Više od polovine ljudi sa Zapadnog Balkana koji u Njemačku dolaze da rade po posebnim pravilima za taj region – rade kao stručna radna snaga. To pokazuje studija Instituta za istraživanje tržišta rada i poziva (IAB.
Čak 54 posto radnih odnosa koji se u Njemačkoj sklope preko regulative za region Zapadnog Balkana odnose se na stručnu radnu snagu. Na sljedećem, višem nivou kvalifikacija – „specijalisti” i „eksperti” čine oko 4 posto a 42 procenta su pomoćna radna snaga.
To su rezultati studije koju je objavio Institut za istraživanje tržišta rada i poziva (IAB) sa sjedištem u Nirnbergu.
Navala na Njemačku
Ljudi iz zemalja koje nisu članice Evropske unije – Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova – mogu u okviru utvrđenih pravila za region od 2016. da se zaposle u Njemačkoj. Uslov je da posjeduju obavezujući iskaz nekog poslodavca da želi da ih zaposli. Dokaz o kvalifikacijama nije neophodan, piše Deutsche Welle.
Ta regulativa koja za sada važi do kraja 2020. naišla je na veliko interesovanje ljudi iz regiona koji su u potrazi za poslom – tako je bilo i u njemačkim firmama, u najmanju ruku do izbijanja pandemije.
Veliki broj aplikacija doveo je do uskog grla u njihovoj administrativnoj obradi u njemačkim diplomatskim predstavništvima na Zapadnom Balkanu: predugo se čekalo na vizu, pa je broj realizovanih ugovora manji nego što je mogao da bude.
Muškarci na građevini
Studija je posmatrala godine 2016. i 2017. U njima je prosječna starost doseljenika u 73 posto slučajeva bila manja od 40. A čak 86 procenat su muškarci. Razlog je velika potražnja u građevinarstvu koje spada u tradicionalne muške pozive. U toj privrednoj grani, kako stoji u saopštenju Instituta, posao je pronašlo 44 posto zaposlenih koji su u Njemačku došli po regulativi za zapadnobalkanske zemlje.
U uslužnim djelatnostima, kao što su hotelijerstvo i gastronomija, radi 13 posto ljudi iz regiona, jedanaest procenata su u zdravstvenoj i socijalnoj branši, a u ostale uslužne djelatnosti, u koje spada recimo čišćenje i pranje, radi deset procenata ljudi koji su se trbuhom za kruhom uputili u Njemačku.
Posao se dobija uglavnom posredstvom privatnih i profesionalnih mreža. Takvi posrednici, prema nalazima studije, ispunjavaju važnu funkciju i od suštinskog su značaja za uspješan nastavak radnog odnosa. Te posredničke mreže brinu se o tome da profil kandidata za posao odgovara očekivanjima firme. Time se, navode u Institutu IAB, stvara predvidljivost i za poslodavca i za zaposlenog.
Uspješna integracija
- Integracija osoba koje su na osnovu te regulative našle posao u Njemačkoj uspješna je u pogledu stabilnosti radnih odnosa i prihoda – u poređenju s drugim migrantskim grupama i njemačkim početnicima na poslu – naglašavaju autori studije.
