Dvadesetsedmogodišnji Hamid Hasanagić iz Cazina je 8. marta ove godine za naknadu od 610 eura iz Sarajeva do Bihaća prevezao tri migranta.
Zaustavljen je u Ključu, gdje je i uhapšen. Novac mu je oduzet, a Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je krajem juna ove godine protiv njega podiglo optužnicu.
Hasanagić se tereti za krivično djelo iz člana 189. Krivičnog zakona BiH, kojim se transport ilegalnih migranata kroz teritorij BiH kažnjava kaznom od tri mjeseca do pet godina zatvora.
Međutim, ono što važi za Hasanagića i još stotine pojedinaca kojima je Tužilaštvo BiH “bildalo” svoju statistiku, ne važi za Milorada Dodika i institucije entiteta RS koje su pod njegovom kontrolom. Organizirani prijevoz migranata sa istočne granice BiH do Unsko-sanskog kantona u režiji tih institucija se mjesecima dokumentuje fotografijama, snimcima i izjavama svjedoka, a u četvrtak je javnost imala priliku svjedočiti i direktnom priznanju o činjenju tog krivičnog djela.
- Imajući u vidu da su naši ljudi već doživjeli mnogo neugodnosti u RS-u, mi smo zauzeli stav da gdje god da evidentiramo migrante, da ih prevezemo do najbliže destinacije gdje oni izraze želju. Neki hoće da idu u Sarajevo, neki u Unsko-sanski kanton i mi njih putem organizovanog prijevoza koji se organizira u okviru MUP-a RS-a prebacimo do tih destinacija. Od toga nećemo odustati – poručio je član Predsjedništva BiH i šef Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.
Dodao je Dodik da će entitet RS “pooštriti svoju politiku prebacivanja migranata sa prostora entiteta RS”, piše Faktor.ba.
Član 189. Krivičnog zakona BiH, isti onaj na osnovu kojeg su optuženi Hasanagić i još stotine drugih osoba, predviđa i da oni koji prevezu migrante kroz teritorij BiH, a to rade kao dio organizirane grupe ili zloupotrebom službenog položaja, se mogu kazniti kaznom zatvora od tri do 15 godina.
Uzimajući u obzir da su aktivnosti MUP-a RS-a i ostalih aktera koji organizirano prevoze migrante do Kantona Sarajevo ili Unsko-sanskog kantona krivično djelo definirano Krivičnim zakonom BiH, zanimalo nas je da li je Tužilaštvo BiH formiralo predmet u tom slučaju i da li je poduzelo bilo kakve aktivnosti, uzimajući u obzir ranije izvještaje vezane za transport migranata preko prostora entiteta RS. Odgovor na Faktorov upit Tužilaštvu BiH je izostao.
Izostao je i interes Tužilaštva BiH za istraživanjem aktivnosti institucija entiteta RS na prijevozu migranata.
- Prema našim informacijama, Tužilaštvo BiH nije poduzelo nikakve radnje po tom pitanju, a bilo bi dobro da se krene sa takvim aktivnostima. Vidimo da se radi organizirani prijevoz migranata i možemo postaviti pitanje kako je jedan slučaj krivično djelo, a drugi nije. Mislim da tu nema razlike između taksi prijevoza i organiziranog prijevoza. Mislim da Tužilaštvo BiH treba reagirati po tom pitanju – kazao je za Faktor ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić.
Amnestiranje odgovornosti institucija i zvaničnika iz entiteta RS višegodišnja je praksa Tužilaštva BiH, naročito pod vodstvom aktuelne državne tužiteljice Gordane Tadić.
