Novi Zakon o doseljavanju stručnog kadra u Njemačkoj, koji stupa na snagu od nedjelje, ne donosi olakšice za nekvalifikovane i niskokvalifikovane radnike, nego isključivo za osobe koje imaju stručnu kvalifikaciju ili su završili fakultet.
U njemačkoj ambasadi u BiH ističu da novi Zakon o doseljavanju stručnog kadra ne utiče na Pravilnik o zapošljavanju državljana zemalja zapadnog Balkana, pišu Nezavisne.
“Za osobe koje nemaju visokoškolsko ili stručno obrazovanje i dalje važe postojeća pravila useljavanja u Njemačku. Ovdje će i dalje biti na snazi provjera pravila o prednosti pri zapošljavanju. Ubuduće će se i kod pravila za zemlje zapadnog Balkana primjenjivati odredba da osobe životne dobi starije od 45 godina moraju predočiti dokaz o minimalnoj plati”, saopšteno je iz njemačke ambasade.
Ističu da se novi zakon odnosi prvenstveno na osobe sa stručnom ili akademskom kvalifikacijom.
“Važno je da visokoškolska ili stručna kvalifikacija mora prethodno biti priznata u Njemačkoj. Prema ovom zakonu, prvi korak je podnošenje zahtjeva za priznavanje (nostrifikaciju) kvalifikacije u Njemačkoj. Ako je izdata potvrda o priznavanju kvalifikacije, sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za vizu u njemačkoj ambasadi u Sarajevu”, kažu u ovoj ambasadi.
Ono što je novo od 1. marta je da ako postoji ponuda za posao i ako je izvršena nostrifikacija kvalifikacije, mogu se doseliti ubuduće stručnjaci iz svih oblasti rada.
“Ukida se pravilo po kojem je za samo deficitarna zanimanja postojala mogućnost useljavanja. Osim toga, kod ovih zahtjeva više se neće primjenjivati pravilo provjere da prednost zapošljavanja ima stručni kadar iz Njemačke ili EU”, kažu u Ambasadi.
Oni su rekli da osobe sa priznatom stručnom kvalifikacijom mogu podnijeti zahtjev za vizu u svrhu traženja posla, te da radno mjesto mora biti u skladu s obrazovanjem i primjerno kvalifikaciji. Dodaju da mladim ljudima do 25 godina koji nisu stekli stručnu kvalifikaciju ovaj zakon otvara nove mogućnosti, jer oni ubuduće mogu podnijeti zahtjev za vizu kako bi tražili mjesto za obrazovanje.
“Neophodno je poznavanje njemačkog jezika i dokazuje se predočavanjem sertifikata o položenom ispitu”, kažu u Ambasadi. Stupanjem na snagu ovog zakona oni koji su zahtjev predali prije 1. marta po pravilu neće biti dovedeni u lošiji položaj.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže za “Nezavisne” da novi zakon ne bi trebalo značajno da se odrazi na odlazak ljudi s ovih prostora, posebno kod stručnog kadra koji, prema njegovom mišljenju, danas ima veće plate nego ranije.
“Ljudi koji su imali namjeru da odu odlazili su i do sada, nije to bila nikakva zapreka. U prošloj godini u Njemačkoj je bilo mnogo otkaza, tako da se i tamo smanjuje broj radnih mjesta. Priča o virusu korona i svemu što se dešava na svjetskom tržištu po mom mišljenju će usporiti odlazak s ovih prostora”, smatra Trivić.
Kaže da poslodavci podižu plate u skladu sa mogućnostima te da su pojedina domaća preduzeća značajnije digla plate za radnike, pa im je i veći povratak nego odlazak radnika, što bi se u naredne dvije-tri godine sigurno trebalo stabilizovati.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže za “Nezavisne” da se dešava očekivano, da razvijene evropske zemlje preuzimaju kvalifikovane, obrazovane i produktivne radnike koji će graditi njihovu ekonomiju jer imaju bolje uslove rada i bolje plate.
“Činjenica je da je brzo učenje jezika i nostrifikacija diplome tehničko pitanje te ono ne može biti i neće biti prepreka za, nažalost, odlazak radnika, na kojima treba da počiva ekonomije RS”, kaže Mišićeva, koja smatra da smo već jednom nogom kročili u opasnu zonu kada je u pitanju odlazak kvalifikovane i produktivne radne snage te da je najbitnije kakav će biti odgovor RS, BiH te drugih zemalja Balkana.
Jezik
U njemačkoj ambasadi su istakli da ubuduće dokaz o poznavanju njemačkog jezika dobija veći značaj.
“Biće potrebno poznavanje njemačkog jezika na nivou B1 za obavljanje stručnog obrazovanja, školovanja i za stručni kadar s kvalifikovanim stručnim obrazovanjem, kao i za IT stručnjake bez formalne kvalifikacije”, navode oni i pojašnjavaju da se kvalifikovanim stručnim obrazovanjem smatra ono obrazovanje koje bi u Njemačkoj iziskivalo minimalno dvogodišnje školovanje za sticanje stručnog obrazovanja.
