Lociran je na baznoj stanici Dvorovi kod Bijeljine, na svega nekoliko kilometara od granice sa Srbijom, objavio je portal Istraga.

 

Poslije toga je, kako piše ovaj portal, njegov telefon bio aktivan na području druge države, vrlo vjerovatno - Srbije.

 

Iz Granične policije BiH su kazali da nije evidentiran njegov prelazak preko granice, što ne znači da se on već ne nalazi van teritorije BiH. U svakom slučaju ne bi bio prvi bjegunac od bh. pravosuđa koji je neopaženo izašao iz zemlje.

 

Savčićev advokat Miodrag Stojanović danas ne odgovara na telefonske pozive.

 

Iz Suda i Tužilaštva BiH također muk.

 

Osim što je konstatovano da nije nađen na adresi, nakon što je advokata obavijestio da "ide da se presvuče", izgubio mu se svaki trag.

 

Sudski policajci u njegovom domu zatekli su samo njegovu suprugu, koja im je kazala kako "on nije kod kuće".

 

Ovu informaciju potvrdio je i ministar pravde Josip Grubeša.

 

- Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odmah može predložiti raspisivanje potjernice, čim se utvrdi da se lice krije ili nije dostupno. U ovim hitnim slučajevima se informacije traže putem Interpola, jer je traženje i hapšenje u nadležnosti policijskih struktura. Ministarstvo može preduzeti sve radnje kao posredovni organ, koje zatraže Sud ili Tužilaštvo BiH, ako se utvrdi da je lice u drugoj državi ili da za to postoji sumnja - pojasnio je za BIRN BiH Grubeša.

 

Sud BiH je 13. januara 2020. godine potvrdio optužnicu u predmetu Milomir Savčić, kojom se optuženi tereti da je počinio krivično djelo genocid. Prema optužnici, Savčić je, u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, pomagao u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine.

 

Ranije je Tužilaštvo BiH podizalo optužnice protiv osoba koje su nedostupne organima gonjenja u BiH, a ako se ne pronađe, Savčić će biti prvi optuženi za genocid u Srebrenici koji je u toku postupka postao nedostupan.

 

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu za genocid u Srebrenici protiv šest osoba, a koje su u vrijeme optuženja bile nedostupne pravosuđu u BiH, odnosno, koje su se nalazile u Srbiji.

 

Radoslava Jankovića, bivšeg obavještajnog oficira u Odjeljenju za obavještajno-bezbjednosne poslove u Glavnom štabu VRS Tužilaštvo tereti da je od 11. do 19. jula 1995. svojim djelima i propustima pomogao i podržao djelimično istrebljenje bošnjačkog naroda s područja Srebrenice.

 

Nekadašnjeg načelnika Odjeljenja za obavještajne poslove Drinskog korpusa VRS-a Svetozara Kosorića je Tužilaštvo BiH optužilo za genocid, odnosno da je svjesno pomagao učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata.

 

Osim oficira iz Glavnog štaba VRS-a i Drinskog korpusa, za genocid je optužen i bivši zamjenik ministra i ministar unutrašnjih poslova RS-a Tomislav Kovač koji se tereti da je i držao pod nadzorom sve policijske snage koje su sudjelovale u počinjenju zločina.

 

Protiv Milisava Gavrića, nekadašnjeg zamjenika komandira Policijske stanice (PS) Srebrenica, Sud BiH je u junu 2008. potvrdio optužnicu koja ga tereti da je u Potočarima pomagao u prisilnom transportu nekoliko hiljada bošnjačkih civila, učestvovao u izdvajanju muškaraca iz grupe civila, te da je odvodio muškarce koji su bili u krugu Cinkare kojima se od tada gubi svaki trag. On je prvi koji se u vrijeme optuženja za genocid u Srebrenici nalazio na teritoriji Srbije.

 

Nedostupni pravosuđu u BiH su Borislav Stojišić i Rajko Drakulić koji se terete da su u svojstvu vojnih policajaca Vlaseničke brigade VRS-a u mjestu Luke zaustavljali vozila koja su se kretala prema Kladnju u kojima su bili civili iz Srebrenice od kojih su oduzimali novac i zlato, a potom ih upućivali prema Kladnju, dok su nasilno od ostalih odvajali muškarce i djevojke bošnjačke nacionalnosti.