https://www.fokus.ba/wp-content/uploads/2019/07/zepa-4-300x161.jpg 300w" sizes="(max-width: 710px) 100vw, 710px" style="margin:0px;padding:0px;vertical-align:baseline;max-width:100%;height:auto;backface-visibility:hidden;line-height:0;width:693.608px">
Otkrivene su mermerne ploče s imenima 495 žrtava, od kojih je najmlađa bila beba Rifet Avdić, ubijena 1992., iste godine kada je i rođena.
Na jednoj od bijelih ploča stoji i trajni podsjetnik na 27. juli 1995. godine, kada su na punktu UNPROFOR-a, tokom pregovora s osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem, zarobljeni predstavnici civilnih i vojnih vlasti enklave – komandant Žepske brigade Avdo Palić, predsjednik Ratnog predsjedništva Žepe Mehmed Hajrić i komandant Civilne zaštite Amir Imamović.
Esed Omanović iz Žepe sina Almira izgubio je 1991. godine. Kao vojnik bivše JNA poginuo je u okolini Knina. Esedu je isporučeno tijelo druge osobe, a njegova borba da dobije i ukopa posmrtne ostatke svog djeteta trajala je godinama i oduzela mu dobar dio života. Tokom opsade Žepe doživio je stradanja više od 30 članova svoje familije, a s nekoliko stotina Žepljaka koji su, padom enklave, spas pokušali pronaći preko Drine, u Srbiji, završio u logoru Mitrovo Polje.
“U logoru sam bio šest mjeseci. Ovo su mi u logoru prebili, ovdje mi je bruh udario, kad me daskom po obrazu udario mislio sam da nemam više očiju. Samo sam se ovako uhvatio, rekoh ostadoše rupe. Tukli su koga god su stigli i mogli, patili nas gladne. Kad sam došao, pet kila suhog hljeba sam pojeo odjednom”, kaže Esed o svojim logoraškim danima.
Zahvaljujući Crvenom krstu izmješten je u SAD, ali se vratio u BiH, jer smatra da nema bolje države samo da je vlast pravednija. U Žepi se danas teško živi, jer je ona zabačena i nikome nije bitna. Uzgaja stoku, a nema je kome prodati. Zbog uslova života odlaze i oni koji su se nakon rata vratili.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da će izgrađeni Memorijalni centar u Žepi podsjećati na najteže dane u historiji ovog kraja i cijele BiH.
“Danas odajemo poštovanje i najboljim sinovima ove zemlje, jer da nije bilo njih danas ne bi bilo ni BiH. Nikada nećemo zaboraviti šta se dogodilo ovoj zemlji i našem narodu i svim bh. patriotama u vremenu agresije od 1992. do 1995. godine. o tome ćemo učiti generacije, jer zaborav je opasan. Onaj ko zaboravi rizikuje da mu se zlo ponovi”, naglasio je Džaferović.
U džamiji Mehmeda ef. Hajrića proučena je Šehidska dova.
