Bivši general Vojske Republike Srpske Radislav Krstić prihvatio je ličnu odgovornost za ratne zločine počinjene u Srebrenici i na temelju toga zatražio od predsjednika Mehanizama za međunarodne kaznene sudove (MICT) da mu odobri skraćenje kazne od 35 godina zatvora koju mu je 2004. godine izrekao Haški tribunal.
Krstić je u aprilu poslao pismo predsjedniku MICT-a sucu Carmelu Agiusu tražeći da mu odobri prijevremeno puštanje na slobodu iz zatvora u Poljskoj jer je u martu odslužio dvije trećine kazne.
U preslici rukom pisanog pisma što ju je u utorak objavio portal Faktor, Krstić koji je 1995. godine bio komandant tzv. Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba sucu Agiusu piše kako je u zatvorskim godinama “shvatio i prihvatio svoju odgovornost” za patnju i smrt žrtava genocida u Srebrenici.
Nakon što su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u julu 1995. godine osvojili enklavu pod zaštitom UN-a, ubili su više od sedam hiljada Bošnjaka, pretežno muškaraca i dječaka što je ICTY u nizu presuda označio kao zločin genocida.
Ne spominje genocid
Samu riječ genocid koja je izrijekom navedena u presudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Krstić u pismu ne spominje, no navodi kako snosi ličnu odgovornost za “strašne zločine koji su počinjeni tokom i nakon pada Srebrenice”.
Krstić je tada imao ulogu najbližeg saradnika bivšeg vojnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića koji je zbog ratnih zločina, uključujući tu i genocid u Srebrenici, osuđen na doživotni zatvor. Tokom suđenja u Den Haagu jedan od dokaza njegove krivice bila je snimka telefonskog razgovora u kojem Krstić jednom od svojih podređenih daje uputu da ne smije ostaviti živog nijednog zarobljenog Bošnjaka.
“Riječi ne mogu izraziti bolno kajanje koje osjećam svaki dan zbog svojih postupaka”, napisao je Krstić izražavajući želju da mu Agius dopusti da ostatak života provede s porodicom u Beogradu i pri tom javno ne istupa niti veliča sebe ili druge osuđene počinioce ratnih zločina.
Sve osobe koje je ICTY osudio na ratne zločine ranije su gotovo po automatizmu dobile mogućnost puštanja na slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne, no sadašnji predsjednik MICT-ja tu je praksu praktično ukinuo i restriktivno razmatra sve takve zahtjeve.
N1
