Po riječima Džaferovića, globalni i regionalni izazovi, krize i sukobi nastavljaju da se usložnjavaju i produbljuju
Živimo u vremenu velikih promjena. Međunarodni odnosi postaju sve složeniji i nestabilniji, sve su manje predvidivi i donose sve više nesigurnosti, rekao je u svom obraćanju, kao jedan od govornika na otvaranju Sedmog globalnog Baku foruma, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, javlja izvještač Fene iz Bakua, glavnog grada Azerbejdžana.
Po riječima Džaferovića, globalni i regionalni izazovi, krize i sukobi nastavljaju da se usložnjavaju i produbljuju.
– Pojave i procesi kojima svjedočimo nisu ograničeni samo na mjesta na kojima su iskrsli i samo na njihove direktne aktere. Naprotiv, radi se o pojavama i procesima koji uzrokuju fundamentalne promjene u arhitekturi međunarodnog poretka. Svjedočimo dubokoj krizi sporazuma o kontroli naoružanja na kojima je decenijama počivala međunarodna sigurnost. Svjedočimo promjenama trgovinskih sporazuma koji su decenijama predstavljali okvir međunarodne ekonomske saradnje. Veliki migracijski talasi, klimatske promjene, terorističke prijetnje, porast ekstremizma, međunarodnog kriminala i diskriminacije ostaju gorući problemi. Uticaj informacijskih tehnologija i razvoja vještačke inteligencije na sve sfere društvenog života te pojave poput sajber-kriminala su izazovi za koje tek treba pronaći zajedničke odgovore – kazao je on.
I dok se stari i novi izazovi multipliciraju, istovremeno dolazi do podrivanja i slabljenja međunarodnih mehanizama i institucija za njihovo rješavanje. Džaferović smatra kako nijedna država više ne može ostati fokusirana isključivo na svoja unutrašnja pitanja, niti ih može rješavati u izolaciji i nezavisno od procesa koji se odvijaju u njenom neposrednom okruženju i na globalnom planu. Savremeni izazovi nadilaze državne granice i prevazilaze pojedinačne kapacitete i sposobnosti bilo koje države da samostalno odgovori na njih. Procesi rapidne globalizacije i integracije sve više potiru i obesmišljavaju tradicionalnu tvrdu podjelu i razgraničenje između unutrašnjih i vanjskih pitanja, odnosa, poslova i politika. Sigurnost, stabilnost, razvoj i prosperitet svake države sve više ovise o sigurnosti, stabilnosti, razvoju i prosperitetu drugih država u njenom neposrednom okruženju, ali i na globalnom planu.
Upravo zato, naglasio je Džaferović, potrebna su zajednička rješenja koja su utemeljena na zajedničkim vrijednostima i presjeku interesa, i koja se mogu realizovati samo udruženim snagama i kapacitetima svih država.
U tom smislu, međunarodna saradnja je od esencijalne važnosti. Efikasni odgovori na savremene globalne izazove zahtijevaju zajedničku viziju i djelovanje koji su zasnovani na demokratskom pluralizmu, uzajamnom povjerenju, poštivanju međunarodnog prava, ali i na novom, progresivnijem razumijevanju državnog suvereniteta. Pozivi na zajedničke korake imaju kredibilitet samo ako su iskreni i mogu uspjeti samo ako ozbiljno shvatamo poruke o opasnosti alternative saradnje – a to je put sukoba.
– Ne smijemo prihvatiti viziju globalne stvarnosti kao neprijateljskog okruženja, bez pravila i povjerenja. Međunarodna konkurencija, kao dio nove globalne konstelacije, ne može se i ne treba ignorisati. Velika globalna utakmica nosi ozbiljne izazove i bojazni. Ali ona ne mora nužno značiti konfrontaciju. Unaprijed izgubljena vjera u saradnju znači ulazak u unaprijed izgubljenu bitku za održivi globalni mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet. Multilateralizam i međunarodni poredak zasnovan na opšte prihvaćenim pravilima i dalje ostaju najbolja platforma i najbolji okvir za rješavanje globalnih problema. Međunarodni dijalog, saradnja, poštivanje ljudskih prava i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava ključni su mehanizmi za osiguranje sigurnosti, stabilnosti i održivog razvoja. Te univerzalne međunarodne vrijednosti, principe, prava i pravila moramo očuvati, promovirati i dalje ih razvijati – poručio je član Predsjedništva BiH Džaferović.
Istaknuo je kako predstavlja zemlju koja najbolje zna šta znači kada zakažu međunarodni mehanizmi i institucije čija obaveza i zadaća je da zaštite i osiguraju poštivanje tih univerzalnih međunarodnih vrijednosti, pravila i prava, ali koja zna i šta znači kada ti mehanizmi i institucije počnu da izvršavaju svoje obaveze i zadatke zbog kojih postoje.
– Države sa iskustvima kakva ima Bosna i Hercegovina snažno su opredijeljene za poštivanje, zaštitu i promoviranje međunarodnog prava i globalnog poretka zasnovanog na univerzalnim vrijednostima i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina je privržena multilateralizmu i opredijeljena da djeluje u skladu s obavezama koje proističu iz međunarodnih konvencija i članstva u međunarodnim institucijama. Čvrsto vjerujem da su posvećenost multilateralizmu, poštivanje međunarodnog prava i privrženost zajedničkim vrijednostima i globalnom poretku zasnovanom na prihvaćenim pravilima najbolji način za rješavanje kompleksnih izazova s kojima se suočavamo, i pravi put ka boljem i sigurnijem svijetu – zaključio je Džaferović.
Inače, prvi govornik na otvaranju Baku foruama bio je azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev, koji je istaknuo kako je taj događaj postao jedna od najvažnijih međunarodnih platformi za rješavanje globalnih problema. Kako je naveo, Sedmi Baku forum okupio je više od 500 učesnika iz 55 zemalja, sa osam aktualnih šefova država ili vlada i 42 bivša šefa država ili vlada. Zato je naglasio da se kvalitet događaja mjeri kako listom učesnika, tako i njihovim iskustvom.
Aliyev je govorio i o najećem problemu zemlje, armenskoj okupaciji dijela teritorije Azerbejdžana u Nagorno Karabahu. Rekao je kako okupacija predstavlja kršenje međunarodnog prava i da je uzrokoala egzodus milion izbjeglica te namjerno uništavanje azerbejdžnskih kulturnih dobara.
– Status qou je neprihvatljiv, Armenija mora povući oupacione trupe i izbjeglice se moraju vratiti – poručio je Aliyev, naglasivši kako se konflikt mora riješiti na principu teritorijalnog integriteta i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.
