Niko nikome neće nametati vlastite interese pri uspostavi nove vlasti u BiH, ali vladavinu zakona će nam svima nametati država i svi to moramo prihvatiti, to je zajednički interes
Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u opsežnom intervjuu Faktoru, između ostalog, govorio je i o razlozima zbog kojih još nije formirana vlast na federalnom i državnom nivou, koliko je za to "kriva" SDA, kao i Dodikovom aktueliziranju pitanja granice između Srbije i BiH. Izetbegović je također pojasnio i kako funkcionira saradnja SDA sa SBB-om i DF-om, osvrnuo se na odnos dijela predstavnika međunarodne zajednice koji su pokušavali SDA izbaciti iz vlasti, nužnosti donošenja zakona o zabrani negiranja genocida i glorifikacije zločina i zločinaca, te prognozirao do kada će opstati trenutna vlast u Kantonu Sarajevo.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je aktuelizirao pitanje rješavanja granica između BiH i Srbije. On insistira da se prihvatiti sporazum koji je predložila Srbija, odnosno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Dodik je poručio da prihvata taj sporazum, ali "ostaje da ga prihvati i bošnjačka strana". O kakvom sporazumu govori Dodik? Šta je to Srbija predložila, a bošnjačka strana, odnosno, Vi tada kao član Predsjedništva BiH odbili?
-Ja sam odbio da izmjene granice koje je predlagao predsjednik Srbije Vučić prihvatim na zatvorenom sastanku, bez angažovanja stručnih komisija i mimo javnosti. Njegov prijedlog je bio usmeno iznesen i predviđao je nekoliko izmjena granice na način da hidrocentrale na rijeci Drini budu definitivno prepuštene Srbiji, te da se kod mjesta Rudo izvrši zamjena teritorija tako da Srbija preuzme dio teritorija u BiH sa izgrađenom cestom, a zauzvrat Bosni i Hercegovini preda dio neizgrađenog teritorija pod šumom.
Ivanić i Čović su prihvatili prijedlog, a ja sam tražio da se on dostavi u pisanoj formi i da se njime pozabave mješovite stručne komisije dviju zemalja. To nikada nije službeno urađeno, tako da, ustvari, zvanično ne postoji nikakav prijedlog Srbije. Pored ovoga, Čović je, vjerovatno u želji da pridobije naklonost Vučića, bez ikakve konsultacije sa Ivanićem i sa mnom, ponudio da BiH "prati stavove Srbije kada je u pitanju odnos prema Kosovu". I tako smo, umjesto dogovora sa Srbijom, dobili incident jer sam ja bio prisiljen da na press konferenciji demantujem Čovića i branim suverenitet BiH.
Kako komentirate to što Dodik ponovo u centar pažnje stavlja pitanje granica, koristeći formulacije slične onima koje je upotrebljavao Aleksandar Vučić kada je Bošnjacima prigovarao da samo oni odbijaju prijedlog Srbije o razgraničenju i razmjeni teritorija. Dodikove izjave su zanimljive i zbog toga što dolaze samo nekoliko dana poslije Samita na Jahorini, gdje je upravo on inicirao formiranje međudržavne komisije, ali se predomislio i insistira isključivo na prijelogu Srbije.
-Dodik očigledno ne zna dovoljno o ovom problemu, njemu su stvari predstavljene na način da bošnjačka strana bez razloga pravi problem i odbija jedno izbalansirano rješenje. Zato je Dodik, očigledno bez konsultacija sa Beogradom, predložio aktivaciju komisija, na čemu sam i ja ranije insistirao. Formalno me optužio, ali me realno podržao. Uskoro će odustati od komisija, jer to nije u interesu Srbije, i samo će bez pravih argumenata nastaviti da optužuje bošnjačke predstavnike. Srbija ustvari ne želi transparentan rad na ovom pitanju, ona bi da se problem politički "prebije preko koljena", naravno u njihovu korist. Vjerovatno računaju da je glavni interes BiH konačna demarkacija granice i da smo spremni platiti cijenu za to.
Ima li uopće potrebe da se formiraju neke komisije, kako je to Dodik najavio, da bi se utvrdila granica između BiH i Srbije i može li se to pitanje riješiti bez prethodnog postizanja dogovora o hidroelektranama na Drini, odnosno dugu Srbije prema Bosni i Hercegovini za njihovo korištenje?
-Granica je riješena još 1991. godine kroz rad Badinterove arbitražne komisije, na način da je republička granica pretvorena u državnu. Dakle, granica je utvrđena, postoji. Preostala je demarkacija, odnosno obilježavanje granične linije, ali Srbija ne želi pristupiti tom procesu bez prethodnog prihvatanja izmjena granice. To naravno nije fer i nije dobrosusjedski, a još manje je fer tražiti da se izmjene prihvate na političkom nivou, bez rada stručnih međudržavnih tijela. Srbijanska strana tvrdi da su hidroelektrane stoprocentno finansirane od strane Srbije, a naš odgovor je da ćemo to prihvatiti pod uvjetom da to stručna tijela dokumentuju i dokažu.
Osam mjeseci je prošlo od potvrde izbornih rezultata, a vlast na državnom i federalnom nivou još nije konstituisana. U jednom trenutku, kada su objavljene informacije o podjeli resora u Vijeću ministara BiH, činilo se da dogovor blizu. Nakon toga nastupilo je zatišje. Ima li razgovora na tu temu, sastajete li se sa liderima drugih stranaka i gdje je nastao problem, odnosno zašto je sve stalo? Kakva je Vaša procjena kada bi država i Federacija mogle dobiti izvršnu vlast?
-Sve je stalo zato što predstavnici SNSD-a ne poštuju Ustav i zakone ove zemlje, odnosno što pokušavaju da nametnu volju entiteta u sferi odbrane i vanjskih poslova, dakle u sferi onoga što je isključiva nadležnost države. Rješenje je uvijek tu, spremni smo formirati vlast uz jedan jednostavan i jedini logičan korak – da se Vijeće ministara koje će u ovom mandatu predvoditi kadar SNSD-a obaveže da će raditi u skladu sa Ustavom BiH i poštujući vladavinu zakona.
Kada je u pitanju Federacija, imamo sličan problem, predstavnici HDZ-a iznesu korektan stav da ne treba ničim uvjetovati formiranje vlasti, a onda postave nekorektan uvjet – hitne izmjene Izbornog zakona koje ne uspijevamo dogovoriti već 14 godina. I još, rješenje očekuju od SDA! Predsjednik HDZ-a je prije par godina odbio rješenje koje je nudio predstavnik EU-a Štefan Füle po ovom pitanju, HDZ ne nudi nikakvo novo rješenje, ali pojačava krizu cijeneći da će pritisak natjerati one kojima je stabilnost BiH na srcu da "rode" rješenje. Mislim da je to krivi i nefer pristup. Svi koji imaju minimum odgovornosti prema građanima BiH, prema svom narodu i glasačima, morali bi prestati sa ucjenama.
Uprkos svemu, uvjeren sam da će razum prevladati i da će i jedni i drugi odustati od nemogućih zahtjeva. Jesen će donijeti smirenije rješenje.
I Dodik, ali i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, prozivaju isključivo SDA za blokadu. Čović je najavio čak i oštar zaokret, te ponovo uvjetuje uspostavu vlasti dogovorom o Izbornom zakonu. Ima li u svemu tome krivice SDA?
-Nema krivice SDA, osim ako smo u krivu što insistiramo na Ustavu i vladavini zakona. Predsjednik SNSD-a već deceniju kreira manje ili veće krize u BiH, a predsjednik HDZ-a mu se ne suprotstavlja, već mu uglavnom drži stranu. Primjer za taj čudni i pristrasni odnos predsjednika HDZ-a, za njegovu popustljivost prema Dodiku, jeste njegov odlazak u Banju Luku na proslavu 9. januara, a izostanak sa dženaze u Srebrenici. Tako je to i u svemu ostalome.
Dodik i Čović uspostavu nove vlasti promatraju kao puki zbir stranaka koje bi u njoj učestvovale, poručujući kako niko predstavnicima Srba i Hrvata neće nametati svoje interese. Može li ta nova vlast funkcionisati bez minimuma dogovora o nekim programskim načelima?
-Niko nikome neće nametati vlastite interese, ali vladavinu zakona će nam svima nametati država i svi to moramo prihvatiti, to je zajednički interes. Jer šta je alternativa vladavini zakona, osim vladavine bezakonja?
A minimum programskih načela o kojem govorite se, naravno, mora dogovoriti. I tu se može naći izlaz iz situacije u koju smo dovedeni – mandatar budućeg saziva Vijeća ministara može ponuditi siže vlastitog programa rada koji će poštovati Ustav i zakone po svim bitnim pitanjima, uključujući i saradnju BiH sa NATO savezom. Dakle, govorim o saradnji, a ne o članstvu u NATO-u, za koji je svakako neophodan konsenzus.
Kako komentarišete trenutnu situaciju u vezi sa sudbinom mostarskog Aluminija? Šta su, prema Vašem mišljenju, stvarni uzroci krize u Aluminiju i može li se odgovornost za teško stanje u toj firmi fakturisati Vladi FBiH?
-Vlada je učinila sve što je bilo u njenoj moći, to je veoma zorno objasnila i potpredsjednica Vlade Jelka Miličević. Uprava Aluminija snosi svu krivicu jer je uporno išla u pogrešnom smjeru, napravila nevjerovatan dug od više od 400 miliona KM, i dovela na ivicu propasti i Aluminij i Elektroprivredu HZHB koja ga je snabdijevala električnom energijom. Precizno utvrđivanje uzroka krize treba prepustiti stručnim ljudima, kao i definisanje prijedloga za rješenje stanja u kom se Aluminij našao. Vrijeme je da političari prestanu "pomagati" Aluminiju i da eksperti procijene da li je isplativo nastaviti sa proizvodnjom aluminija u BiH, šta treba poduzeti da se ta proizvodnja eventualno obnovi. Ukoliko to nije realno i isplativo, a vjerovatno nije, tada treba tražiti spas za radnike koji su sigurno najmanje krivi za kolaps kojem svjedočimo. Hercegovina nudi raznovrsne mogućnosti pokretanja profitabilnog biznisa, od proizvodnje energije i hrane, do turizma.
Nakon višemjesečne neizvjesnosti SDA je u Tuzlanskom kantonu preuzela inicijativu i na pragu je formiranja izvršne vlasti zajedno sa svojim koalicionim partnerima. Najavljuje se sličan scenarij i u USK. Mnogi Tuzlanski kanton posmatraju i kao prvi test u funkcioniranju trija SDA-SBB-DF. Kako uistinu funkcionira saradnja tih triju stranaka?
-Uhodavamo se, i prvi rezultati su tu. Struktura vlasti se postupno formira, usvojen je rebalans budžeta FBiH, infrastruktura se gradi sve intenzivnije, usvojen je Zakon o demobilisanim borcima itd. SBB i DF su donijeli prevagu i pomogli da se pritisak krize, u koju nas namjerno uvode domaći, ali i neki strani akteri, umanji.
Ko su ti "neki strani akteri"?
-Dio ambasadora koji šute i mute. Šute kada vlasti u RS-u dodjeljuju odlikovanje Radovanu Karadžiću, kada organizuju protivustavne referendume, ali mute protiv najjače bošnjačke i patriotske stranke. Pomagali su u pokušajima da nas, izborne pobjednike, izbace iz vlasti. Nisu uspjeli.
Šta će biti sa Sarajevskim kantonom, da li je na pomolu dogovor sa Demokratskom frontom i SBB-om o formiranju nove skupštinske većine?
-Treba im dati još par mjeseci da pokažu šta znaju, odnosno šta ne znaju. Svakog dana naprave neki gaf, pokušaju sebi i sebi bliskima nešto uzeti iz državnih fondova i budžeta. O projektima samo pričaju, ništa konkretno se ne radi, projekte nižih nivoa koče i zaustavljaju. U želji da se dodvore stranim mentorima počeli su dovoditi u pitanje istinu o agresiji na BiH, spremni su "ići u Banju Luku i Široki Brijeg kako bi se našao najmanji zajednički imenitelj za ratna dešavanja"! Dakle, spremni su trgovati istinom i patnjom kroz koju je narod prošao zarad ostanka na vlasti. Otići će u paketu formiranja Vijeća ministara i Federalne vlade, vjerovatno jesenas.
Kad već govorimo o Kantonu Sarajevo, aktuelna vlast nastoji svim silama SDA predstaviti kao zaštitnika korupcije, nekakvih tajkuna i sumnjivih poslova. Kako to komentarišete, tim prije što optužbe dolaze od onih koji su dugo godina bili perjanice SDA u Kantonu Sarajevo?
-SDA je vodila kantonalne vlade većinu postratnog perioda, i sigurno je bilo grešaka i pogrešnih kadrovskih rješenja, ali je urađen i ogroman posao u obnovi Sarajeva i podizanju životnog standarda njegovih stanovnika. Treba pogledati slike Sarajeva od prije 20, 10 i pet godina, pogledati brojke koje govore o broju uposlenih, broju privatnih firmi, broju turista, pogledati rast kantonalnog budžeta u tom vremenu, rast plaća itd, pa donositi sud o djelovanju SDA. Sarajevo je od srušenog grada pretvoreno u jednu od regionalnih metropola i top-kulturnih središta.
Povodom 11. jula aktualizirana je inicijativa donošenja zakona o zabrani negiranja genocida. Visoki predstavnik je najavio da će BiH imati ovaj zakon, a Dodik je odgovorio da će to voditi referendumu o statusu entiteta RS. Da li će BiH dobiti ovaj zakon?
-Inicijativa je aktuelizirana 11. jula, ali je pokrenuta ranije, pismom koje su 12 udruženja žrtava rata uputile na desetke adresa širom svijeta. Čestitam udruženjima jer reakcija Dan Prede, Mogherini, Hahna, Inzka, sve je to inicirano njihovom upornošću. Upravo u odgovoru na pismo 12 udruženja, Mogherini i Hahn su definisali stav Evropske unije o negiranju genocida i o onima koji veličaju ratne zločince – za njih neće biti mjesta u Evropskoj uniji! Ako, uz ovo, uzmemo u obzir i da je priznanje genocida počinjenog u Srebrenici jedan od uvjeta za nastavak evropskog puta Srbije, onda je jasno da će srpski lideri u BiH i Srbiji trebati da se odluče kojim putem vode vlastiti narod. Pogrešna odluka će srpski narod učiniti jedinim narodom u Evropi koji je izvan sistema evropskih vrijednosti i EU perspektive.
A što se tiče Dodikovih prijetnji visokom predstavniku, OHR i PIC će morati prije ili kasnije odlučno reagovati na njegove antidejtonske izjave i planove. Prije povlačenja OHR-a iz BiH neophodno će biti usvojiti ili nametnuti niz odluka i zakona koji će garantovati mir, stabilnost, funkcionisanje državnog aparata i civilizacijsko usmjerenje BiH. Jedan od tih zakona je i zakon o zabrani negiranja genocida i glorifikacije zločina i zločinaca.
Izvor: Faktor
