog nesigurnog modela zapošljavanja, dok se uslovi za rad od kuće i rad na daljinu detaljnije uređuju.
Za stotine hiljada radnika novi Zakon o radu donosi još jednu vrlo važnu novost. Svi koji rade nedjeljom moraće biti plaćeni barem 50 odsto više nego normalnim radnim danom. Dosad je zakonom bilo definisano samo da moraju biti plaćeni više, ali ne i koliko, pa se moglo dogoditi da za rad nedjeljom budu plaćeni i samo jednu kunu više. A za samo 30 dana uvodi se i neradna nedjelja u sektoru trgovinu. Trgovci će moći raditi samo 16 nedjelja u godini (i to po svom vlastitom izboru), dok će ostale nedjelje morati biti neradne. Doduše, u novi Zakon o trgovini ponovo su uvedene brojni izuzeci, pa će tako nedjeljom i dalje moći raditi trgovine u sklopu benzinskih pumpi, autobuskih i željezničkih stanica, OPG-ova, tržnica, pekare, kiosci…
U ponoć je na snagu stupila i nova regulacija porodičnih penzija prema kojima preživjeli, uz svoju penziju, može naslijediti i 27 odsto penzije preminulog supružnika. Ujedno za deset odsto rastu sve porodične penzije.
Na snagu je stupila i primjena Vladine odluke o (su)finansiranju barem jednog besplatnog obroka dnevno za svakog učenika u osnovnim školama, tačnije za njih 311 hiljada. Država ovime izdvaja deset kuna dnevno po učeniku, odnosno 550 miliona kuna na godišnjem nivou. Procjena je da u Hrvatskoj čak 80 hiljada djece živi u riziku od siromaštva, stoga se nadamo da će politika uvođenja besplatnih obroka u školama proći relativno glatko.
Recimo još jednom da evro postaje službena valuta u Hrvatskoj, a da kuna odlazi u istoriju. Prvih 14 dana u zemlji će se moći plaćati i eurom i kunama, a trgovci će kusur morati vraćati u eurima. Nakon tog prelaznog perioda, valuta plaćanja biće isključivo euro, dok će se dvojno iskazivanje cijena nastaviti sve do kraja godine.
Na koncu, Hrvatska je postala dio šengenske zone, što znači da su ukinute kopnene i morske granične kontrole sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, a granica s Bosnom i Hercegovinom postala je u punom smislu te riječi vanjska granica Evropske unije, piše Jutarnji list.
Bez graničnih kontrola od danas gražani Hrvatske mogu putovati od Dubrovnika do Osla ili od Iloka sve do Lisabona i natrag.
