"Počinje preovladavati uvjerenje da je Bosna i Hercegovina ključ stabilnosti na Balkanu".
Koplja se lome oko zapadnog Balkana i - posebno - Bosne i Hercegovine.
Kako prenose sagovornici Politicki.ba, raste potreba temeljite revizije politike proširenja Evropske unije.
Kancelar Njemačke Olaf Scholz sinoć je, tokom dugog intervjua za TV kuću ZDF čak rekao da su u procesu širenja EU donošene i neke - kako se izjasnio - "potpuno neprihvatljive" odluke.
Nije precizirao na šta konkretno misli.
No, ruska je agresija bukvalno prevrnula sto u EU.
Unija je sve svjesnija da se u njenom stomaku ne smije dopustiti postojanje satelita Vladimira Putina.
"Imate toliko događaja koji pokazaju da su se stvari potpuno promijenile da je više nemoguće upratiti ko ima novu, drugačiju poziciju.
Cijeli niz onih koji su "imali razumijevanje" za sve što radi Aleksandar Vučić u Srbiji, ali i regionu, promijenio je retoriku.
Najviše je u tome otišla Francuska.
Njihovi zvaničnici sada su bezmalo najdalje od ranijih pozicija, posebno kada je Bosna i Hercegovina u pitanju.
Evo i primjera: Kada je ranije govoreno o pojačanju EUFOR-a, Francuska je bila među najglasnijima, ako ne i najglasnija, protiv. Sada je ona prva inicirala ovu odluku.
S odlaskom Angele Merkle i velikim zaokretom Njemačke, nakon ruske agresije, Vučić je izgubio i taj jaki oslonac u EU.
Sada mu je ostala samo Mađarska.
Ova zemlja nije toliko uz Srbiju i Srbe, koliko nastoji ishoditi što više za sebe.
Ona već ima sve zategnutije odnose s Briselom i zvanična Budimpešta nastoji dobiti za sebe negdje nešto. Bilo šta.
Mađarska je sada jedina država unutar EU koja koči mehanizam sankcioniranja za Bosnu i Hercegovinu.
Pod izgovorom zahtjeva da se s Dodikom pregovara, a ne da ga se kažnjava, ona ustvari nastoji trgovati.
Ima protiv sebe Evropsku komisiju koja je na sudu u Luksemburgu dobila pravo da sankcionira države članice zbog nepridržavanja pravnih normi EU i ona nastoji tu dobiti neki ustupak.
Takvo ponašanje samo dodatno gura u samoizolaciju vlast Viktora Orbana", prenosi nam jedan od sagovornika.
On potvrđuje da se unutar Vijeća Evropske unije, gdje su ambasadori i ministri 27 članica, vode intenzivne diskusije i o obnovi sankcionog okvira za BiH.
Ovaj mehanizam postoji od 2010. godine i do sada se svake godine rutinski produžavao za još godinu dana.
No, ovog puta stvari su potpuno drugačije.
Mađarska sada nastoji onemogućiti čak i produženje sankcionog okvira.
Prema tvrdnjama naših sagovornika u Briselu, aktivnosti Mađarske pokazuju se potpuno kontraproduktivne.
Upozorava nas se, međutim, da je - makar teoretski - moguće da ova država pokuša iskoristiti pravo veta i time srušiti uspostavljeni sankcioni mehanizam za BiH. Cijena koju bi Budimpešta mogla platiti i zbog toga bit će ogromna, poručuju nam sagovornici.
Ne žele govoriti o detaljima takve poruke, ali poluprećutno kažu da bi sankcije Brisela Budimpešti mogle biti intenzivirane.
"I ne samo to.
Već se preispituje uloga komesara za proširenje EU Olivera Varhelyija.
Dva su razloga za to: prvo - njegov rad do sada nije polučio željene rezultate. On je svakako bio drugi izbor i Budimpešte i Brisela i "najtanji" je komesar u ovom sastavu Evropske komisije.
Drugo, mnogo bitnije, proširenje sada dobija neuporedivo važniju ulogu nego li je to do sada bio slučaj. Prirodno se otvara pitanje da li jedan ovakav zvaničnik, kojeg se sve glasnije optužuje da je čak i falsificirao izvještaje o pojedinim zemljama (Srbija) može voditi portfolio koji postaje strateški za EU", prenosi nam sagovornik iz Evropske komisije.
Iz Brisela za Politicki.ba govore i da se vrlo intenzivno preispituju postavke dosadašnjeg koncepta proširenja.
EU će, najavljuje nam se, vrlo brzo "prelomiti" i otpočeti pregovore o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije.
Temeljito se pretresaju dosadašnji učinci pregovora Crne Gore, a posebno Srbije, EU.
Cilj je da se kandidatski status odobri i Bosni i Hercegovini i da se bitno pojačaju aktivnosti na putu naše zemlje prema EU.
U tom planu, sankcioni mehanizam koji je sada pod nekom vrstom upitnika, zbog Mađarske, mogao bi biti vrlo bitan instrument u uozbiljavanju bh. zvaničnika da konačno počnu ispunjavati toliko puta do sada pogažena obećanja Briselu.
Prema onome što smo saznali u razgovorima, u Evropskoj komisiji se već radi na setu sankcija protiv zvaničnika u BiH.
"Imate tih 600 miliona eura koje su zaustavljene dok se politički predstavnici bosanskih Srba ne vrate u državne institucije i BiH profunkcionira.
No, sada se radi na mnogo ciljanijim restriktivnim mjerama i one bi trebale obuhvatiti ne samo Dodika, već i sve one koji ga slijede.
Po uzoru na sankcije uvedene poslanicima ruskog parlamenta koji su glasali za rezoluciju kojom se dvije tvorevine u Ukrajini - Donjec i Luganjsk - proglašavaju nezavisnim državama, sankcije EU mogle bi obuhvatiti sve poslanike skupštine entiteta Rs koji su glasali za formiranje agencije za lijekove tog dijela BiH.
Sada se vrlo pažljivo gleda šta će uraditi Dodik.
Ako napravi neku budalaštinu, a očekujemo je, olakšat će posao onima koji sve glasnije zahtijevaju aktiviranje sankcija prema BiH, ali i drugim državama zapadnog Balkana", kažu sagovornici Politicki.ba.
Zanimljivo je da stabilno raste nervoza prema ponašanju zvaničnog Beograda.
Srbija uporno odbija uvesti bilo kakve sankcije Rusiji.
U Briselu, prenose nam, posebno bode oči to što Air Serbia intenzivira letove iz Beograda za Moskvu. To se doživljava kao model za zaobilaženje i ublažavanje sankcija Zapada Rusiji.
Zbog toga, glasovi onih koji su upozoravali da je Vučićev režim platforma Putinu za djelovanje protiv Zapada dobijaju naglo na snazi.
Pred nama su tri sedmice više nego dinamičnih aktivnosti u Briselu i oko njega.
"Bio sam stalno pesimist. Jako me frustrirala nesposobnost Brisela da razumije.
Sada, kao da su se svi probudili.
Počinje preovladavati uvjerenje da je Bosna i Hercegovina ključ stabilnosti na Balkanu.
Ako su tu stvari kako treba, onda je bitno smanjena mogućnost destabiliziranja regiona.
Iz pesimizama došao sam u stanje realističnog opzimizma", prenosi nam jedan od sagovornika.
Piše: Sead Numanović
