Neprijavljeno špansko državljanstvo i "špansko ime i prezime", ocijenio je Dodik, prepreka su da Debevec obnaša dužnost predsjednika Suda BiH, ali i, kako je kazao, "veoma sumnjivi aranžmani sa osuđivanim licima", odnosno predmeti koje je, tvrdi Dodik, predsjednik Suda BiH primao kao mito.

- Mi smo kod nadležnih španskih organa provjerili i jeste tako – poručio je Dodik.

Prvo pitanje koje nameće Dodikova izjava jeste ko su to "mi" koji su provjeravali istinitost njegovih izjava, a koji, očigledno, djeluju sa šefom SNSD-a ili po njegovim nalozima. Odgovor nije teško pronaći.

Istragu koja se odnosi na Dodikove optužbe protiv Debevca vodi Tužilaštvo BiH, a predmet je glavna državna tužiteljica Gordana Tadić ustupila tužiteljici Vedrani Mijović, kćerki nekadašnjeg SNSD-ovog državnog zastupnika Slavke Jovičića Slavuja.

Dakle, "mi" su Milorad Dodik i Tužilaštvo BiH, odnosno Milorad Dodik, Gordana Tadić i Vedrana Mijović, što dovoljno govori o ranijim optužbama na račun djelovanja Tužilaštva BiH po nalozima određenih političkih struktura.

Tužilaštvo BiH, ili što bi Dodik rekao "mi", je predmet koji se odnosi na Debevca formiralo na osnovu anonimne prijave, koja je u rekordnom roku uzeta u razmatranje, što se baš ne može reći za druge predmete, čak i one zasnovane na dokazima istražnih organa, koji su ustupljeni Tužilaštvu BiH.

- Postoje određene indicije i ja sam to čuo od sigurnosnih i pravosudnih institucija – dodao je Dodik govoreći o svojim optužbama na račun predsjednika Suda BiH.

Činjenica da je Dodik bio u prilici saznati informacije od Tužilaštva BiH o predmetu koji je u radu dodatno potvrđuje ranije objelodanjenu činjenicu da je ta institucija pod njegovom direktnom kontrolom.

Kako bi se otkrili motivi iznesenih optužbi, potrebno je najprije demistificirati neke od njih. Za imenovanje na poziciju predsjednika Suda BiH potrebno je posjedovanje državljanstva BiH i dokaz o posjedovanju tog državljanstva je jedina stavka koja se traži od kandidata, bez naznačene obaveze dostavljanja informacija o eventualnom posjedovanju drugih državljanstava.





Na isti način se ne bi moglo reći da je Milorad Dodik sakrio informacije o posjedovanju državljanstva Republike Srbije, ukoliko ta informacija nije zatražena od njega pri kandidovanju za pozicije koje je obnašao u dosadašnjoj političkoj karijeri.

Vrlo je indikativno i da Dodiku nije sporna činjenica da glavna državna tužiteljica Gordana Tadić posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, te da na službenim putovanjima koristi pasoš susjedne države.

Sudeći prema javno dostupnim informacijama, Debevec je državljanstvo Španije dobio 27. oktobra 1998. godine, a u istim tim podacima se ne navodi drugo "špansko ime i prezime" o kojem Dodik govori.



Drugo pitanje koje se nameće su motivi Dodikovog agresivnog napada na predsjednika Suda BiH, koji je obilježio konferenciju za medije sazvanu zbog aktuelnih dešavanja u Predsjedništvu BiH i posjete specijalnog predstavnika SAD-a za Zapadni Balkan Matthewa Palmera. Da i to pitanje dobije odgovor, potrudio se upravo Dodik.

- Veoma sumnjiva uloga predsjednika Suda BiH koji je pribavio sebi pravo da on određuje i daje saglasnost obavještajnoj službi koga da prisluškuje, šta da radi. To je tema koju su davno demokratske zemlje završile sa kontrolom tog procesa putem parlamenta – poručio je šef SNSD-a.

Debevec nije sebi "pribavio pravo" da daje saglasnost Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH koga da prisluškuju već mu je to pravo i obavezu dao Zakon o OSA-i, a ta za demokratske države uobičajena praksa u istim tim državama nije "završena kontrolom procesa putem parlamenta", kako to Dodik tvrdi.



Parlamenti, u našem slučaju Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e, nema ovlaštenja da traži i raspravlja o detaljima iz istraga. Da je to nezamisliva mogućnost, svjedoči činjenica da bi kao članovi Komisije detalje o istragama saznavao, primjera radi, Nikola Špirić, Dodikov stranački kolega i partner sa američke "crne liste". To što bi Dodik sigurno želio preko SNSD-ovih parlamentaraca saznavati detalje iz istraga, ili za koje osobe je predsjednik Suda BiH dao odobrenje za provođenje posebnih istražnih radnji, je sasvim drugo pitanje.

Problem se, očigledno, svodi na činjenicu da Dodik, za razliku od Tužilaštva BiH, nema kontrolu nad Sudom BiH, te ne može utjecati na provođenje istražnih radnji protiv njega ili njemu bliskih osoba, pa mu je strateški interes eliminirati Debevca sa te pozicije.

Uzimajući u obzir činjenicu da je Debevec imenovan 14. decembra 2016. godine, te da mu mandat traje šest godina, više od dvije godine od isteka mandata je, očigledno, predug vremenski period za osobu nad kojom Dodik nema kontrolu na tako važnoj poziciji. Jedini načini da se on smijeni jeste pokretanje krivičnog procesa, u šta se savršeno uklapa "anonimna prijava" koju "mi", odnosno Dodik i Tužilaštvo BiH, već istražuju.

Očuvanje postojećeg stanja u pravosudnom sistemu BiH strateški je interes političkih struktura koje kontroliraju taj sistem, te stoga ne iznenađuje otpor tih struktura prema bilo kakvim promjenama, poput izmjena Zakona o VSTV-u BiH, što je i Evropska unija prepoznala kao jedan od osnovnih prioriteta u BiH.