Sredstva dobijena prodajom ovih nekretnina BiH će, kako se navodi, iskoristiti za kupovinu novih i rekonstrukciju postojećih objekata za potrebe smještaja diplomatsko-konzularne mreže BiH
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) saopćilo je da je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH donijelo Odluku o odobravanju zajedničke prodaje objekta stalne misije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) pri Ujedinjenim nacijama (UN) u New Yorku, za koju ne postoji zainteresiranost nijedne države nasljednice bivše SFRJ, piše Radio Slobodna Evropa.
U saopćenju nakon vanredne telefonske sjednice održane u ponedjeljak, 31. januara se navodi da je Vijeće ministara BiH upoznato s informacijom o prodaji ove nekretnine i Nacrtom kupoprodajnog ugovora ”Residential Contract of Sale”, koji je neophodan za završetak postupka zajedničke prodaje država sukcesora.
“Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ je prihvatio kupoprodajnu cijenu u iznosu 50 miliona američkih dolara (oko 44,6 miliona eura), što je najviša ponuda s obzirom na to da je posljednja ponuđena cijena iznosila 42,5 miliona američkih dolara (oko 38 miliona eura), a vrijednost nekretnine je ranije procijenjena na 30 miliona američkih dolara (ili blizu 27 miliona eura)”, saopćeno je.
Udio BiH je 15 posto ukupnog iznosa, odnosno 7,5 miliona američkih dolara (oko 6,7 miliona eura). Također, na isti način će se izvršiti i raspodjela eventualnih troškova koji će nastati prilikom prometa nekretnine u postupku zajedničke prodaje Stalne misije bivše SFRJ pri UN u New Yorku. Koliki je udio ostalih zemalja sukcesora nije navedeno.
Vijeće ministara BiH je istovremeno, također na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, donijelo Odluku o odobravanju zajedničke prodaje objekta ambasade / rezidencije bivše SFRJ u švicarskoj prijestolnici Bernu, nakon što je upoznato s pratećom informacijom i nacrtom kupoprodajnog ugovora.
Ranije je Zajednički komitet za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ prihvatio kupoprodajnu cijenu Republike Srbije u ukupnom iznosu 7,78 miliona švicarskih franaka (oko 7,47 miliona eura).
Kako je Republika Srbija jedna od pet suvlasnica ove nekretnine, 4.706.900 švicarskih franaka (oko 4,5 miliona eura) predstavlja otkup suvlasničkih udjela od ostale četiri države: Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Republike Slovenije, pojašnjeno je u saopćenju Vijeća ministara BiH.
Bosni i Hercegovini pripada 15 posto sredstava, što je 1.167.000 švicarskih franaka (oko 1,12 miliona eura). Koliko će pripasti ostalim državama nije navedeno.
Iz Vijeća ministara BiH kažu kako se donošenjem ove dvije odluke omogućava nastavak provođenja Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije i rješavanje pitanja raspodjele diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ.
Sredstva dobijena prodajom ovih nekretnina BiH će, kako se navodi, iskoristiti za kupovinu novih i rekonstrukciju postojećih objekata za potrebe smještaja diplomatsko-konzularne mreže BiH.
Zajednički komitet za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ započeo je u septembru 2021. godine postupak zajedničke prodaje objekata ambasade i rezidencije u Bernu i Stalne misije pri UN-u u New Yorku.
Prije toga su u junu 2018. države nasljednice SFRJ potpisale ugovor o zajedničkoj prodaji “rezidencijalnog stana” bivše SFRJ na njujorškoj Park aveniji za ukupno 12,1 milion dolara
Mješoviti odbor za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ na sastanku u julu 2019. u Beogradu odlučio je da Republici Srbiji dodijeli objekte stalne misije pri UN-u u Ženevi, generalnog konzulata u Frankfurtu, veleposlanstva i kuće u Harareu, kao i rezidencije u Konakriju.
Zgradu Ambasade u Ankari BiH je dobila procesom sukcesije imovine bivše SFRJ, Rezolucijom Komiteta za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine iz 2006. godine. Renovirana je i otvorena u oktobru 2019.
Naredni sastanak Zajedničkog komiteta planiran je u prvoj polovini 2022. godine u Zagrebu i na njemu će kao najznačajnije biti razmatrano pitanje raspodjele kompleksa bivše SFRJ u Moskvi, u kojem do postizanja usaglašenog dogovora sve zemlje sukcesori učestvuju u fizičkoj podjeli.
Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije.
Tada su se Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija, kao pet suverenih ravnopravnih država sukcesora bivše SFRJ sporazumjele da, između ostalog, svaka država sukcesor prihvata princip da u svakom trenutku mora preduzeti neophodne mjere da se spriječi gubitak, oštećenje ili uništenje državnih arhiva, državne imovine i sredstava SFRJ za koje su jedna ili više drugih država sukcesora zainteresirane.
