Sve slabosti za investiranje u Bosni i Hercegovini nabrojane su u novom izvještaju State Departmenta
Bosna i Hercegovina (BiH) otvorena je za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, strani investitori u toj zemlji moraju se boriti s endemskom korupcijom, složenim pravnim i regulatornim okvirom i vladinim strukturama, netransparentnim poslovnim procedurama, nedovoljnom zaštitom imovinskih prava. Pri tome u BiH je prisutan i slab pravosudni sistem.
Stoji to u novom izvještaju Biro za ekonomska i privredna pitanja američkog State Departmenta o investicionoj klimi u zemljama širom svijeta.
Piše: A. DUČIĆ
Konstatira se da naša zemlja ima nizak nivo direktnih stranih ulaganja. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, oni su u 2020. godini u BiH iznosili su 299 miliona dolara, što je smanjenje za 34 posto u odnosu na 2019. godinu. Prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja za 2020. godinu, BiH je među najmanje atraktivnim poslovnim okruženjima u jugoistočnoj Evropi, te zauzima poziciju 90 od 190 globalnih ekonomija.
-Američka ulaganja u BiH su niska zbog male veličine tržišta, relativno niskog nivoa prihoda, udaljenosti od Sjedinjenih Američkih Država, izazovne poslovne klime i nedostatka mogućnosti za ulaganje. Većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju mali prodajni uredi koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja. Američke kompanije sa uredima u BiH uključuju velike multinacionalne kompanije i tržišne lidere u svojim sektorima, kao što su Coca-Cola, Microsoft, Cisco, Oracle, Pfizer, McDonalds, Marriott, Caterpillar, Johnson & Johnson, FedEx, UPS, Philip Morris, KPMG , PwC i drugi. Bez obzira na to, BiH nudi poslovne mogućnosti dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i investitorima. Kompanije koje prevladaju izazove uspostavljanja prisustva u BiH često s vremenom vrate uložena sredstva – kaže se u ovom izvještaju.
Tako se navodi i da je veliki američki investicijski fond uspio je na tržište ući s regionalnim ulaganjem u 2014. godini i izaći iz većinske pozicije u 2019. godini s dobrim povratom. Aktivna je međunarodna zajednica i mnogi reformski napori za poboljšanje poslovne klime dok BiH teži eventualnom članstvu u Evropskoj uniji. Zemlja je otvorena za strana ulaganja i nudi liberalni trgovinski režim, a njena pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak).
-Korupcija je i dalje prisutna u mnogim političkim i ekonomskim institucijama u Bosni i Hercegovini i povećava troškove i rizike poslovanja. Prekompleksan postupak registracije i licenciranja preduzeća u BiH posebno je ranjiv na korupciju. Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih uprava, od kojih svaka ima moć uspostavljanja zakona i propisa koji utječu na poslovanje, stvara sistem koji nema transparentnost i otvara mogućnosti za korupciju putem parafiskalnih naknada. Plaćanje mita za dobivanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola ili jednostavno ubrzavanje postupka odobrenja događa se redovito. Indeks percepcije korupcije Transparency International-a (TI) 2020 svrstao je BiH na 111 mjesto od 180 zemalja. Prema TI, relevantnim institucijama nedostaje volje za aktivnu borbu protiv korupcije. Agencije za provođenje zakona i sudstvo nisu efikasni u procesuiranju slučajeva korupcije i vidljivo su izloženi političkim pritiscima. Tužioci se žale da građani uglavnom ne prijavljuju slučajeve korupcije i ne žele svjedočiti u tim slučajevima. 2011. godine BiH je osnovala agenciju na državnom nivou koja koordinira napore u borbi protiv korupcije; dok je službeno aktivna, agencija je pokazala ograničene rezultate – ističe se u izvještaju State Departmenta.
Potcrtano je da korupcija ima korozivan utjecaj na tržišne prilike za američke kompanije u inozemstvu i na širu poslovnu klimu. Odvraća strane investicije, guši ekonomski rast i razvoj, narušava cijene i podriva vladavinu zakona. Američke kompanije moraju pažljivo procijeniti poslovnu klimu i razviti efikasan program poštivanja zakona i mjere za sprečavanje i otkrivanje korupcije, uključujući podmićivanje iz inostranstva. Američki pojedinci i firme trebali bi uzeti vremena da se upoznaju sa relevantnim antikorupcijskim zakonima i BiH i Sjedinjenih Država kako bi se pravilno pridržavali i, gdje je to prikladno, zatražili savjet pravnog savjetnika.
Dalje se navodi da najbolje poslovne mogućnosti za američke izvoznike u BiH uključuju opremu za proizvodnju i prenos energije, telekomunikacionu i IT opremu i usluge, transportnu infrastrukturu i opremu, inženjerske i građevinske usluge, medicinsku opremu i sirovine i hemikalije za industrijsku preradu. Američki izvoz u BiH u 2020. godini iznosio je 235 miliona američkih dolara, što je smanjenje od 40 posto u odnosu na 2019. godinu i držao je 2,3 posto ukupnog uvoza iz BiH. Izvoz BiH u Sjedinjene Države u 2019. godini iznosio je 39,7 miliona dolara. Američki izvoz u BiH prvenstveno se odnosi na sirovine za industrijsku preradu, hranu i poljoprivredne proizvode, mašine i transportnu opremu te mineralna goriva.
Također, navodi da se da BiH ne održava stalni, formalni dijalog sa stranim investitorima. Osnivanje preduzeća u BiH može biti izuzetno opterećujući i dugotrajan proces za investitore. Svjetska banka procjenjuje da postoji prosječno 13 postupaka (stvarni broj ovisi o vrsti posla), što traje ukupno 81 dan, za registraciju novog preduzeća, naprimjer u glavnom gradu, Sarajevu. Registracija u BiH ponekad se može ubrzati ako kompanije zadrže lokalnog pravnika koji će pratiti sve korake postupka. RS je osnovala jedinstveno mjesto za registraciju preduzeća u entitetu. Na papiru je ovo dramatično smanjilo vrijeme potrebno za registraciju preduzeća u RS-u, smanjujući vrijeme za registraciju preduzeća koje je izvijestila vlada na prosječno 7 do 14 dana. Neke kompanije, međutim, izvještavaju da u praksi to može potrajati znatno duže.
-BiH nema ni bilateralni ugovor o ulaganju ni bilateralni ugovor o porezu na dohodak sa Sjedinjenim Državama. BiH je određena kao zemlja korisnica u okviru američkog programa GeneraliNotezed System Preferences (GSP) do 31. decembra 2020. Godine – ističe se u izvještaju.
Dalje se navodi da vlast ima odgovarajuće zakone za poticanje konkurencije, međutim, zbog korupcije, zakoni se često ne provode transparentno ili efikasno. Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih (samo u Federaciji) i općinskih uprava – svaka s ovlastima da uspostavi zakone i propise koji utječu na poslovanje – stvara jako birokratski, netransparentan sistem. Ministarstva i / ili regulatorne agencije obično nisu dužne objaviti tekst predloženih propisa prije nego što se donesu. Neke domaće i međunarodne kompanije izrazile su nezadovoljstvo generalno ograničenim mogućnostima da daju doprinos i utiču / poboljšaju nacrte zakona koji utiču na poslovnu zajednicu.
Strani investitori kritizirali su tendere vlade i javnih nabavki zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti.
-BiH ima preopterećen sudski sistem i često treba nekoliko godina da se slučaj izvede na suđenje. Štaviše, komercijalni predmeti s predmetom koji sudije nemaju iskustva u suđenju, poput prava intelektualnog vlasništva, često ostaju neriješeni na duži vremenski period. Većina sudija ima malo ili nimalo detaljnog znanja o rješavanju međunarodnih trgovinskih sporova i potrebna im je obuka o primjenjivim međunarodnim ugovorima i zakonima. Protiv propisa ili radnji izvršenja može se uložiti žalba, a žalbe se rješavaju u nacionalnom sudskom sistemu. Američka vlada osigurala je obuku za sudije, povjerenike, odvjetnike i druge dionike na državnom i entitetskim nivoima kako bi pomogla u razvoju zakona o bankrotu i intelektualnom vlasništvu. Ti zakoni su sada na snazi i na entitetskom i na državnom nivou, ali nisu u potpunosti primijenjeni – konstatuje se u ovom dokumentu.
-Tržišta kapitala u BiH i dalje su nerazvijena. Oba entiteta stvorila su vlastitu modernu berzansku infrastrukturu sa odvojenim berzama u Sarajevu (SASE) i Banja Luci (BLSE), koje su počele trgovati 2002. godine. Mala veličina tržišta, nedostatak privatizacije, slaba zaštita dioničara i nepovjerenje javnosti u prethodne programe privatizacije ometalo je razvoj tržišta kapitala – stoji u izvještaju.
Ističe se da u proteklih nekoliko godina nije bilo značajnijih privatizacija. Ponude za privatizaciju su rijetke i često zahtjevaju nepovoljne uslove.
-Vlada Federacije usredotočena je na privatizaciju ili restrukturiranje nekih državnih preduzeća na osnovu plana privatizacije Federalne agencije za privatizaciju za 2019. godinu. Plan privatizacije uključuje maloprodaju Energopetrola dd. Sarajevo, Energoinvesta i Sarajevo-Osiguranja. Preostala preduzeća koja su navedena u planu privatizacije imala su gubitke i pretrpjela su značajan pad vrijednosti, dok druga imaju samo mali iznos državnog vlasništva. Vlada Federacije odbacila je medijske spekulacije da planira privatizirati dvije telekomunikacijske kompanije u većinskom državnom vlasništvu, BH Telecom (90 posto udjela) i HT Mostar (50,1 posto udjela). U isto vrijeme dovršila je dubinsku analizu dviju telekom kompanija u sklopu aranžmana s MMF-om – kaže se u izvještaju.
