Kada ne bi bilo vještih brodomodelara, kao uspomene na stare veličanstvene brodove ostale bi tek požutjele fotografije.
Baviti se brodomodelarstvom na primorju nije ništa neobično, ali u Bosni i Hercegovini je rijetkost. Goraždanin Alen Selimović tim neobičnim hobijem bavi se već više od tri i po decenije.
Ističe u razgovoru za Fenu da je ljubav i tajne brodomodelarstva otkrio u Dalmaciji zahvaljujući zetovom ocu pokojnom Marinu Guini, profesionalnom brodomodelaru, piše Fena.
- On je prije rata radio u vojnoj akademiji gdje je i predavao taj predmet. Ja sam išao često tamo i on me je vodio u obilazak Dovilja, Lore i te vojne akademije, gdje su mi on i ti njegovi prijatelji otkrivali tajne brodomodelarstva. Kada je barba Marin vidio da sam se zaista zainteresovao za to onda mi je pokazao mnoge stvari. Tako sam i ja krenuo od svoje 12 godine prvo sa malim, a onda i većim brodovima – priča Selimović.
Dodaje da je bromodolerastvo veoma interesantno i da u čovjeku budi pozitivnu energiju kroz koju uvijek otkrivate nešto novo, brodić ili tehniku koja iz godine u godinu napreduje. Pored vještine, za brodomodelara jako je bitno strpljenje.
- Brodomodelarstvo koje je mene naučio barba Marin je pravi autohtoni način izrade tih malih brodova. Danas je lako biti brodomodelar jer imate u časopisima kupiti gotove dijelove i vi to sklapate. Međutim, ovo je isključivo ručni rad, od komada drveta, njegove obrade, pa do svih ostalih djelova i detalja broda – pramac, krma, stepenice, jedra, jarboli, topovi, sidro i svi ostali detalji rade se ručno – naglašava Selimović.
Prisjeća se vremena kada je kao tinejdžer uradio svoj prvi brod.
- Njima u Dalmaciji je bilo čudno kada ja kao dijete iz Bosne, sa Drine, dođem tamo i radim te brodove i pokazujem im neke tajne koje sam naučio. Čak sam i svog zeta pretekao u radovima i njemu pokazivao. Pamtim da sam od svog prvog brodića koji sam uradio sa 13 – 14 godina zaradio gramofon i kupio ploču “Pink Floyd” koje čuvam i danas zajedno sa svojim brodovima – dodaje.
U Selimovićevoj kolekciji nalaze se različiti brodovi poput dubrovačke i trogirske nave, ribarskog šupljeg leuta, do hrvatskog logera i nave iz bosanske mornarice. Na posljednja dva je posebno ponosan jer su urađeni u orahovoj, odnosno bademovoj ljusci. Kaže da se malo zna da je Bosna imala svoju flotu koju je 1383. godine pokrenuo Kralj Tvrtko i tada je Bosna imala veliki dio tih jadranskih gradova. Bosanska nava je napravljena da bi se oduprli i ekonomski i vojno Dubrovniku, Veneciji, Đenovi.
- Ja sam tu bosansku navu uradio u orahovoj ljusci i tu je simbolika jer je brod izgledao u obliku oraha. Studirajući historiju i geografiju od pokojnog prof. Dubravka Lovrenovića saznao sam da su poznati dubrovački velikani kroz karavane naručivali poznate goraždanske orahe koji su im bili poslastica i tako sam povezao prošlost. Kada sam pokazao barbi Marinu taj brod u orahovoj ljusci on mi je rekao da je to nekad radio. U meni je proradila bosanska tvrdoglavost i rekao sam da ću napraviti još manji, hrvatski loger u bademovoj ljusci u što nije vjerovao. Kada sam ga završio on je bio oduševljen i prijatno iznenađen, nije mogao vjerovati. I drugi su bili oduševljeni, ali do mene je što se nisam prijavio za jednu od najmanjih maketa na Mediteranu – priča Selimović.
Uz brodove, svoju kolekciju obogatio je i originalnim goraždanskim suvenirom koji je osmislio među prvima – Drinski splav.
- Svaki grad ima nešto na što je ponosan a mi imamo Drinu. Čitajući najave o gradnji hidroelektrane na Drini, u znak protesta sam napravio ovaj suvenir a prvi sam takođe izradio u Trogiru. Nastavio sam izrađivati po povratku u Goražde i vremenom ga obogaćivao detaljima. Uglavnom, identičan je sa pramcem i krmom, nekada se koristio za prevoz građe a kasnije u turističke svrhe – navodi Selimović.
Ponosan je na činjenicu da su njegovi splavovi “otplovili” širom svijeta kao dar poznatim i javnosti nepoznatim osobama.
- Zanimljivo da je nakon više od 35 godina kada je moj učitelj barba Marin poklonio Titov brod koji je izradio “Jadran” i “Galeb” nekadašnjem predsjedniku Libije Muameru Gadafiju, i moj splav završio u njegovim rukama. Učitelj Fadil Konaković iz Goražda koji je sa učenicima tokom rata boravio u Tripoliju otišao je ponovo u posjetu 2008. godine i u znak zahvalnosti Gadafiju poklonio moj splav. Takođe, jedini suvenir koji su prilikom posjete Goraždu odnijeli Angelina Jolie i Brad Pitt bio je Drinski splav. Dobio ga je i bivši američki predsjednik Bill Clinton tokom boravka u Srebrenici kada mu ga je uručila delegacija iz Goražda. Prilikom putovanja u Maleziju sa muzičkom školom iz Goražda poklonili smo splav od pola metra kraljici i manji premijeru Malezije Mahatiru Muhamedu, a između ostalih darovan je i bivšem predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću – precizira Selimović.
Kaže da mu je želja napraviti izložbe svojih radova u Goraždu i Trogiru te tako napraviti sponu Jadranskog mora i Drine.
- Prvenstveno da ukažem na te vrijednosti i sa ekološkog aspekta, jer malo fali da nam se to sve uništi. Ovaj splav bilo kome da ode, neka mu bude na umu da ne dira Drinu i prirodu. Nastavit ću ih izrađivati sve dok me vid i ruke služe. Znam da se i danas planira hidroelektrana na Drini, ali lako je pričati onima koji ne žive ovdje i kojima ona ne znači kao nama kojima je značila uvijek. Mi od gradnje nećemo imati ništa i zato je i ovaj moj splav veliko “NE” jednog malog čovjeka i svih onih ljudi koji misle kao ja – zaključuje Selimović.
