O značaju Povelje i srednjovjekovnoj Bosni će govoriti naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Nedim Rabić, a o bosanskohercegovačkoj baštini i izazovima i savremenoj diplomatiji kazivat će Ibrahim Spahić, predsjednik Međunarodnog centra za mir.
Iz Centra su najavili da će video poruku povodom godišnjice Povelje, sa vrha Visočice, poslati planinar i novinar Zehrudin Isaković.
Povelja bosanskog bana Kulina je jedan od najznačajnijih dokumenata u bh. historiji, najstariji je očuvan državni dokument koji govori o vjekovnoj bosanskoj državnosti. Mnogi ga upravo zbog toga zovu “rodnim listom” Bosne i Hercegovine.
Prvi je diplomatski dokument koji je izdao jedan bosanski vladar knezu druge države, a njome je tadašnji bosanski vladar ban Kulin regulisao trgovačke odnose između Bosne i Dubrovnika na način da oni imaju slobodu trgovanja u Bosni bez ikakvih nadoknada.
Očuvana je u tri originalna primjerka od kojih se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu u Dubrovniku, a treći primjerak je ukraden i danas se nalazi u Rusiji.
Bosna i Hercegovina je uputila zahtjev za njen povratak no Rusija je to odbila jer smatra da je pravni vlasnik tog dokumenta koji za njih govori o vijekovnom postojnju Slavena na ovim prostorima.
Od Hrvatske je Sarajevo u nekoliko navrata tražilo dokument na 15-dnevnu posudbu kako bi je izložili u Zemaljskom muzeju BiH no i Hrvati su odbili zahtjev
Iz Centra su najavili da će video poruku povodom godišnjice Povelje, sa vrha Visočice, poslati planinar i novinar Zehrudin Isaković.
Povelja bosanskog bana Kulina je jedan od najznačajnijih dokumenata u bh. historiji, najstariji je očuvan državni dokument koji govori o vjekovnoj bosanskoj državnosti. Mnogi ga upravo zbog toga zovu “rodnim listom” Bosne i Hercegovine.
Prvi je diplomatski dokument koji je izdao jedan bosanski vladar knezu druge države, a njome je tadašnji bosanski vladar ban Kulin regulisao trgovačke odnose između Bosne i Dubrovnika na način da oni imaju slobodu trgovanja u Bosni bez ikakvih nadoknada.
Očuvana je u tri originalna primjerka od kojih se dva nalaze u Dubrovačkom arhivu u Dubrovniku, a treći primjerak je ukraden i danas se nalazi u Rusiji.
Bosna i Hercegovina je uputila zahtjev za njen povratak no Rusija je to odbila jer smatra da je pravni vlasnik tog dokumenta koji za njih govori o vijekovnom postojnju Slavena na ovim prostorima.
Od Hrvatske je Sarajevo u nekoliko navrata tražilo dokument na 15-dnevnu posudbu kako bi je izložili u Zemaljskom muzeju BiH no i Hrvati su odbili zahtjev
