Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Inicijativa mladih za ljudska prava godinu dana nakon presude Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (MKSJ) Prliću i drugima osvrnuli su se na izvještavanje medija u Republici Hrvatskoj i reakcije političara te šutnju institucija na inicijativu za oduzimanje odlikovanja osuđenima za ratne zločine počinjene u vrijeme napada na Mostar i druga mjesta, te u logorima Dretelj, Ljubuški, Heliodrom, Gabela.
Predstavljeni su rezultati analize koja se bavila izvještavanjem hrvatskih medija, prvenstveno javne televizije (HRT), povodom presude u predmetu Prlić i dr. u periodu od 29. studenoga/novembra do 6. prosinca/decembra 2017. godine.
Vesna Teršelič, voditeljica Documente naglasila je da se u hrvatskom medijskom prostoru nedovoljno objektivno izvještavano o činjenicama na kojima se optužnica zasniva, dokazima iznesenim u postupku na kojima je utemeljena presuda, značenju pravnih pojmova, na primjer udruženi zločinački pothvat (UZP) i zapovjedna odgovornost, individualnoj odgovornosti optuženih, zločinima počinjenim od strane HVO-a u konkretnom sukobu, o logorima te o žrtvama.
"Umjesto žrtava teme u fokusu izvještavanja bile su: potvrđena prvostupanjska presuda, umiješanost RH u ratna zbivanja u BiH (međunarodni sukob), UZP, kompetencije Tribunala i samoubojstvo Slobodana Praljka“, priopćeno je iz Documente.
Spominju se i internacionalne reakcije, uglavnom negativni komentari na izjave hrvatskih političara primjerice na komentar premijera Plenkovića koji je izrazio nezadovoljstvo i žaljenje zbog presude.
Nadalje, govori se i o sjednici Vijeća Sigurnosti UN-a (6. 12. 2017.) kojom prilikom su o presudi govorili, između ostalih, tužitelj Serge Brammertz i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Zaključno je spomenuto i trajanje interesa za presudu Prliću i drugima, kao i promjena fokusa medijskog praćenja, posebno u drugom tjednu nakon presude. Pitanja koja izlaze u prvi plan bila su: tko je Praljku dostavio otrov, njegova dva oproštajna pisma, kad će tijelo biti poslano u domovinu, hoće li početi stizati optužnice i zahtjevi za obeštećenje iz BiH, kako osporiti dijelove presude. Novinarski, a time i javni interes, tada se naglo gasi.
"U tijeku 2018. u hrvatskim medijima teško je naći bilo kakav prilog koji spominje suđenje bosanskoj šestorici ili govori o Slobodanu Praljku. Erupcija emocija utopila se vrlo brzo u fenomenu kratkog pamćenja“, navodi Documenta.
Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava ukazala je na činjenicu da pripadnici tzv. Herceg - bosanske šestorke, konkretnije Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić te osim njih Dario Kordić nose neka, po važnosnom slijedu, od najviših odlikovanja RH i to primjerice za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu, za izniman doprinos neovisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu RH ili za osobite vojne zasluge u ustroju oružanih snaga RH.
"Predsjednica Hrvatske bi im ta odlikovanja trebala oduzeti što je i u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o dodjeli odlikovanja i priznanja RH“, kazala je Branka Vierda.
Inicijativa mladih za ljudska prava smatra da odlikovanja na ratnim zločincima obezvrjeđuju ustavnu vrednotu vladavine prava, časti i ugleda RH i Hrvatske vojske te nepoštovanje prema svim ratnim veteranima koji su sudjelovali u ratu poštujući međunarodno humanitarno pravo i hrvatske zakone.
Poručuju da bi se oduzimanjem odlikovanja bar na simboličkoj razini mogao uputiti minimum solidarnosti prema žrtvama te u tom smislu pružiti ruku pomirenja i suradnje građanima BiH i njenim političkim predstavnicima.
IB.com / AA
