„Slobodna Bosna“ donosi novu priču iz povijesti.
O zločinima koji nisu procesuirani i zločincima koji nisu kažnjeni i uživaju na slobodi, mogli bi se napisati romani. Sve dok se ne suočimo s vlastitom prošlosti, ne treba očekivati da će doći do pomirenja među narodima.
Ovoga puta "Slobodna Bosna" donosi priču o tragičnoj sudbini bošnjačkih civila koji su, nakon pada Srebrenice, spas pokušali naći u susjednoj Srbiji.
Kada je nakon pada Srebrenice, između 31. jula i 25. oktobra 1995., u Srbiju sa područja Žepe prešlo oko 800 Bošnjaka, dočekali su ih granični bataljoni Vojske Jugoslavije i pripadnici Posebne jedinice policije, koji su ih odveli u logore Šljivovica i Mitrovo Polje.
Zatočenici su bili prebijeni, držani u nehigijenskim uvjetima, izgladnjivani i psihički maltretirani. Za zatvaranje i torturu Bošnjaka nikada niko nije procesuiran, a glavni isljednici u tim logorima Radisav Ojdanić i Vladimir Milićević danas su u penziji.
Prva i jedina presuda kojom se potvrđuje da su logori za Bošnjake postojali u Srbiji, donesena je 2013. godine, kada je Mujo Vatreš, koji je u tim logorima proveo šest meseci i izgubio 50 kilograma, dobio novčanu nadoknadu od 500.000 dinara.
Prisilne mobilizacije
Građane u Srbiji su između 1993. i 1995. godine prisilno mobilizirale Vojska Jugoslavije i policija Srbije. Na udaru su posebno bile izbjeglice iz Hrvatske i BiH pa je u junu 1995. godine između dvije i četiri hiljade osoba odvedeno najprije u policijske stanice, potom u sabirne centre, a zatim na ratišta u BiH i Hrvatskoj.
Jedan od najozloglašenijih kampova za prisilno mobiliziranje bio je Nastavni centar Srpske dobrovoljačke garde (SDG) u Erdutu, pod komandom ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana. MUP Srbije je SDG-u predao 5.000 izbjeglica, koje su bile izložene poniženjima, psihičkom i fizičkom maltretiranju. Arkan nije odgovarao za to krivično djelo, ali je pred Haškim tribunalom optužen za ratni zločin u Sanskom Mostu, ali nije doživio da bude sudski procesuiran.
U sprezi s JNA nerijetko je djelovalo više od 50 paravojnih jedinica, kao što su Arkanova Srpska dobrovoljačka garda, "Škorpioni" i "Knindže", koje su počinile ratne zločine. Tako je u aprilu 1992. godine JNA najprije opkolila Bijeljinu, a potom su, dok su srpske snage preuzimale vlast, pripadnici srpskih paravojnih snaga u tom gradu ubili najmanje 48 civila.
Pripadnici paravojnih jedinica su zbog ratnih zločina procesuirani pred sudovima u Beogradu, a vođa "Knindži" Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, koji je u Hrvatskoj osuđen na 13 godina zatvora, odslužio je kaznu i namjerava se kandidirati na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
(SB)
