Nije samo javnost u BiH sklona kreiranju "paranoidnih ideja" i "teorija zavjere" kada Lajčak i Dodik sjednu za isti sto.
Bivšeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a sadašnjeg ministra vanjskih poslova Slovačke i predsjedavajućeg OSCE-a Miroslava Lajčaka jako su iznenadile kritike iz Bosne i Hercegovine na njegov račun. Ne vidi Lajčak ništa sporno u nedjeljnom sastanku sa predsjednicima dvije nacionalne stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
- Stvarno ne vidim niti jedan razlog za neke insinuacije i paranoidne ideje i teorije zavjere – požalio se Lajčak u razgovoru za Faktor.
Sastanak sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom, bez prisustva predstavnika drugih relevantnih političkih opcija u BiH, po automatizmu nameće "neke insinuacije", koje Lajčak opisuje kao "paranoidne ideje i teorije zavjere". Višegodišnje političko djelovanje ovog dvojca, koje je rijetko ili gotovo nikako imalo dodirne tačke sa interesima države BiH, jednostavno ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje nedjeljnog sastanka u Bratislavi.
Nije baš da svu odgovornost za "neke insinuacije" snose Čović i Dodik. Lajčakov odnos prema BiH i unutrašnjim političkim prilikama ne dozvoljava da te insinuacije budu bitno drugačije u odnosu na one kojima svjedočimo nakon posljednjeg susreta sa političkim predstavnicima isključivo hrvatskih i srpskih političkih opcija. Ne tako davno, tek prije nešto više od mjesec, Lajčak je boraveći u BiH otvoreno zauzeo stav jedne političke opcije.
Tokom boravka u Mostaru 12. septembra ove godine, Lajčak je dobio titulu počasnog doktora Sveučilišta u Mostaru, a tom je prilikom kazao da je "formiranje Vijeća ministara BiH prvi zadatak naše zemlje na daljem evropskom putu", potpuno zanemarujući formiranje Vlade FBiH, što je u najmanju ruku podjednako važna obaveza u kontekstu evropskih integracija BiH.
Slučajno ili ne, taj stav se savršeno podudara sa stavovima Dragana Čovića, pa i Milorada Dodika. Prvi opstruira formiranje Vlade FBiH uvjetujući taj korak usvajanjem za HDZBiH odgovarajućih izmjena Izbornog zakona, a drugi insistira na hitnom formiranju Vijeća ministara BiH na platformi nepoštivanja vladavine prava.
Nakon sastanka u Bratislavi, prvi čovjek HDZ-a BiH je još agresivnije u javnim istupima zastupao potrebu formiranja Vijeća ministara bez prethodnog postizanja dogovora o slanju Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) u Brisel, što dovoljno govori o razmijenjenim stavovima i donesenim zaključcima tokom razgovora.
Nije samo javnost u BiH sklona kreiranju "paranoidnih ideja" i "teorija zavjere" kada Lajčak i Dodik sjednu za isti sto. "Neke insinuacije" je imao i bivši američki ambasador u Beogradu Cameron Munter, koji je u jednoj od depeša objavljenih na Wikileaksu konstatirao da je Lajčak "Dodikov lobista".
U drugoj depeši, koja je iz Ambasade SAD-a u Sarajevu upućena u Washington, navodi se da je Lajčak za probleme u BiH optuživao tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, tvrdeći da Dodik "samo ne može odšutjeti i odgovori na svaku Silajdžićevu provokaciju".
Tajni dogovori sa predstavnicima dva etnički određena politička bloka, bez prisustva predstavnika trećeg, nikada u BiH nisu rezultirali pozitivnim pomacima, već upravo suprotno. Teško je povjerovati da Lajčak sa obimnim iskustvom iz BiH nije svjestan te činjenice, pa se sastanak u Bratislavi ne može doživjeti drugačije nego djelovanje protiv države BiH sa predumišljajem.
Izvor: Faktor
