Vlast nema iskrenu namjeru pomoći ni privrednicima, ni radnicima, već sačuvati fondove. Tako smo upozoravali početkom aprila.
Potom smo 14. maja objavili da Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom neće pomoći, kako se to najavljivalo, više od 350.000 radnika. Nije bilo reakcija, osim smrknutih pogleda.
Obećavalo se mjesečno i više od 100 miliona maraka za subvencije. Ni pola tog iznosa neće biti utrošeno. Danas znamo da smo, nažalost, bili u pravu. To privredi i radnicima ne vrijedi mnogo. Ali bi vrijedilo saznanje ima li odgovornih i ko je radio loše projekcije. Jesu li to samo greške ili je riječ o smišljenom planu? Još je vrednije pitanje gdje će završiti privreda i radnici, a gdje na privredi ušteđeni novac.
Iskusniji, oni s više znanja i iskustva, ekonomski eksperti, upozoravali su da svi ili većina radnika realnog sektora neće dobiti najavljenu pomoć i subvencije. Vlast je ostala nijema. Postavljeni su kriteriji i uslovi, pad prometa i potpuno izmireni porezi i doprinosi, nerealni su i nepravedni za privredu i radnike koji nose najveće terete i namete u Evropi. Sada je jasno da pomoć neće stići ni do polovine radnika realnog sektora i njihovih poslodavaca. A od privrede i radnika se očekuje da prežive i finansiraju prevelike i preskupi javni sektor. Je li tako od samog početka i planirano?
- Što je nešto zaista komplikovano teško naročito za mala i srednja, odnosno mikro preduzeća i vjerovatno će oni imati najveće posljedice po osnovu nekorištenja datih mjera. Da li su se ove greške namjerno uradile? Pa jesu, jesu ciljano spram fiskalnih ograničenja, budžetskih potencijala – kaže za Hayat.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Projekcija Federalne vlade kaže sljedeće: Rebalansom federalnog budžeta određeno je 480 miliona maraka i garancijski fond za pomoć ugroženoj privredi zbog pandemije koronavirusa. Procjena je bila da će pandemija pogoditi 350.000 radnih mjesta, ali da će mjere i subvencije pomoći jednakom broju radnika. Uplata doprinosa na minimalnu platu iznosi blizu 245 KM. Za to, najavljivalo se, potrošit će se i više od 100 miliona maraka mjesečno.
Stanje na terenu kaže da su to bile samo lijepe priče. Za mjesec april prijavilo se više od 173.838 hiljade radnika za pomoć, odnosno oko 177.000 radnika manje u odnosu na projekciju nadležnih i odgovornih. Uplatom minimalnih doprinosa to iznosi skoro 42.590.310 maraka na mjesečnom nivou, 60-ak miliona manje od projekcije Vlade. Informacija kojom raspolažemo jeste da skoro 70.000 pravnih subjekata u Federaciji ima dugovanja za poreze i doprinose. Još uz to, u mjesecu maju zabilježen je rast novouposlenih i vraćenih 5.538 radnika. Ključno je pitanje, šta će se desiti s privrednicima i radnicima koji su obmanuti i kojima niko neće pomoći. A šta će vlast uraditi sa skoro 360 miliona maraka koji, suprotno ranijim najavama, neće biti utrošeni za pomoć privredi.
- Najgora moguća solucija da se oni koriste nenamjenski što je praksa u BiH, u kontekstu održavanje tekuće budžetske potrošnje. Najbolja stvar koja se može desiti da se ta sredstva preusmjere kako bi se pravili novi Korona zakoni, pripremali za jesen, možda drugi val virusa kako bi se npr unaprijedila industrijska zaštita – kaže Čavalić.
Daleko najviše novca u zemljama regije za spas ekonomije pogođene pandemijom koronavirusa, u odnosu na BDP, izdvojila je Slovenija (19,7%) i poslije Japana i Luksemburga treća je zemlja u svijetu. U regiji slijede Hrvatska(9,3%), Srbija (6,5%) te Bosna i Hercegovina koja je izdvojila tek 3,6%. Manje od naše države za spas ekonomije izdvojile su Albanija(2,8%), Kosovo (2,5%), Crna Gora(1,7%) i S. Makedonija(1,2%). Treba li naglasiti da, prema svemu sudeći, većinu ovih sredstava od 3,6 posto privreda neće vidjeti?
Video pogledajte i OVDJE.
(Emerin Ahmetašević)
