Na čelne pozicije Ministarstva pravde i MUP-a imenovane su također žene. Nataša Danojlić (SDA), pravnica sa dugogodišnjim iskustvom u kompanijama Bekto Precisa i Emka, i Nizama Rišljanin (Goraždanska priča) bez dana radnog iskustva.
Mediji, ali i društvene mreže bruje o mladoj ministrici koja je sa 23 godine postala jedan od najmlađih šefova resora u BiH, što joj je ujedno i prvi posao, nakon završenog studija na Filozofskom fakultetu.
Da pojedini ministri u novoj vladi nemaju radnog iskustva ili pak veze sa oblasti kojom će upravljati najprije je upozorio Emir Frašto, poslanik SDP-a u kantonalnom parlamentu.
"Dvoje nikad nije radilo, a jedan je podvučeni ministar, dakle od osam ministara tri ministra nikad nisu radila, ostali nemaju vezano iskustvo za ministarstva u kojima će obvaljati svoje djelatnosti", kaže Frašto.
Jasno je da je Frašto mislio upravo na Nizamu Rišljanin, ministricu MUP-a, pa i Armana Bešliju, ministra obrazovanja, mladih, nauke, kulture i sporta. O ministrici Nizami u BIH već svi sve znaju, vode se opsežne rasprave o njenim (ne) kompetencijama, nedostatku radnog iskustva, a u vrhu je 'nespretno' ispisani CV.
"Ako moje godine i zvanje ne odgovaraju ovoj funkciji, iako se većina mladih danas nije školovala za ono što radi, onda bi bar trebale pokazati da mi odgovornosti, posvećenosti i rada ne fali jer sam diplomirala i dovela studij do odbrane magistarskog rada sa svoje 'problematične' 23 godine. Ako se već govori da mladim ljudima treba dati šansu onda treba i stati iza tih riječi i pružiti im podršku bar do trenutka dok ne pokažu da je ne zaslužuju, ukoliko se to desi", izjavila je ministrica Rišljanin za Klix.ba.
Mediji, ali i društvene mreže bruje o mladoj ministrici koja je sa 23 godine postala jedan od najmlađih šefova resora u BiH, što joj je ujedno i prvi posao, nakon završenog studija na Filozofskom fakultetu.
Da pojedini ministri u novoj vladi nemaju radnog iskustva ili pak veze sa oblasti kojom će upravljati najprije je upozorio Emir Frašto, poslanik SDP-a u kantonalnom parlamentu.
"Dvoje nikad nije radilo, a jedan je podvučeni ministar, dakle od osam ministara tri ministra nikad nisu radila, ostali nemaju vezano iskustvo za ministarstva u kojima će obvaljati svoje djelatnosti", kaže Frašto.
Jasno je da je Frašto mislio upravo na Nizamu Rišljanin, ministricu MUP-a, pa i Armana Bešliju, ministra obrazovanja, mladih, nauke, kulture i sporta. O ministrici Nizami u BIH već svi sve znaju, vode se opsežne rasprave o njenim (ne) kompetencijama, nedostatku radnog iskustva, a u vrhu je 'nespretno' ispisani CV.
"Ako moje godine i zvanje ne odgovaraju ovoj funkciji, iako se većina mladih danas nije školovala za ono što radi, onda bi bar trebale pokazati da mi odgovornosti, posvećenosti i rada ne fali jer sam diplomirala i dovela studij do odbrane magistarskog rada sa svoje 'problematične' 23 godine. Ako se već govori da mladim ljudima treba dati šansu onda treba i stati iza tih riječi i pružiti im podršku bar do trenutka dok ne pokažu da je ne zaslužuju, ukoliko se to desi", izjavila je ministrica Rišljanin za Klix.ba.
Kad mlade 'dopadne'
Dodaje kako je potreba za promjenama u društvu za kojom čezne većina mladih ljudi u BIH motivirala da se bavi politikom, no da to društvu predstavlja problem onog trenutka kada ih na šarolikoj političkoj sceni 'ponešto' i dopadne a da pri tome i nisu dobili neke druge prilike. Iako još nije zakoračila u zgradu MUP-a, prvi dan na ovoj poziciji dobro će zapamtiti.
"Već sam osuđena, ljudi su procijenili da ja neću znati ovo raditi. I kako god teško palo, svjesna sam da me ne poznaju. Oni koji me znaju nemaju negativno mišljenje, ali oni koji me nisu upoznali vremenom će shvatiti da ja ne odustajem, da nisam osoba koja bi funkcionirala kako partija kaže, uostalom posljednjih mjeseci smo bili u sukobu zbog unutarstranačkih neslaganja. Priliku za posao nisam imala, ali nisam bez političkog iskustva. Rukovoditi ministarstvom poput ovog je veliki zalogaj i za one koji su se time bavili, a ne za nekoga ko tek ulazi u ovaj sistem. Ovdje se jasno zna kako stvari funkcioniraju, tu sam da upoznam sve, ali da prvenstveno osiguram zakonito i efikasno funkcioniranje. Slušam razne komentare, ali znam da ću se snaći na ovoj poziciji, makar to bilo 24-satno radno vrijeme, ali ću uspjeti, i vrijeme će pokazati da li je mene neko postavio da popunim poziciju ili sam spremna da radim, ali sigurno neću izaći kao negativac", kategorična je Rišljanin.
Smatra kako je pun pogodak i izbor Armana Bešlije (DF) na poziciju ministra obrazovanja mladih, nauke, kulture i sporta.
"Da mi je bilo ponuđeno neko drugo ministarstvo ne bih prihvatio, imam iskustvo i mogu napraviti dobre stvari. Dugo sam radio za organizaciju koja pomaže školama, bio na terenu i znam stvarne potrebe i probleme. Ljudi su me uvijek osnaživali da bi bilo dobro da se bavim politikom ili na neki način utičem na nju. Želim pokušati mjenjati neke stvari. Ništa pompezno kako to obično obećavaju političari na početku mandata. Mnogo sam pričao sa ljudima, mladima, studentima, roditeljima, profesorima, potrebna su nam praktična rješenja problema od sitnih pa postepno do većih stvari", smatra Bešlija.
Svojevremeno je sa timom Tetara mladih predstavom 'Posljednji nezaposleni' doslovce ogolio sve negativnosti ovdašnje političke scene, te je ostao prepoznatljiv kao oštar kritičar negativnih pojava u politici, ali i jedan od najboljih mladih aktivista koji je u ovom gradu pokrenuo mnogo dobrih stvari, od Rok škole, Teatra mladih, Elza festa itd. I pored toga, ali i činjenice da je bio najbolji na konkursu nije dobio 'prolaz' za stručnog saradnika za kulturu u ministarstvu na čijem je čelu od jučer.
Pozitivna atmosfera
"Atmosfera u vladi je pozitivna, možemo nešto dobro uraditi bez obzira na godine ili iskustvo ako nam politika i ciljevi političkih stranaka to dozvole. Ne mislim mjenjati svoje stavove bez obzira na stranačke ciljeve. Sve je do ličnih ubjeđenja i šta želite da ostvarite, ako su to sitni stranački interesi ili lični, ili da u CV-iju imate da ste ministar onda to nije ok, ali ako mlada osoba ima širu viziju, ako je tu da donese neki novi vjetar na političku scenu to je odlično. Ja sam u startu pristao na ovo ne želeći bilo kakve pritiske niti da postanem ono što sam najviše mrzio i ono protiv čega sam se borio. Osjetim li da me neko pritiska da radim protiv svog ubjeđenja i da se osjećam loše i da štetim građanima koji finansiraju vladu neću biti dio toga", tvrdi ministar obrazovanja.
Premijerka Aida Obuća(SDA) također smatra kako je krajnje vrijeme da se žene i mladi aktivno uključuju u politiku i imenuju na mjesta na kojima se donose značajne odluke.
"Mi kažemo da mladimo treba dati šansu, a kada mladi dobiju šansu na rukovodećim mjestima onda mi to problematiziramo, dakle nećemo unaprijed donositi nikakve zaključke, drago mi je da ću imati dobar tim, ja sam sportista i u ovu utakmicu ulazim s namjerom da pobijedim. Vlast se mora potruditi da zadrži mlade ljude, oni traže puno više od priče o infrastrukturu i otvaranju radnih mjesta. Slažem se s njima. U vrhu prioriteta koje sam postavila je veća uključenost mladih u kreiranje jednog novog ambijenta za njihov razvoj i izražavanje. Rat, kultura i sport su nam na ovim prostorima pokazali da se srcem može puno toga postići i ja sam zagovornik da se politika ne može voditi samo raciom", ističe Obuća.
Racionalno ili ne, tek ministar privrede Mensud Arnaut (A-SDA) će na ovu poziciju direktno sa mjesta direktora škole u Ustikolini, nekadašnji nastavnik biologije i hemije danas ima i zvanje magistra tjelesnog i zdravstvenog odgoja, dok će jedan od najznačajnijih resora, finansije,voditi Šemso Muslić (NBL) diplomirani ekonomista i nekadašnji ministar za boračka pitanja. Na čelu ministarstva urbanizma, prostornog uređenja i zaštite okoliša je Bojan Krunić( NBL) po zanimanju profesor geografije, ali sa radnim iskustvom trgovca. Resorom zdravstva i socijalne politike, te izbjeglica i raseljenih lica upravljat će Eniz Halilović (SDA) ministara za boračka pitanja u prošlom sazivu vlade. Na tom će ga mjestu zamjeniti Edin Aganović (SzBIH) po zanimanju doktor veterinarske medicine.
"Svakome treba dati šansu pa i mladima ukoliko se odluče baviti politikom i biti ministri. Treba pustiti odredjeni period da se dokažu kroz rezultate pa onda kritizirati. Navodno se svi u društvu zalažemo da mladima damo šansu, a kada se to desi onda se kritikuje i napada. Potičem iz porodice čiji je otac 100% RVI, živim u okruženju sa demobilisanim borcima i porodicama šehida i poznajem stanje i probleme s kojim se susreću. To što mi struka nije direktno vezana za oblast boračke populacije, ne znači da ću imati loše rezultete. Imam osam godina rada u organu uprave, mlad sam i mislim da je pravi momenat da pokušam uraditi nešto više kao pojedinac za dobrobit društva u ovom slučaju boračke populacije. Nisam bio direktni učesnik rata, imao sam devet godina, ali to ne mora da značiti da ću imati lošije rezultete od nekoga ko je bio. Generacije koje su bile direktni učesnici rata većina je u poznim godinama. Možda je pravo vrijeme da se na mlade prenesu tekovine rata, da ih na vrijeme uputimo da se ne smije zaboraviti značaj odbrane ovih prostora, naši borci, šehidi i RVI", ističe Aganović.
Predsjedavajuća Skupštine BPK Goražde kaže kako stranke koje su predložile ministre u vladi garantuju da su im to kadrovi koji će u najboljoj mjeri obavljati ovaj posao.
"Smatram da nije dovoljna referenca da je neko mlad već taj epitet treba biti propraćen i sposobnostima, radom koji je prepoznat u sredini u kojoj živimo. Meni je pružena sansa kao mladoj osobi i nastojim omogućiti i drugim mladima da učestvuju u politici. Sve drugo je sebično. Na nama je da im svima pružimo sansu, a cijenit ćemo ih prema rezultatima njihovog rada", prokomentarisala je Edita Velić, predsjedavajuća Skupštine BPK Goražde.
Premijerka Aida Obuća(SDA) također smatra kako je krajnje vrijeme da se žene i mladi aktivno uključuju u politiku i imenuju na mjesta na kojima se donose značajne odluke.
"Mi kažemo da mladimo treba dati šansu, a kada mladi dobiju šansu na rukovodećim mjestima onda mi to problematiziramo, dakle nećemo unaprijed donositi nikakve zaključke, drago mi je da ću imati dobar tim, ja sam sportista i u ovu utakmicu ulazim s namjerom da pobijedim. Vlast se mora potruditi da zadrži mlade ljude, oni traže puno više od priče o infrastrukturu i otvaranju radnih mjesta. Slažem se s njima. U vrhu prioriteta koje sam postavila je veća uključenost mladih u kreiranje jednog novog ambijenta za njihov razvoj i izražavanje. Rat, kultura i sport su nam na ovim prostorima pokazali da se srcem može puno toga postići i ja sam zagovornik da se politika ne može voditi samo raciom", ističe Obuća.
Racionalno ili ne, tek ministar privrede Mensud Arnaut (A-SDA) će na ovu poziciju direktno sa mjesta direktora škole u Ustikolini, nekadašnji nastavnik biologije i hemije danas ima i zvanje magistra tjelesnog i zdravstvenog odgoja, dok će jedan od najznačajnijih resora, finansije,voditi Šemso Muslić (NBL) diplomirani ekonomista i nekadašnji ministar za boračka pitanja. Na čelu ministarstva urbanizma, prostornog uređenja i zaštite okoliša je Bojan Krunić( NBL) po zanimanju profesor geografije, ali sa radnim iskustvom trgovca. Resorom zdravstva i socijalne politike, te izbjeglica i raseljenih lica upravljat će Eniz Halilović (SDA) ministara za boračka pitanja u prošlom sazivu vlade. Na tom će ga mjestu zamjeniti Edin Aganović (SzBIH) po zanimanju doktor veterinarske medicine.
"Svakome treba dati šansu pa i mladima ukoliko se odluče baviti politikom i biti ministri. Treba pustiti odredjeni period da se dokažu kroz rezultate pa onda kritizirati. Navodno se svi u društvu zalažemo da mladima damo šansu, a kada se to desi onda se kritikuje i napada. Potičem iz porodice čiji je otac 100% RVI, živim u okruženju sa demobilisanim borcima i porodicama šehida i poznajem stanje i probleme s kojim se susreću. To što mi struka nije direktno vezana za oblast boračke populacije, ne znači da ću imati loše rezultete. Imam osam godina rada u organu uprave, mlad sam i mislim da je pravi momenat da pokušam uraditi nešto više kao pojedinac za dobrobit društva u ovom slučaju boračke populacije. Nisam bio direktni učesnik rata, imao sam devet godina, ali to ne mora da značiti da ću imati lošije rezultete od nekoga ko je bio. Generacije koje su bile direktni učesnici rata većina je u poznim godinama. Možda je pravo vrijeme da se na mlade prenesu tekovine rata, da ih na vrijeme uputimo da se ne smije zaboraviti značaj odbrane ovih prostora, naši borci, šehidi i RVI", ističe Aganović.
Predsjedavajuća Skupštine BPK Goražde kaže kako stranke koje su predložile ministre u vladi garantuju da su im to kadrovi koji će u najboljoj mjeri obavljati ovaj posao.
"Smatram da nije dovoljna referenca da je neko mlad već taj epitet treba biti propraćen i sposobnostima, radom koji je prepoznat u sredini u kojoj živimo. Meni je pružena sansa kao mladoj osobi i nastojim omogućiti i drugim mladima da učestvuju u politici. Sve drugo je sebično. Na nama je da im svima pružimo sansu, a cijenit ćemo ih prema rezultatima njihovog rada", prokomentarisala je Edita Velić, predsjedavajuća Skupštine BPK Goražde.
