Podaci su to Ministarstva sigurnosti BiH, prema kojima od ukupnog broja migranata registriranih u našoj zemlji do 30. juna ove godine njih 26,9 posto dolazi iz Pakistana. Nešto manje, 26,3 posto, je iz Afganistana, a 15 posto iz Maroka. Iz Bangladeša je došlo 6,1 posto od ukupnog broja ilegalnih migranata, a iz Iraka 5,8 posto.

 

Ukupan broj migranata koji su boravili u imigracionim centrima i ostalim privremenim centrima u Unsko-sanskom i Kantonu Sarajevo na dan 30. juni je 5.481 osoba, a procjene Službe za poslove sa strancima u BiH govore o brojci od 7.000 do 8.000 ilegalnih migranata.

 

Kada je u pitanju utvrđivanje identiteta ilegalnih migranata, ističe se da je za Službu za odnose sa strancima otežavajuća okolnost činjenica da migranti ne posjeduju identifikacione dokumente, te da se u procesu registracije od njih uzimaju biometrijski podaci i fotografije koje se razmjenjuju sa nadležnim agencijama za sprovođenje zakona u BiH.

 

- Navedenu kategoriju migranata bez utvrđenog identiteta je veoma teško vratiti u zemlje porijekla ili zemlje okruženja jer postoji nezainteresiranost tih zemalja za bilo kakvu saradnju sa BiH po pitanju potvrđivanja identiteta i prihvatanja tih migranata – navodi se u dokumentu Ministarstva sigurnosti BiH.

 

S obzirom na to da većina migranata na teritorij BiH ulaze iz Srbije, evidentno je iz navedenog odgovora da i ta susjedna država odbija saradnju sa institucijama BiH.

 

Služba za poslove sa strancima je tokom provođenja postupaka za udaljavanje migranata iz BiH od diplomatsko-konzularnih predstavništava nekih zemalja informirana da nadležne institucije nisu u mogućnosti na osnovu lične izjave i foto-daktiloskopske dokumentacije potvrditi državljanstvo tih osoba, već traže dodatne dokaze poput pasoša, lične karte, diploma ili vozačke dozvole.

 

Tako je, primjera radi, Afganistan informirao institucije BiH da nemaju kompjuteriziranu bazu podataka državljana Afganistana kako bi mogli utvrditi identitet, ali da na osnovu dostavljenih otisaka prstiju mogu provjeriti baze samo za lica koja se vode u evidenciji počinitelja krivičnih djela u toj zemlji.

 

- Prema informacijama predstavništva Ambasade Afganistana u Sofiji, uvjet za prihvat njihovih državljana i izdavanje putnog lista je njihova dobrovoljnost za povratak u matičnu zemlju. Kako ističu u ovoj Ambasadi, s obzirom na to da BiH nije članica EU-a, realizacija povratka prisilnim putem nije moguća – navodi se u dokumentu.

 

Požalili su se iz Službe za poslove sa strancima da procedura sa nadležnim institucijama Alžira traje jako dugo, čak i ukoliko naše institucije posjeduju kopiju identifikacionog dokumenta.

 

- Izdvajamo slučaj gdje smo uz nekoliko urgencija na naš zahtjev odgovor dobili nakon četiri mjeseca – stoji u dokumentu.

 

Ambasada Alžira u Rimu za lica koja iskažu namjeru da se dobrovoljno vrate u matičnu zemlju traži unaprijed kupovinu karte kako bi izdali putni list samo na taj datum, što u konačnici znači da, u slučaju otkazivanja ili promjene termina leta, putni list postaje nevažeći, a samim tim i karta propada.

 

Ističe se da je znatno bolja saradnja u postupku utvrđivanja identiteta sa Ambasadom Kraljevine Maroko u Zagrebu, iako i u tom procesu postoji otežavajuća okolnost jer Ambasada daktiloskopiju na marokanskim kartonima za uzimanje otisaka prstiju i fotografije, a lica za koja se traži utvrđivanje identiteta u velikom broju situacija nisu dostupna u datom trenutku.

 

Kada je u pitanju Pakistan, napominje se da je Parlament te zemlje razmatrao mogućnost pružanja pomoći svojim državljanima koji se nalaze u BiH. Služba za poslove sa strancima je stupila u kontakt sa Ambasadom Pakistana u BiH s namjerom da iznađu mogućnost podrške državljanima koji žele dobrovoljno da se vrate.

 

- Stoga smo sa predstavnicima Ambasade Pakistana održali nekoliko sastanaka u svrhu vraćanja državljana Pakistana. Ambasada Pakistana za svoje državljane koji izraze dobrovoljnost za povratak nakon utvrđivanja identiteta izdaje putni list, dok za državljane koji ne iskazuju dobrovoljnost država Pakistan nije spremna sarađivati u postupku utvrđivanja identiteta i povratka u matičnu zemlju – navodi se u dokumentu Ministarstva sigurnosti BiH.

 

U istom dokumentu se navodi podatak da je od početka 2018. godine do 30. juna 2020. godine Služba za poslove sa strancima registrirala 59.845 migranata koji su nezakonito ušli na teritoriju BiH, a svi su prethodno prošli kroz teritorij EU-a, odnosno Grčke.