Koja država će dobiti, a koja izgubiti, još je nepoznanica. Za sada su na gubitku samo građani – iz pograničnih pojaseva
Da bi naša zemlja pristupila Evropskoj uniji, potrebno je, između ostalog, da riješi pitanje granice. Sa Srbijom nije ni blizu dogovora o granici.
Komisije za granice dvije države nisu se sastale punih devet godina, a saglasnosti o ovom pitanju nema ni na nivou Bosne i Hercegovine. Koja država će dobiti, a koja izgubiti, još je nepoznanica. Za sada su na gubitku samo građani – iz pograničnih pojaseva.
Žive u jednoj, a rade nekoliko kilometara dalje, u drugoj državi. Račune i porez plaćaju i Srbiji i Bosni i Hercegovini. Apsurdima u kojima žive stanovnici sa područja Rudog u Bosni i Hercegovini i Priboja u Srbiji ne nazire se kraj, javlja BHRT.
Dvije zemlje nisu ni blizu dogovora o razgraničenju.
“Trebali su biti nastavljeni razgovori sa Srbijom u oktobru ove godine, ali je u neformalnim pripremama utvrđeno da su stavovi i dalje prilično daleko, pa na sastanku ne bi bilo nikakvih izleda za pomak. Republika Srbija ostaje na stanovištu da se, zbog nekih objekata koji stoje uz granicu na koje ona polaže pravo, tu rade korekcije uz razmjenu teritorija po principu ‘metar za metar’. Mi u Bosni i Hercegovini to ne prihvatamo, i tražimo da se ugovorom potvrdi granica kakva je bila na dan priznanja”, rekao je Adil Osmanović, ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Članovima Komisije iz Bosne i Hercegovine nedavno je istekao mandat, a nova još nije formirana. Nikakvih aktivnosti nije bilo od maja, kada su predstavnici Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine potpisali Protokol o određivanju tromeđne granične tačke. Iz Komisije je prije desetak dana otišao dopis u Beograd, a tražen je novi termin sastanka.
“Mi smo od samog početka zagovarali ideju da granicu identificiramo, a da se određena pitanja koja smo dobili od kolega iz Srbije rješavaju drugim sporazumima”, kaže Željko Obradović, Komisija za granice BiH.
Iz Srbije nismo dobili odgovor. O pitanju granice nema saglasnosti ni unutar Bosne i Hercegovine. Dok je srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik, optuživao bošnjačke političke predstavnike da blokiraju proces i tvrdio da je Republika Srpska saglasna sa prijedlogom Srbije, lider Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović, odgovorio je da institucijama Bosne i Hercegovine nikada nije stigao zvanični dokument iz Beograda.
“Pregovara se o detaljima. Ukoliko se nađe zajednički jezik, onda ćemo imati sporazum o granici. To je uvijek dvosmjerna ulica”, rekao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Sporno je oko 40 kvadratnih kilometara terorije na četiri tačke – kod hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, deset kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, kao i na nekoliko mjesta na teritoriji Rudog i Priboja.
Imanja koja prolaze kroz dvije države, granica koja dijeli čak i porodično groblje – takvi apsurdi za njih su svakodnevnica. Načelnik Rudog, Rato Rajak, tvrdi da građane Rudog nisu ništa pitali. Prijedlog sporazuma Srbije iz 2017. godine bio je, kaže, djelimično korektan, ali nije ponuđena odgovarajuća kompenzacija.
“Opština Rudo je tim prijedlogom gubila oko 1.500 stanovnika i 40 kvadratnih kilometara teritorije, hidroenergetski potencijal Lima, zatim najplodnije poljoprivredno zemljište koje Opština Rudo ima u kotlini Lima, i da ne pominjem mnogobrojnu izgrađenu infrastrukturu”, rekao je Rato Rajak, načelnik Opštine Rudo.
Načelnik Rudog poručuje da bi im odgovaralo da se, kao kompenzacija, prepusti mjesto Sjeverin u Opštini Priboj, koje im je geografski najbliže, ali da je svjestan da lokalno stanovništvo na to najvjerovatnije ne bi pristalo.
Bilo kakav prijedlog koji bi utvrdile komisije Srbije i Bosne i Hercegovine, moralo bi da odobri Predsjedništvo.
