Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je kroz brojne realizirane programe doprinijelo ekonomskom jačanju povratničkih zajednica i osiguravajući uslove za zapošljavanje više od 1.200 povratnika na prostoru cijele BiH. Govoreći o konkretnim rezultatima programa realiziranih ove godine, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić istaknuo je u razgovoru za Business Magazine da ovo ministarstvo zastupa interese povratničke populacije na način da kroz podršku njihovom stručnom osposobljavanju, odnosno pripremi za tržište rada, direktno utječe na ostanak u mjestima povratka. Na održivost povratka veliki utjecaj imaju i ulaganja Ministarstva u početne biznise.
BM: Koje sve projekte ove godine realizira Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica?
RAMIĆ: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica u 2019. godini realizira više programa i projekata namijenjenih povratničkoj populaciji i stvaranju uslova za održivost povratka.
U oblasti razvojnih projekata održivosti povratka realiziramo programe izgradnje i sanacije infrastrukturnih i drugih objekata od značaja za širu društvenu zajednicu u mjestima povratka na prostoru Bosne i Hercegovine. Potom realiziramo i projekte podrške zapošljavanju/samozapošljavanju povratnika u poljoprivredi i zapošljavanju povratnika u maloj privredi. Također, tu su i programi podrške investicijskim projektima u cilju zapošljavanja povratnika, programi podrške razvoju startup (početnog biznisa) povratnika, te pomoći u obavljanju pripravničkog staža kroz rad bez zasnivanja radnog odnosa povratnika sa VSS.
U okviru podrške obrazovanju kao i humanitarne djelatnosti, Ministarstvo realizira programe kao što su stipendiranje studenata-povratnika na područje Republike Srpske u akademskoj 2018/2019., gdje smo u ovoj godini dodijeli 349 stipendija. Osim toga, realiziramo sufinansiranje troškova prevoza učenicima srednjih škola povratnicima iz FBiH u RS za školsku 2019/2020. godinu, kao i dodjelu novčanih sredstava porodiljama povratnicama na području RS za 2018. i prvu polovinu 2019. godine. Također, finansiramo projekte udruženja raseljenih lica, povratnika i izbjeglica iz oblasti kulture i sporta, usmjerenih na unapređenje položaja i statusa ovih kategorija društva, osiguravamo pojedinačne jednokratne novčane pomoći pojedincima i udruženjima, kao i dodjelu humanitarnih paketa sa hranom i higijenskim potrepštinama te izdajemo dozvole za humanitarne projekte međunarodnim nevladinim organizacijama.
Tokom 2019. godine Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica implementira i pet projekata (Transfer Ministarstva, OPEC, SDF, RSP i CEB II) namijenjenih obnovi postojećih i izgradnji novih stambenih jedinica na području cijele BiH, a koji se finansiraju iz budžeta Federacije BiH, donatorskih i kreditnih sredstava. Realizacijom navedenih projekata u 2019. godini završena je ili je u toku izgradnja i obnova ukupno 952 stambene jedinice.
BM: Koji iznos sredstava je dodijeljen kroz Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža bez zasnivanja radnog odnosa povratnika sa VSS te program Podrška razvoju startup (početnog biznisa) povratnika u 2019. godini?
RAMIĆ: Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža kroz rad bez zasnivanja radnog odnosa povratnika sa VSS u 2019. godini obuhvatio je 75 kandidata iz 25 općina, koji su angažirani kod 28 poslodavaca pravnih lica. Bitno je pomenuti da su kandidati angažovani prema raspoloživim mjestima kod poslodavaca u mjestima prebivalištima, ali i u susjednim u okviru regionalnih i ekonomskih cjelina neovisno o entitetskim ili općinskim granicama. Za realizaciju programa u 2019. godini Ministarstvo je iz budžeta izdvojilo sredstva u iznosu više od 350.000 KM.
Kada je riječ o Programu podrške razvoju startup (početnog biznisa) povratnika u 2019. godini ugovore je potpisalo ukupno 46 poslovnih subjekata, iz 19 općina iz cijele BiH, za što je izdvojeno više od 400.000 KM. Kroz ovaj program poslovni subjekti će dodatno uposliti 28 povratnika, tako da je ukupan broj direktnih i indirektnih korisnika pomoći 74. Bitno je spomenuti da je kroz Program ove godine podržan vrlo širok dijapazon različitih privrednih djelatnosti od mladih IT kompanija, različitih tradicijskih i starih zanata u obradi kamena, metala i drveta te prerade ljekobilja, proizvodnja zdrave hrane, kao i različiti oblici uslužnih djelatnosti autoservisa, frizera, sve do privatnih stomatoloških i zdravstvenih ustanova.
BM: Koliki je bio interes za Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža i zbog čega nije uručen planirani broj ugovora?
RAMIĆ: Na Javni poziv za Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža bez zasnivanja radnog odnosa povratnika sa VSS, prijavljeno je 116 kandidata, od čega su 27 prijavljenih pravna lica – potencijalni poslodavci (23,2 posto) i 89 fizičkih lica – potencijalni pripravnici (76,7 posto). Kod 26 poslodavca (sa ispunjenim općim kriterijima) ponuđeno je ukupno 117 mjesta za pripravnike/povratnike, ali je postojala određena neusaglašenost u pogledu sjedišta poslodavaca i prebivališta kandidata, tako da za mali broj kandidata, ipak ,nije pronađen adekvatan poslodavac. Pored toga, iz reda fizičkih lica devet kandidata u startu nije ispunilo opće kriterije za učešće u Programu, a određeni broj kandidata sa ispunjenim kriterijima se u međuvremenu zaposlilo ili promjenio mjesto prebivališta, tako da također nije angažovan kroz naš Program. Moramo pomenuti i to da Program ostavlja mogućnost da zainteresovani poslodavci sufinansiraju projekt, čime bi sa istim iznosom bio obuhvaćen veći broj korisnika. Međutim, vrlo je mali broj poslodavaca iskazao spremnost za sufinansiranje angažovanih kandidata.
BM: Koje uslove su morali zadovoljavati poslodavci koji će zaposliti povratničku populaciju? Da li će pripravnici dobijati naknadu za svoj rad i na koji način će to biti regulirano?
RAMIĆ: Javni poziv je bio upućen i pravnim licima, potencijalnim poslodavcima, koji ne moraju biti privredni subjekti, mogu biti i javne ustanove, udruženja i sl. Pravna lica moraju ispuniti sve uslove propisane Javnim pozivom, koji možete pronaći na http://www.fmroi.gov.ba/v2/. Ovaj Program odnosi se na rad bez zasnivanja radnog odnosa, a cilj je da se omogući stručno osposobljavanje, odnosno sticanje odgovarajućeg radnog iskustva za rad u struci mladim povratnicima sa VSS. Pripravnici će dobijati mjesečnu naknadu za tekuće troškove (radna odjeća, troškovi putovanja, ishrane i smještaj te drugi troškovi koji su u vezi sa izvršenjem radnih zadataka) te imati uplatu obaveznih doprinosa i osiguranja kandidata za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja, u iznosu određenom u skladu sa važećim propisima u oba entiteta, što je regulirano Ugovorom o namjenskom utrošku sredstava.
BM: Koji je krajnji cilj Programa? Da li se na ovaj način otvara mogućnost da kvalitetni volonteri ipak zadrže svoje radno mjesto?
RAMIĆ: Naravno da se otvara mogućnost kandidatima da kod istih poslodavaca kasnije zasnuju radni odnos. Pored toga, stečeno iskustvo sigurno pomaže kandidatima u zapošljavanju, odnosno povećava njihovu konkurentnost na tržištu rada. Osnovni cilj ovog programa je pružanje podrške zapošljavanju mladih obrazovanih kadrova, gdje se kroz njihovo stručno osposobljavanje, odnosno pripremu za tržište rada, direktno utiče na održivi povratak/ostanak u mjestima prebivališta.
BM: Također, uručeni su ugovori za poslovne subjekte u povratničkim sredinama koji se nalaze u početnoj fazi poslovanja. Koji je maksimalni iznos dobijenih sredstava kroz Podrška razvoju startup (početnog biznisa) povratnika u 2019. godini i koliki je bio interes za ovaj program?
RAMIĆ: Dodijeljeni iznos kroz Program podrške razvoju startup (početnog biznisa) povratnika, u skladu sa članom 7. Programa, je maksimalno do 12.000 KM. Na Javni poziv je zaprimljeno 64 prijava od čega 47 sa ispunjenim općim kriterijima.
BM: Koliko su ove godine bili strogi kriteriji za dobijanje sredstava za startupove i kako ćete nadgledati realizaciju Programa?
RAMIĆ: Pravo učešća u Programu imaju pravna i fizička lica, poslovni subjekti ili obrtnici/preduzetnici koji su u početnoj fazi poslovanja, maksimalno do 18 mjeseci starosti, u vlasništvu povratnika, sa prebivalištem u povratničkim zonama na području FBiH i prostoru entiteta RS. Kriteriji za dobijanje granta propisani su Programom (detaljnije pogledati na http://www.fmroi.gov.ba/v2/), a prema našem mišljenju nisu prestrogi.
Realizacija projekata prati se sve vrijeme dok traju ugovorom preuzete obaveze učesnika. Komisija za monitoring, imenovana rješenjem ministra, ima obavezu da prati realizaciju Programa u periodu ne kraćem od 24 mjeseca od dana zaključivanja ugovora te da jednom godišnje dostavi izvještaj ministru o statusu Programa.
BM: Koliki uspjeh startupova očekujete nakon godinu dana?
RAMIĆ: Osnovni ciljevi Programa su povećati stepen održivosti, razvoj i jačanje startupa u vlasništvu povratnika i samozapošljavanje/zapošljavanje povratnika. Očekujemo 100-postotni uspjeh i ispunjenost ciljeva nakon godinu dana.
Činjenica jeste da ova mala preduzeća imaju najveće probleme sa opstankom u prvim godinama. Zato je važno da im se upravo tada pomogne. Mi vjerujemo da mala ulaganja u startup biznise mogu imati veliki utjecaj na održivost povratka i lokalnu sredinu te istovremeno biti podstrek svima onima, koji se još uvijek nisu dovoljno ohrabrili da svoje ideje pretoče u konkretan biznis.
BM: Inače, da li je Ministarstvo ranije provodilo slične projekte s ciljem podrške zapošljavanju povratnika i poticaja startupima? Da li ove godine ulažete više sredstava u ovu svrhu?
RAMIĆ: Naš prioritet je zadržavanje i zapošljavanje mladih, kao temelja održivosti povratničkih sredina. Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža, kroz rad bez zasnivanja radnog odnosa, povratnika s visokom stručnom spremom namijenjen je zapošljavanju mladih obrazovanih kadrova. Kroz stručno osposobljavanje, odnosno pripremu za tržište rada, direktno se utječe na njihov ostanak u mjestima povratka.
Program pomoći u obavljanju pripravničkog staža kroz rad bez zasnivanja radnog odnosa povratnika sa VSS provodi se od 2013. godine.
Inače, Ministarstvo je dosad osiguralo obavljanje pripravničkog staža za ukupno 420 kandidata kod 164 poslodavaca. Za to je ukupno izdvojilo više od dva miliona KM.
Odobrena su i grant sredstva za ukupno 113 projekata startup biznis u iznosu od skoro 950.000 KM. Vjerujem da smo ovim, ali i drugim programima namijenjenim podršci zapošljavanju, doprinijeli ekonomskom jačanju povratničkih zajednica osiguravajući uslove za zapošljavanje više od 1.200 povratnika na prostoru cijele BiH.
Podrška razvoju startupa povratnika kao novi program Ministarstva započet je u 2017. godini. Program podrške startupa provodi se s ciljem jačanja početnih biznisa povratnika, a time i poticanju samozapošljavanja/zapošljavanja povratnika. To što će ove godine poslovni subjekti dodatno uposliti 28 povratnika, dobar je primjer pozitivne saradnje institucija, firmi, javnih ustanova i udruženja građana na stvaranju opće koristi za zajednicu.
BM: Kakva je uopće struktura povratničke populacije u BiH (starosna dob, obrazovanje)?
RAMIĆ: Ne postoje precizni podaci o strukturi povratničke zajednice, ali to je najbliže podacima Popisa iz 2013. godine. Značajan broj je starijih osoba, međutim oni koji se javljaju nama na javni poziv pretežno su srednje dobi.
Na osnovu evidencija koje imamo, a što potvrđuju i aplikanti na naše javne pozive i korisnici programa Ministarstva, kao što su učenici, studenti, mali privrednici i sl., ali i porodilje i broj novorođene djece u povratničkim sredinama, možemo kazati da se među povratnicima nalazi i značajan broj mladih ljudi, koji se školuju ili su već visokoobrazovani, potom mladih povratnika koji su u proteklih nekoliko godina zasnovali porodicu u mjestima prijeratnog prebivališta, kao i mladih ljudi povratnika koji kreiraju odlične poslovne ideje te pokreću male biznise ili osnivaju svoja poljoprivredna gazdinstva. Značajan dio povratničke populacije su i oni koji se bave poljoprivredom od čega izdržavaju svoje porodice.
