Direktorica Kulturnog centra Srebrenica Mediha Smajić stava je da je pitanje bosanskoj jezika jedno je od gorućih problema za povratničku populaciju u manjem bh. entitetu
U maloj sali Kulturnog centra Srebrenica danas je održana javna tribina na temu “Bosanski jezik u kontekstu međunarodnog dana maternjeg jezika” u organizaciji Javne ustanove Kulturni centar Srebrenica i Univerziteta u Sarajevu. Učesnici na tribini su bili profesori dr.sc. Alen Kalajdžija, dr. sc. Jasmin Hodzić, mr.sc. Aida Kršo, i književnik Hadžem Hajdarević.
Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu dr.sc. Alen Kalajdžija kaže da je danas u Srebrenici s ciljem upoznati i educirati društvo o važnosti postojanja bosanskog jezika.
– U sklopu naše aktivnosti održavamo javne tribine i promovišemo neka od novih izdanja „Instuta za jezik“, te istovremeno koristimo priliku da govorimo o nekim važnim pitanjima jezika, službenih jezika u BiH. Mi promoviramo ideju o jezičkoj toleranciji. Danas smo u Srebrenici kako bismo govorili s ljudima šta podrazumijeva u konkretnijem slučaju pitanje bosanskog jezika u samoj Srebrenici. Mi želimo promovirati jednu ideju koja podrazumijeva međusobno poštivanje i uvažavanje, poštivanje ljudskih elementarnih prava u sferi upotrebe jezika i njegove službene upotrebe. Danas smo bili u Bratuncu i obišli jednu područnu školu i razgovarali sa djecom o bosanskom jeziku – izjavio je Kalajdžija.
Njegovo mišljenja je da se pojedinicima i zajednicima osporava pravao na elementarno korištenje maternjeg jezika i njegova službena upotreba.
– Mi smatramo i vjerujemo da je jezik jedno od temeljnih poluga čovjeka, čovjeka kao društvenog bića koje ima mogućnost kontaktiranja sa drugima. Promoviramo ideju da moramo biti više tolerantni prema drugima, i svakom pojedincu omogućiti da se koristi svojim jezikom, da ima pravo u obrazovanom sistemu da uči one sadržaje nastave koje odgovaraju nacionalanoj grupi predmeta – istakao je Kalajdžija.
Direktorica Kulturnog centra Srebrenica Mediha Smajić stava je da je pitanje bosanskoj jezika jedno je od gorućih problema za povratničku populaciju u manjem bh. entitetu.
– Svi smo svjesni činjenice da je ovo jedan od najvažnijih problema za povratničku populaciju, nažalost djeca ne izučavaju bosanski jezik u školama. Ono što smo mi kao društvo obavezni da uradimo, jeste da govorimo o poblemu, naravno sa naučnog i stručnog aspekta. Stvar politike jeste da ovaj proces privede kraju i da svako dijete na svakom dijelu BiH izučava svoj maternji jezik – kazala je Smajić.
Inače, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu već nekoliko godina održava javne tribine promovisajući pitanja jezika širom BiH.
