Posljedica je to odluke Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kojom je prihvaćen prijedlog zastupnika Srpske demokratske stranke (SDS) Dragana Mektića o izboru i stupanju na funkciju, te prestanku funkcije članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Branko Petrić i Novak Božičković, dosadašnji članovi CIK-a koji su važili za kadrove odane Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), su smijenjeni sa svojih pozicija, a umjesto njih su imenovani Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba.

Suad Arnautović i Ahmet Šantić su ponovo izabrani za članove CIK-a, dok je Stjepan Mikić, član CIK-a blizak Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH čiju je smjenu predložio zastupnik Demokratske fronte Zlatan Begić, "preživio", barem za sada, zbog izostanka entitetske većine. Prijedlog o njegovoj smjeni ide na usaglašavanje, pa će njegova sudbina još jednom biti u rukama državnih zastupnika.

Kao što smo ranije pisali, ova odluka Zastupničkog doma u praksi znači da SNSD i HDZ gube presudan utjecaj na CIK. S obzirom da CIK ima sedam članova, te da se odluke donose prostom većinom, četiri člana CIK-a koji su bliski tim strankama su do sada uredno donosili odluke preglasavanjem. Eliminiranjem članova bliskih SNSD-u, a naročito ukoliko Mikić izgubi radno mjesto u CIK-u, takvo preglasavanje je onemogućeno.

 

Na koji način ova odluka onemogućava HDZ da i dalje uvjetuje formiranje Vlade FBiH usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH na način na koji odgovara toj stranci?

HDZ, podsjetit ćemo, insistira na provedbi odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", koja se odnosi na način popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH. Ta stranka ima specifičnu interpretaciju te odluke, te insistira na načinu popunjavanja prema kojem bi se delegati iz reda hrvatskog naroda gotovo isključivo birali iz sredina u kojima HDZ ima dominantnu podršku glasača.

CIK je izbrisao osporene odredbe Izbornog zakona BiH, ali su Opći izbori 2018. godine pokazali da se izborni proces može provesti čak i bez te odredbe. Naknadnu odluku o popunjavanju Doma naroda je donio CIK i to upravo preglasavanjem, na način da se raspodjela mandata vršila prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine, što je odgovaralo HDZ-u BIH.

Ukoliko se Izborni zakon BiH ne izmijeni do 2022. godine, te ukoliko CIK ponovo bude imao obavezu donijeti odluku o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH, ona vjerovatno neće biti protivna Ustavu FBiH, kojim se propisuje da se raspodjela pozicija vrši prema popisu iz 1991. godine. To bi u praksi moglo značiti da HDZ gubi "kontrolni paket", odnosno dvije trećine delegata u Klubu Hrvata koji im garantira učešće u Vladi FBiH. Upravo u Domu naroda FBiH HDZ crpi svoj politički kapacitet koji im daje prostor da ucjenama realiziraju svoje političke ciljeve.

Postojeći Izborni zakon BiH također ostavlja otvoren prostor da Dragan Čović ponovo ostane bez fotelje u Predsjedništvu BiH, što dokazuju i rezultati Općih izbora 2018.

Ukoliko je Čoviću u interesu da i dalje kao taoce drži sve građane FBiH, te da uvjetuje iracionalnim zahtjevima, izvjesno je da to neće baš stimulativno djelovati na partnere da traže put ka rješenju koje bi odgovaralo HDZ-u BiH. U toj situaciji Izborni zakon ostaje kakav jeste, kandidat za člana Predsjedništva BiH koji ne dolazi iz HDZ-a bi mogao ponovo biti izborni pobjednik, a u Klubu Hrvata bi moglo biti šest delegata koji bi predložili predsjednika FBiH koji ne pripada HDZ-u, što posljedično znači i formiranje Vlade FBiH bez te stranke. Ukoliko pristupi racionalnije, te da doprinos pronalasku kompromisnog rješenja, taj scenarij bi mogao izbjeći.

CIK također donosi i odluku o kompaniji koja će štampati glasačke listiće za predstojeće izbore, što je, tvrde pojedine političke strukture, bio osnov za izborne manipulacije koje idu u korist SNSD-a. Glasačke listiće za Opće izbore 2018. je, podsjetit ćemo, štampala kompanija Atlantik d.o.o. iz Banje Luke, koja se povezuje sa SNSD-om.

Upitan će biti i proces imenovanja općinskih izbornih komisija i biračkih odbora, što je također bilo u rukama SNSD-a i HDZ-a. S tim u vezi ne iznenađuje jučerašnja reakcija zastupnika SNSD-a i HDZ-a, koji su napustili sjednicu nakon što je Mektićev i Begićev prijedlog uvršten na dnevni red. HDZ-ova dopredsjedavajuća Zastupničkog doma i bivša pravnica u Livnobusu Borjana Krišto je čak zaprijetila tvrdnjom da je time "upitna budućnost BiH". Verbalna paljba zvaničnika SNSD-a na aktere koji su učestvovali u donošenju ove odluke dodatno potvrđuje obim posljedica koje bi ona mogla imati na tu stranku.

Odluka Zastupničkog doma se nije svidjela ni nekim probosanskim strankama, poput Saveza za bolju budućnost (SBB). Iz te stranke tvrde da je ovom odlukom ugrožen legalitet budućeg izbornog procesa, na način da je pojedinim strankama, konkretno SDA, otvoren prostor za manipulacije. Zaista je teško pomisliti da mogu uvjeriti javnost, barem onaj dio na čije glasove računaju, kako smjena članova CIK-a koji su lojalni SNSD-u zapravo ugrožava regularnost budućih izbora.

Činjenica je, a to potvrđuju i glasne reakcije, da bi ova odluka mogla imati ozbiljne posljedice po buduće izborne procese u BiH, a samim tim i na kapacitete političkih stranaka koje su ranije kontrolirale CIK. Uzimajući u obzir da se radi o SNSD-u i HDZ-u, strankama koje baš nisu poznate po državotvornom djelovanju, takav epilog samo može značiti pozitivan efekat na državu BiH.