Istraživači također vjeruju da se vremenom proizvodnja može povećati i u komercijalnim količinama.
"Najbitnije je to što kokoške ne pate. Žive u velikom prostoru, hrane se i poje te ih čuvaju obučeni tehničari. Moglo bi se reći da kokoške žive prilično ugodno", rekla je dr. Lissa Herron iz kompanije Roslin Technologies u Edinburghu.
Dodala je i kako je to za kokoške klasično polaganje jaja te da nikako ne utječe loše na njihovo zdravlje.
Naučnici su ranije dokazivali da se genetski modificirane koze, zečevi i kokoši mogu koristiti za proizvodnju proteinskih terapija.
Međutim, istraživači vjeruju kako je njihov novi pristup učinkovitiji, da daje bolje rezultate i da je isplativiji od prethodnih pokušaja.
"Proizvodnja može koštati od deset do 100 puta manje nego proizvodnja u tvornicama lijekova, dakle možemo očekivati bar deset posto niže troškove proizvodnje", rekla je dr. Herron.
Najveća ušteda proizlazi iz činjenice da je izrada kaveza za kokoške mnogo jeftinija od održavanja sterilnih prostorija za tvorničku proizvodnju.
Mnoge bolesti su uzrokovane jer tijelo prirodno ne proizvodi dovoljno određenih hemikalija ili proteina. Takve bolesti mogu se kontrolirati lijekovima koji sadrže proteine. Ovi lijekovi se sintetički proizvode u farmaceutskim kompanijama i mogu biti vrlo skupi za proizvodnju.
Dr. Herron i njene kolege uspjeli su smanjiti troškove umetanjem ljudskog gena, koji proizvodi protein kod ljudi, u dio DNK kokoške koji proizvodi bjelance u jajima.
Piletina ima dovoljnu količinu proteina, a tim se usredotočio na dva proteina koji su veoma bitni za imunološki sistem: jedan je IFNalfa2a, koji ima snažano antivirusno i antikancerogeno dejstvo, a drugi je makrofag-CSF koji se razvija kao terapija koja potiče obnovu oštećenog tkiva.
Tri jaja su dovoljna da se proizvede jedna doza lijeka, a kokoške mogu položiti i do 300 jaja godišnje. Uz dovoljno pilića, istraživači vjeruju da mogu proizvoditi lijekove u komercijalnim količinama.
"Još ne proizvodimo lijekove za ljude, ali ova studija je pokazala da su kokoške komercijalno održive za proizvodnju proteina prikladnih za otkrivanje lijekova i druge primjene u biotehnologiji", rekla je profesorica Helen Sang s Instituta Roslin na Univerzitetu u Edinburghu.
Vjeruju da će za razvoj lijeka biti potrebno između deset i dvadeset godina.
"Najbitnije je to što kokoške ne pate. Žive u velikom prostoru, hrane se i poje te ih čuvaju obučeni tehničari. Moglo bi se reći da kokoške žive prilično ugodno", rekla je dr. Lissa Herron iz kompanije Roslin Technologies u Edinburghu.
Dodala je i kako je to za kokoške klasično polaganje jaja te da nikako ne utječe loše na njihovo zdravlje.
Naučnici su ranije dokazivali da se genetski modificirane koze, zečevi i kokoši mogu koristiti za proizvodnju proteinskih terapija.
Međutim, istraživači vjeruju kako je njihov novi pristup učinkovitiji, da daje bolje rezultate i da je isplativiji od prethodnih pokušaja.
"Proizvodnja može koštati od deset do 100 puta manje nego proizvodnja u tvornicama lijekova, dakle možemo očekivati bar deset posto niže troškove proizvodnje", rekla je dr. Herron.
Najveća ušteda proizlazi iz činjenice da je izrada kaveza za kokoške mnogo jeftinija od održavanja sterilnih prostorija za tvorničku proizvodnju.
Mnoge bolesti su uzrokovane jer tijelo prirodno ne proizvodi dovoljno određenih hemikalija ili proteina. Takve bolesti mogu se kontrolirati lijekovima koji sadrže proteine. Ovi lijekovi se sintetički proizvode u farmaceutskim kompanijama i mogu biti vrlo skupi za proizvodnju.
Dr. Herron i njene kolege uspjeli su smanjiti troškove umetanjem ljudskog gena, koji proizvodi protein kod ljudi, u dio DNK kokoške koji proizvodi bjelance u jajima.
Piletina ima dovoljnu količinu proteina, a tim se usredotočio na dva proteina koji su veoma bitni za imunološki sistem: jedan je IFNalfa2a, koji ima snažano antivirusno i antikancerogeno dejstvo, a drugi je makrofag-CSF koji se razvija kao terapija koja potiče obnovu oštećenog tkiva.
Tri jaja su dovoljna da se proizvede jedna doza lijeka, a kokoške mogu položiti i do 300 jaja godišnje. Uz dovoljno pilića, istraživači vjeruju da mogu proizvoditi lijekove u komercijalnim količinama.
"Još ne proizvodimo lijekove za ljude, ali ova studija je pokazala da su kokoške komercijalno održive za proizvodnju proteina prikladnih za otkrivanje lijekova i druge primjene u biotehnologiji", rekla je profesorica Helen Sang s Instituta Roslin na Univerzitetu u Edinburghu.
Vjeruju da će za razvoj lijeka biti potrebno između deset i dvadeset godina.
IB.com/Klix.ba
