Gost u današnjem izdanju emisije “Dobar dan BiH” bio je ministar raseljenih osoba i izbjeglica FBiH Edin Ramić.
Na samom početku osvrnuo se na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa i koliko je ona poremetila sve planove ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice.
- Postojala su dva problema uzrokovana pandemijom. Jedan je smanjena budžetska sredstva, iz razloga što je potrebno da Vlada FBiH osposobi fondove za koje ranije nije bilo potrebe, a to je da stabilizira privredne subjekte koji su bili ugroženi. S druge strane neki naši programi su transformirani i prilagođeni su potrebama čuvanju radnih mjesta koja su kreirana ranijih godina – pojašnjava Ramić.
Dodaje da umjesto što se ove godine bavimo razvojem, ministarstva i Vlada je u borbi da pomogne svim privrednim subjektima.
- Naš fokus aktivnosti je bio u tome, a pored toga smo pokušali sačuvati projekte koje smo radili ranijih godina i u skladu s mogućnostima, kada se malo stabilizovala situacija, neki projekti su zaokruženi i radit će se, a to je prije svega izgradnja stambenih objekata, dalje bit će tu projekata iz infrastrukture, zapošljavanja, poljoprivrede i privrednih subjekata. Naši programi koji su bili ranijih godina su unaprijeđeni u odnosu na ovu godinu, samo što nažalost nismo planirali da nam se desi ova situacija sa koronom, tako da smo u koraku mijenjali programe, ali smo zadržali fokus na podrškama, prije svega ostanku ljudi na svojim područjima – napominje Ramić.
Kada je u pitanju status ljudi i položaj uzrokovan pandemijom, Ramić kaže da su na početku pandemije, povratnici bili kolateralna šteta.
- Ono što je bio problem na početku, jeste sigurnosni izazov. Došli smo u situaciju da se svako na svoj način zatvorio, entiteti htjeli postaljati punktove, kantoni su to namjeravali isto. Povratnici su u takvoj situaciji postali kolateralna šteta u svim odnosima, jer oni su obično vratili se u jedno područje BiH, a ostvaruju svoja prava u nekom drugom. To je bio izazov sigurnosni, ali bilo je volje da se prevaziđu ti problemi i vrlo brzo smo uspostavili naše projekte. Onda je bilo potrebe da se u ugrožena područja distribuira humanitarna pomoć, jer se radilo prije svega o prehrambenim paketima, pa sjemenski materijal – dodaje Ramić.
Kako je kazao mnogo je političara koji su u teškim vremenima pomogli običnom narodu, samo što se to javno nije prikazivalo.
- Nekada postoji potreba da to političari urade iz razloga da motivišu druge i vi na kraju odlučujete šta ćete sa svojim primanjima. Bilo je tih aktivnosti, prije svega u SDA, od predsjednika, člana Predsjedništva, ministri su se odricali dijela plaće i usmjeravali u humanitarne svrhe. Mislim da i dalje postoji potreba za tim i uvijek je dobro višak prihoda odvojiti i podržati neku humanitarnu aktivnost. To mnogi rade, ali samo kod nas nije to tema. Nažalost, mi smo društvo gdje tema samo kada se radi o nečemu lošem – potcrtava Ramić.
(Aldin Tiro)
