U slučajevima izbijanja požara u stambenim zgradama često dolazi do širenja vatre i na objekte u blizini. Mnogi se pitaju ko će i hoće li uopće biti namirena šteta onima koji su pretrpjeli štetu iako nisu krivi za požar, postoji li pravilnik koji regulira ovo polje te šta će se desiti ako stanovi ili druga imovina nisu osigurani.
Nedavno je u neboderu na Grbavici u Sarajevu planuo požar koji je prouzrokovao materijalnu štetu na nekoliko stanova. Samo nekoliko dana poslije zapalila se i garaža stambenog kompleksa zgrada u sarajevskom naselju Stup, a usljed ovog požara jedan muškarac je preminuo.
Kasnije je utvrđeno da su neugašeni opušci cigareta u PVC korpi prouzrokovali požar u stanu na Grbavici, dok se sumnja da je požar na Stupu podmetnut.
Oba slučaja, kao i mnoge prije, povezuje ogromna materijalna šteta koja nerijetko zahvata pokretnu ili nepokretnu imovinu i onih koji nisu prouzrokovali ili doprinijeli širenju vatre. Iako ni krive ni dužne, mnoge porodice u ovakvim situacijama ostaju bez krova nad glavom, ali i bez prilike da dobiju adekvatnu naknadu, osim ako nisu osigurale imovinu.
Hamid Milak, predsjednik Uprave Central osiguranja, govori za Klix.ba kako se u slučaju nastanka štete na nepokretnoj imovini može govoriti o dvije vrste osiguranja, a to su osiguranje imovine od požara i osiguranje odgovornosti trećeg lica.
- Osobi čiji je stan izgorio ili ako se vatra proširila na druge stanove, a ima uključeno i osiguranje građanske odgovornosti, šteta bi se pokrivala ugovorom o osiguranju. Ukoliko nije uplaćena premija, ne postoji pravni osnov da bilo koja osiguravajuća kuća plati nastalu štetu, a čak ni učesnici u, tako da nazovemo, sporu. Jedino se neko može sažaliti i organizirati skupljanje sredstava za saniranje nastale štete. Postoji odgovornost upravitelja stambenih objekata, ali samo u slučaju ako je šteta nastala na zajedničkim prostorijama, kao što su haustori”, kazao je Milak.
Iz Sarajevo-osiguranja govore kako posljedice požara mogu biti različite, a nadoknada štete skoro uvijek pada na teret onih koji su štetu i pretrpjeli ukoliko nisu osigurani i ukoliko nemaju policu osiguranja protiv požara.
- Kod većih šteta, požara u nekoliko stanova, ukoliko nema zaključenih osiguranja od požara, sav trošak štete snose stanari, vlasnici stanova. Pomoć društvene zajednice je uvijek neizvjesna i teško se do nje dolazi. Potraživanje štete od vlasnika stana u kojem je požar nastao i iz kojeg se širio je također vrlo neizvjesno i radi samog uzroka nastanka požara i platežne moći vlasnika stana. Tu imamo primjer električnih instalacija gdje vlasnik nema direktne i objektivne lične odgovornosti. Takva nadoknada, u slučaju da je vlasnik stana odbija dati, može se tražiti samo putem suda, u građanskoj parnici, što je također dug i neizvjestan put koji iziskuje i dodatne troškove”, ističu iz Sarajevo-osiguranja.
U slučaju požara te nastalih oštećenja na imovini, govore iz ASA osiguranja, osoba koja je prouzrokovala požar, odnosno štetu, prema zakonu je u obavezi nadoknaditi je. Međutim, ističu da smo svi svjedoci da su požarne štete obično sa najvećim posljedicama.
- S obzirom na obim štete u praksi se kod ovakvih šteta uvijek pojavljuju dva problema kod mogućnosti naplate štete, a to je da je vrlo teško utvrditi počinioca, odnosno osobu koja je odgovorna za nastanak požara. Čak i kada stručne i ovlaštene osobe utvrde uzrok, mogućnost naplate takve štete je dugotrajna i neizvjesna s obzirom na platežnu moć građana naše zemlje. Najbolja zaštita od ovog rizika je zaključenje police osiguranja imovine koja ima uključen rizik osiguranja od požara uz koji se mogu ugovoriti i ostali rizici kao što su izljevanje vode iz vodovodnih i kanalizacionih cijevi, provalne krađe, lom stakla, stvari u domaćinstvu, usluge asistencije u kući i drugo – kazali su za Klix.ba.
Iako je GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo proisteklo iz kompanije za zaštitu od požara, govore kako smo i dalje nakon 191 godine svjedoci da građani BiH imaju svijest o nizu obaveza ulaganja i održavanja kada je u pitanju njihov stan ili kuća, ali, nažalost, govore da je mali broj građana svjestan rizika požara, poplave i ostalih rizika, a samim tim i pojave neplaniranih troškova i preventivnoj zaštiti vlastitog doma.
- Po programima osiguranja imovine većine osiguravajućih društava, u tim slučajevima vlasnicima stanova koji su zahvaćeni štetom neće biti namirena ili sanirana šteta (etažni dijelovi, stan), a dok za zajedničke prostorije po pravilu odgovara upravitelj tog stambenog objekta”, istakli su iz ove osiguravajuće kuće.
Iz Uniqa osiguranja ističu to da ukoliko je vlasnik stana zaključio policu osiguranja stana kod osiguravajućeg društva, ona će svakako pokrivati rizik požara, kao osnovni imovinski rizik.
- Teoretski, ukoliko ne postoji polica osiguranja, a požar se razvio iz drugog stana ili zajedničke prostorije zgrade, po principu krivice odgovara vlasnik tog stana u kojem se razvio požar, odnosno onaj ko je preuzeo obavezu upravljanja zajedničkim dijelom zgrade. U praksi je to najčešće društvo specijalizirano za tu djelatnost poznatije kao upravitelj. I upravitelji mogu osigurati svoju odgovornost kroz različite proizvode kod osiguravajućih kuća, pa ukoliko to učine, osiguravajuće društvo opet preuzima obavezu izmirenja štete u skladu sa zaključenim ugovorom o osiguranju. Ako ne postoji ni takav ugovor o osiguranju, vlasnik oštećenog stana bi mogao zahtijevati naknadu štete direktno od vlasnika stana iz kojeg je nastao požar. S obzirom na moguće visoke štete, težak put naplate od fizičkih lica, kao i samu činjenicu da bi ovakav postupak često iziskivao dokazivanje spornih činjenica u skupom i dugotrajnom sudskom postupku, ovakva mogućnost u najvećem broju slučajeva, je teorijska i neostvariva u praksi”, kazali su nam iz Uniqa osiguranja.
Naravno, ukoliko vam stan nije osiguran, a stan vam je oštećen kao dio kolateralne štete u većoj stambenoj jedinici, jedina druga opcija je direktni dogovor s vlasnikom stana ili upraviteljem, u zavisnosti gdje je izbio požar.
