Evropa je bliže ratu nego ikad u 30 godina, upozorio je poljski ministar vanjskih poslova.
On je to izgovorio tokom trećeg kruga razgovora ove sedmice u svrhu ublažavanja napetosti zbog ruskog zahtjeva da se Ukrajini nikada ne dopusti uključenje u NATO savez.
Obraćajući se predstavnicima 57 članica Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) Zbigniew Rau nije imenovao Rusiju, ali je naveo niz sukoba u koji je navodno Moskva uključena, prenosi Hina pozivajući se na izvještaj Reutersa.
“Čini se da je opasnost od rata na prostoru OSCE-a veća nego ikad u 30 godina”, rekao je Rau u govoru iznoseći prioritete svoje zemlje dok ove godine predsjeda tom organizacijom.
“Već nekoliko sedmica suočeni smo s mogućnošću velike vojne eskalacije u istočnoj Evropi.”
Poljska je među članicama NATO-a koja najviše diže glas kada se radi o suočavanju s onim što smatra ruskim revizionističkim ambicijama u istočnoj Evropi.
“Trebali bismo se usredotočiti na mirno rješavanje sukoba u Ukrajini i oko nje”, dodao je Rau, pozivajući na “puno poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i jedinstva Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica”.
Rusija je rasporedila oko 100.000 vojnika u blizini svojih granica s Ukrajinom, koja se već bori sa separatistima koje podupire Moskva na svom istoku. Rusija je anektirala ukrajinsku regiju Krim 2014. godine. Razgovori u četvrtak u Beču prvi su ove sedmice na kojima je Ukrajina zastupljena, i to samo na nižem, ambasadorskom nivou.
Upozorenje iz Amerike
- Zapad bi trebalo da se pripremi za eventualnu eskalaciju napetosti sa Moskvom, izjavio je Majkl Karpenter - američki izaslanik u Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) nakon razgovora sa ruskim predstavnicima u Beču.
“Ratni doboši se čuju glasno”, upozorio je Karpenter.
Prema njegovim rinečima, Sjedinjene Države neće biti dio sfera uticaja ili ograničavati prava nacija u odabiru saveza kojima će pripadati.
„Suočavamo se sa krizom evropske bezbjednosti. Retorika postaje sve oštrija”, rekao je Karpenter.
Ukazao je i da raspoređivanje 100.000 ruskih vojnika, naprednog naoružanja, artiljerijskih sistema i municije u blizini granice sa Ukrajinom pokreće brojna pitanja o namjerama Rusije.
„Potrebno je ovo shvatiti veoma ozbiljno i pripremiti se za eventualnu eskalaciju“, rekao je Majkl Karpenter – dodavši da se Vašington zalaže za dijalog i smirivanje tenzija.
Reakcija Rusije
Usvajanje američkih sankcija protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina u slučaju agresije na Ukrajinu bi "prešlo granicu", saopćio je u četvrtak Kremlj.
U srijedu su senatori iz Demokratske partije američkog predsjednika Joa Bidena zaprijetili velikim posljedicama ako Rusija napadne Ukrajinu, uključujući sankcije Putinu i ruskim bankama, kao i 500 miliona dolara nove bezbjednosne pomoći Ukrajini, prenosi AFP.
- Sankcije protiv šefa države su mjera koja bi prešle granicu, bile bi jednake prekidu odnosa - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Naveo je da prijedlog američkih demokratskih senatora "ne olakšava uspostavljanje konstruktivne atmosfere za pregovore" Rusije i Zapada.
Senatori su u srijedu iznijeli prijedlog o sankcijama kojima bi se kaznio Putin i obezbjedila finansijska pomoć Kijevu.
(Vijesti.ba)