Informacija da će banke u Federaciji Bosne i Hercegovine uvesti tromjesečni moratorij na plaćanje kredita fizičkim i pravnim licima zbog posljedica širenja infekcije COVID-19, koju uzrokuje novi soj koronavirusa SARS-CoV-2, očekivano, izazvala je pozitivne reakcije i veliko interesovanje javnosti. Ali i brojna pitanja koja se sažimaju u jedno – ko ima pravo na navedenu olakšicu […]
Informacija da će banke u Federaciji Bosne i Hercegovine uvesti tromjesečni moratorij na plaćanje kredita fizičkim i pravnim licima zbog posljedica širenja infekcije COVID-19, koju uzrokuje novi soj koronavirusa SARS-CoV-2, očekivano, izazvala je pozitivne reakcije i veliko interesovanje javnosti. Ali i brojna pitanja koja se sažimaju u jedno – ko ima pravo na navedenu olakšicu u vremenima krize koja se sve ozbiljnije održava i na bh. privredu.
Tim povodom za Radiosarajevo.ba govori direktor Agencije za bankarstvo Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić.
Gospodine Mahmuzić, usvojena je odluka o moratoriju na kredite. S obzirom da je navedena mjera, koja je pozdravljena od bh. javnosti, uvedena u koordinaciji sa Agencijom za bankarstvo BiH, na koji način će ona biti provedena i što građani mogu da očekuju?
- Prema odlukama koje su upravo objavljene, bankama i nedepozitnim finansijskim institucijama daju se široke mogućnosti prilagođavanja i djelovanja u nastalim okolnostima. Prema vlastitoj procjeni, banke i nedepozitne finansijske institucije će pristupati rješavanju zahtjeva klijenata koji trpe ekonomske posljedice pojave pandemije, ali je ostavljena i mogućnost da banke i nedepozitne institucije primijene mjere samostalno, ukoliko procjene da klijent nije u mogućnosti kontaktirati banku, odnosno, nedepozitnu finansijsku instituciju. Smatram da će u određenom periodu, prema raspoloživim kapacitetima banaka i nedepozitnih finansijskih institucija, svi klijenti na koje se odnose raspoložive mjere, imati odgovarajući tretman. Upućujem građane i privrednike da prate objave banaka putem web stranica. Mjere će se sprovoditi postepeno i svi trebaju imati strpljenja i razumijevanja. Građani koji su zbog pojave pandemije ostali bez prihoda ili su im prihodi značajno umanjeni, privremeno se oslobađaju obaveze plaćanja po kreditima, to je ključna poruka.
U kakvom stanju je bankarski sektor nakon izbijanja vize izazvane pandemijom koronavirusa?
- U momentu kada je nastao poremećaj, naš bankarski sistem je bio visoko kapitaliziran i likvidan. Koncept razvoja i primjene regulatornog okvira je takav da se uvijek planiraju mjere za stresna stanja, kakvo imamo danas. Smijem tvrditi da je naš pristup bio dovoljno konzervativan i da zahvaljući tome možemo održati stabilnost sistema i u slučaju produžene krize.
Svjesni smo da je privreda u teškoj situaciji. Smanjena privredna aktivnost, vodi manjim prihodima, što za posljedicu može imati čak otpuštanja i gašenja privrednih subjekata. Na koji način Agencija može pomoći privrednom sektoru, odnosno kako bankarski sektor može pomoći? Jeste li u tom smislu predlagali određene mjere?
- Ekonomske posljedice će biti značajne. Ipak, treba se nadati da će zastoj u ekonomskim tokovima biti kratkotrajan. Svi se moramo postaviti odgovorno i tražiti načina da taj kratkoročni šok premostimo i izbjegnemo nepotrebnu štetu. Bankarski sistem je dobro regulisan i stabilan. Smatram da će ključni uspjeh agencija za bankarstvo biti u održavanju stabilnog i agilnog sistema koji će dati punu podršku privredi i državi kada nastupi vrijeme oporavka. Mi ćemo svakako pratiti dnevne promjene i potrebe i spremni smo donositi nove odluke kojima će se podržati rad banaka i privrede u vanrednim okolnostima.
Kako gledate na određene zahtjeve koji su iz Predsjedništva BiH, prije svega od srpskog člana, Milorada Dodika, upućivani prema Centralnoj banci, o čemu se ovih dana oglasio i MMF?
- Održavanje aranžmana „currency board“ sada je značajnije nego prije. Zahtjevi koji se odnose na obaveznu rezervu su još uvijek primjereni. Zapravo, banke i dalje drže značajno veći iznos na Centralnoj banci, preko obavezne rezerve. Možemo biti sigurni da imamo dovoljno prostora za odlučivanje, ako se ukaže potreba za smanjenjem stope obavezne rezerve
