Centralna izborna komisija BiH nije nikada po zakonu o finansiranju političkih stranaka dobila jasne nadležnosti za kontrolu i reviziju troškova, već se uglavnom fokusirala na prihode
Visoko, Donji Vakuf, Ključ i Zenica – ove lokane zajednice u FBiH iz svojih budžeta neće finansirati političke partije, kako je to do sada bio slučaj. Novac će, odlučili su, usmjeriti u različite socijalne programe, stipendiranje studenata, infrastrukturu. Međutim, ovako nešto nije moguće uraditi u Republici Srpskoj, budući da je finansiranje političkih partija iz budžeta u ovom entitetu zakonska obaveza, kao što je zakonska obaveza i na nivou BiH.
Novca za besplatne udžbenike svim osnovcima u BiH nema dovoljno, a nema ga dovoljno ni za pristojne plate radnicima, za mlade, stare, bolesne, no novca za političke partije ne smije da fali. Na finansiranje stranaka u BiH sa svih nivoa vlasti godišnje u prosjeku ide od 18 do 20 miliona maraka, kažu u Transparensi internešnalu (TI) BiH.
Nema volje da se zakon promijeni
Ivana Korajlić iz TI BiH za DW pojašnjava da nije toliki problem što se sredstva iz budžeta izdvajaju za stranke, koliko je problem što nema kontrole utroška tih sredstava. Zbog toga je, kaže, veći prioritet uspostaviti kontrolu, nego ići na potpuno ukidanje finansiranja iz budžeta.
“Centralna izborna komisija BiH nije nikada po zakonu o finansiranju političkih stranaka dobila jasne nadležnosti za kontrolu i reviziju troškova, već se uglavnom fokusirala na prihode. To je nešto što godinama stoji u preporukama GRECO-a (Grupa zemalja protiv korupcije) i na šta svi upozoravaju, ali nema volje da se zakon unaprijedi, da se uvede veća kontrola i da se prati na šta stranke troše taj novac“, ističe Korajlić.
Sagovornica DW dodaje da bi potpuno ukidanje finansiranja političkih partija iz lokalnih budžeta išlo na štetu manjih stranaka, koje ne mogu da izvlače novac iz budžeta na druge načine.
“Te stranke ne mogu dobiti ni donacije, jer donator ne vidi logiku da donira strankama koje nemaju mogućnost da im donesu nešto zauzvrat. Problem našeg zakona je što ne može da spriječi i druge oblike zloupotreba, pa se strankama na vlasti ostavlja mogućnost finansiranja indirektno, iz javnih preduzeća, one često zloupotrebljavaju javne resurse za svoje potrebe, a nisu razvijeni ni mehanizmi da se spriječi uticaj donatora na političke stranke, zatim otvara se mogućnost za crne fondove, neprijavljivanje donacija i slično“, pojašnjava Korajlić.
Umjesto partijama, novac građanima
Da političkim partijama, ipak, uskrati novac iz lokalnog budžeta najprije se odlučila Zenica još prije dvije godine. Sa prvobitnih 150.000 maraka iznos za finansiranje političkih partija postepeno je smanjivan, da bi ove godine bilo planirano samo 15 KM. Donji Vakuf, Ključ i Visoko slično su uradili ove godine.
Amra Babić, načelnica Opštine Visoko, kazala je za DW da će sredstva koja su do sad izdvajana za klubove odbornika u lokalnoj skupštini biti usmjerena za liječenje djece oboljele od karcinoma.
“Grupa odbornika je u obrazloženju amandmana navela da je evidentna činjenica da je u porastu broj oboljele djece od karcinoma te da su zahtjevi i apeli za pomoć sve više izraženi. Umjesto klubovima odbornika, 28.000 maraka usmjerićemo na tu djecu”, navela je Babić za DW.
Donji Vakuf će 25.000 maraka, koliko je do sada izdvajano za finansiranje političkih partija, usmjeriti na finansiranje studentskih stipendija.
Načelnik opštine Donji Vakuf Huso Sušić ne smatra da je njihova odluka populistička mjera, jer, pojašnjava, ne namjerava se više kandidovati za načelnika, pa mu tako nešto nije potrebno. CIlj je, kaže, preusmjeriti sredstva za onu kategoriju stanovništva kojoj je novac potrebniji.
Aktivistica iz Tuzle Indira Bektić Mujkić, jedna od pokretačica inicijative „Djecu liječiti iz budžeta, političare plaćati SMS porukama, pa ko uplati-uplati” očekuje da i Tuzla slijedi primjer ove četiri lokalne zajednice. Prema njenom mišljenju, to je pokazatelj kako je potrebno samo malo dobre volje da zemlja krene naprijed.
„Meni je posebno drago što je naša inicijativa bila na neki način okidač da građani, ali i izabrani zvaničnici, shvate da niko nije nedodirljiv i da stvari moraju da se mijenjaju na bolje i u korist građana koji žive na rubu egzistencije”, kazala je ona.
Prema Zakonu o finansiranju političkih partija BiH, pored finansiranja iz budžeta lokalnih zajednica, stranke se mogu finansirati iz entitetskih budžeta, iz člаnаrina, iz dobrovoljnih prilogа prаvnih i fizičkih licа, nа osnovu intelektuаlnih rаdovа svojih člаnovа i pristаlicа, iz prihodа od imovine u vlаsništvu stranke, kao i iz drugih izvorа u sklаdu sа zаkonom.
Bitni su građani, a ne političke partije
Politička analitičarka Tanja Topić pozdravlja odluku lokalnih zajednica koje su ukinule finansiranje političkih partija, ali je zabrinuta zbog toga što ta pojava nije masovnija. Odluka je, kaže, značajna, i zbog toga što je važno širiti svijest da budžetski novac mora biti usmjeren na potrebe građana, a ne političkih partija.
“Ovo su svakako pozitivne odluke, bez obzira što ih neko može smatrati populističkim. S druge strane, rekla bih da su ovo stidljivi koraci koje čine tek pojedine opštine u BiH. Teško je reći da će taj koncept zaživjeti, jer četiri lokalne zajednice nisu dovoljno reprezentativne da bismo mogli reći da će to zahvatiti cijelu BiH”, kazala je Topić.
Sve bi, smatra ona, možda bilo drugačije kada bi javnost bila spremnija na neku vrstu pobune i odlučnija da se bori za sebe.
“Mi nemamo ni tu vrstu pritiska, niti buđenja javnosti koja bi tražila da se ta sredstva preusmjere na njihove potrebe, pa i da se zakon izmijeni. S druge strane, stanovište većine političkih partija je da je to potpuno legalna stvar i da partije uzimaju samo ono što im je zakonom dopušteno. To je njihovo, rekla bih, jeftino, populističko obrazloženje kada se radi o takvim stvarima”, smatra DW sagovornica.
U BiH, zemlji u kojoj je svaki četvrti stanovnik ili siromašan, ili na granici siromaštva, zaključuje Topić, postoji veliki broj stanovnika kojima taj novac znači egzistenciju, mnogo više nego što je isti potreban političkim partijama.
PDP: Opozicione partije ne bi mogle opstati
U PDP-u kažu za DW da nisu protiv inicijative da se ukine finansiranje političkih partija iz budžeta lokalnih zajednica, ali bi u tom slučaju moralo da dođe do promjene načina finansiranja političkih partija iz entitetskih i državnog budžeta.
“Nesporno je da mnoge političke stranke koriste javne resurse u partijske svrhe, što je zakonom zabranjeno. Upravo je tim partijama interes da se ukine finansiranje partija iz javnih budžeta, jer bi na taj način u veoma kratkom roku praktično došlo do gašenja svih opozicionih partija, budući da one ne bi mogle da opstanu u političkom i pravnom sistemu ove zemlje”, kažu u PDP-u i dodaju da ukoliko bi se striktno poštovao zakon, onda bi daleko više novca ostajalo u svim budžetima, jer ne bi bilo toliko namještenih tendera i ne bi se zloupotrebljavali javni resursi u svrhu pomaganja političkim partijama.
Generalni sekretar “Naše stranke” Nihad Uk je s druge strane mišljenja da je u redu ukinuti finansiranje iz budžeta lokalnih zajednica, ali samo ako bi se prethodno osigurao model koji bi spriječio “sivo” finansiranje stranaka.
“Većina evropskih država se finansira iz budžeta, jer na taj način postoji kontrola. Mene je strah kada bi se novac iz budžeta nulirao da se ne otvore drugi, nelegalni načini finansiranja, koji se nikako ne mogu kontrolisati, koji su potpuno nevidljivi i koji predstavljaju veliku opasnost. U ovakvim uslovima došlo bi do klijantelizam, korupcije pri finansiranju. Toga ima i sad, ali kada bi se isključilo budžetsko finansiranje, to bi bilo znatno intenzivnije. Na taj način bile bi oštećene stranke koje na pošten način nastoje da se finansiranju”, kazao je Uk.
