Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta na današnjoj sjednici raspravlja o izvještaju Paula Rangela o stanju u Bosni i Hercegovini.
Izvještaj, koji se odnosi na nefunkcionalnost institucija, proces pomirenja, reforme, vladavinu prava, ljudska prava te vanjsku politiku i sigurnost pripremio je izvjestilac Paulo Rangel.
Europarlamentarac Dietmar Koster rekao je u raspravi prije samog usvajanja da je BiH danas u dubokoj krizi.
"Mislim da smo uspjeli uspostaviti dobru saradnju. Ne slažemo se oko svega, ali se slažemo oko glavnog cilja, a to je BiH u EU. Mi želimo da svaki građanin ima jednaka prava, i pravo jedan čovjek jedan glas. Također, trebamo biti kritičniji oko angažmana SAD-a i EU u pregovorima oko izmjene izbornog zakona u BiH. Glavni pregovarači su i dalje etnonacionalni lideri koji koče svaki napredak", naveo je Koster tokom rasprave.
Europarlamentarac Klemen Grošelj, rekao je da izvještaj predstavlja dobre temelje, jer BiH je na raskrižju.
"BiH mora biti država svojih građana. Jasan mi je donekle pojam konstitutivnih narada, no EU mora tražiti da se provode presude suda za ljudska prava. Što se tiče Izbornog zakona, ako postoji konsenzus za njegovu izmjenu onda u redu, ako ne, izbori se moraju održati po sadašnjem zakonu", dodao je Klemen.
Dodao je da je provedba reformi ključno pitanje ovdje, ali BiH zaslužuje status kandidata.
"Potrebno je da EU pošalje poruku da BiH neće postati novo žarište krize", dodao je on.
Iz stranke Zelenih su naglasili da ovim izvještajem treba osuditi i mješanje predsjednika Hrvatske u unutrašnje stvari BiH.
"Predsjednik Milanović nije predsjednik Bosne i Hercegovine. Treba spriječoti Milorada Dodika u njegovim neustavnim aktivnostima, a OHR treba donijeti dodatne određene mjere bude li to potrebno. Također, potrebno je podržati i ojačati misiju 'Althea'", navedeno je.
Europarlamentarka Željana Zovko jedina je imala primjedbu, a ona se, prema njenim riječima, odnosi na broj građana koji je u izvještaju BiH naveden kao Ostali.
"Imam jednu činječnu primjedbu. Kada se kaže da 400.000 građana nemaju izborna prava. Prema popisu, 3,7 posto građana BiH se izjasnilo kao ostali. Podržavamo da se budući izbori održe uredno, da se uzme u obzir međunarodni mirovni sporazum", kazala je Zovko.
