Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona ocjenjuje 11 aspekata rada osam gimnazija i 33 srednje škole, a tuzlanska Behram-begova medresa u obje kategorije je prvorangirana i ove godine. Posebno je zanimljivo da instrumentarij vrednovanja svake godine je drugačiji, što predstavlja dodatni podsticaj kako bi se podjednako kvalitetno radilo u svim aspektima.
"Ovo je praksa koja nas iz godine u godinu motivira da bolje i raznovrsnije radimo i djelujemo u što više aspekata te da poboljšavamo materijalni i infrastrukturni razvoj škole, zatim programski te onaj suštinski koji se dešava u svakoj školi na svijetu", kaže u razgovoru za Klix.ba direktor tuzlanske medrese Ahmed ef. Hatunić i naglašava da ova odgojno-obrazovna ustanova ne bi mogla postići rezultate bez saradnje s partnerskim školama sa kojima svakodnevno sarađuju.
Relevantni historijski izvori navode da je Behram-begova medresa u Tuzli počela s radom 1626. godine, a njena misija je prije svega edukativna i odgojno-obrazovna, kroz promicanje vrijednosti škole koja baštini vjeru, odnosno vjerske islamske vrijednosti.
"Naša misija je dvojaka, jedna se tiče učenika i profesora Behram-begove medrese, ali ima i ta šira društvena, koja se tiče Muslimana vjernika te cjelokupnog društva. U pravom smislu riječi sarađujemo s velikim brojem škola, ustanova kulture i obrazovanja, humanitarnih organizacija i slično, bez obzira na predznak, ko je činio i kojem svjetonazoru pripadao. Želimo širiti kulturu i politiku otvorenih vrata za saradnju sa svim dobrim ljudima, ne samo u BiH, već i diljem svijeta", navodi Hatunić.
Behram-begova medresa je internatskog tipa koju danas pohađa 531 učenik, a ove godine iz školskih klupa će izaći više od 120 maturanata.
"Ispraćamo još jednu generaciju i mislimo da su zadobili dovoljno znanja, radnih navika, ali i da su dovoljno odgojeni kako bi u budućnosti bili dostojni imena i tradicije koju ima Behram-begova medresa. Želimo da budu bolji od svojih profesora, jer cilj nam i jeste taj da buduće generacije budu bolje od nas kao učitelja, ali i roditelja. Učitelji i svi zaposleni u obrazovanju ne proizvode čelik, ugalj, niti struju, već ono što je najvrijednije u jednom društvu. Trebalo bi da nakon završetka obrazovanja imamo formirane ličnosti, obrazovane i odgojene osobe na način da mogu nastaviti školovanje, biti uspješni u svojim profesionalnim karijerama, odnosno potpuno sposobni za život i komunikaciju bilo gdje u svijetu", dodaje Hatunić.
Medresa je specifična po tome da svi učenici obavezno moraju živjeti u učeničkom domu, prije svega zbog odgojnog rada te vannastavnih sadržaja, odnosno čitavog niza programa i projekata u kojima aktivno učestvuju.
"To je izuzetno zahtjevno i svim zaposlenicima ne dopušta mirovanje. Imamo dodatnu obavezu prema njima, a naši telefoni su uvijek uključeni", nadovezuje se Hatunić.
Najveći broj učenika je s područja Tuzlanskog kantona, zatim ih ima iz Podrinja, Brčko distrikta, Tešnja, Viskog, Maglaja, Zavidovića, Sarajeva, Bosanske Gradiške... Interesovanje za ovu školu pokazali su i učenici iz evropskih zemalja, ali i Sjedinjenih Američkih Država iz kojih se trenutno nalaze dvije učenice, čiji su korijeni iz BiH.
Kada je riječ o smještajnim kapacitetima, zbog prenapučenosti u domu za učenice krenulo se u izgradnju zgrade veličine 800 kvadratnih metara, a ovaj projekt se nalazi u finalnoj fazi.
"Ova zgrada će nam omogućiti da smještajne kapacitete dovedemo na zadovoljavajući nivo za sljedećih nekoliko desetina godina. Nastojat ćemo izgraditi i pristupni put sa sjeverozapadne strane koji nam nedostaje. Završetkom ta dva projekta infrastrukturu ćemo imati na optimalnom nivou", kaže direktor medrese.
Hatunić navodi i da se učenici u ovoj školi ne uče životu u luksuzu. Oni ne borave u hotelskim sobama, već u prostorijama hostelskog ambijenta. Imaju prostrane dnevne boravke, dobre čitaonice i biblioteke koje im omogućavaju kvalitetan društveni život.
"Sve mora biti uredno, jer smatramo da se u neurednom i neorganiziranom ambijentu ne može odvijati nastava. Ne može se obrazovati i odgajati u ambijentu gdje su stvari pokvarene, gdje se prozori ne otvaraju i gdje se redovno ne čiste prostorije. Uloga menadžmenta u obrazovanju je da učenika uči tome da ništa i nikada ne smije biti pokvareno, uništeno i slomljeno. Ovdje imamo politiku lične odgovornosti učenika koji mora voditi odgovornost o stolici koju zaduži, polovici klupe, polici, krevetu, ormaru...", potcrtava Hatunić.
Radni dan svakog učenika ispunjen je u potpunosti. Izučavaju se 24 nauke iz vjerskog, prirodno-matematičkog, jezičkog, društvenog i multidisciplinarnog područja.
Svako jutro ustaju prilično rano, klanjaju pet dnevnih namaza, aktivno učestvuju u nastavnom procesu, prisustvuju dodatnoj, dopunskoj, kursnoj i fakultativnoj nastavi te vannastavnim i sportskim aktivnostima.
"U odnosu na opću gimanziju učenici imaju pet predmeta više i to je činjenica koja ukazuje da se radi o zahtjevnom nastavnom planu i programu koji se mora savladati, uz promicanje i savladavanje svih odgojnih sadržaja koje stavljamo pred učenike. Cilj nam je pored učenja, stjecanja znanja i vještina iz nauka, formiramo dobre radne navike te da nakon završene medrese imamo odgojene ličnosti i karaktere koji trebaju biti na ponos u društvu", dodaje Hatunić, koji je stava da je odgojna komponenta u određenoj mjeri zapostavljena u bh. obrazovnom sistemu.
Behram-begova medresa je specifična i po naglašenosti jezičkog područja, s obzirom na to da učenici izučavaju dva prva strana jezika, a riječ je o arapskom i engleskom jeziku sa dostatnim fondom časova koji obezbijeđuje prilično značajna znanja za nastavak školovanja i komunikaciju.
"Također, od prve godine učenici imaju i nekoliko predmeta iz islamskog diskursa, odnosno vjerskog područja, kao što su učenje Kur'ana, islamsku jurisprudenciju - šerijatsko pravo i apologetiku - islamsko vjerovanje. Ovi predmeti se provlače kroz četiri godine školovanja, a imamo i islamsku etiku i moral, tumačenje Kur'ana i islamsku tradiciju - hadis", pojašnjava sagovornik portla Klix.ba.
Prije dvije godine redovan nastavni plan i program rada je dodatno ojačan uvođenjem matematike u sve četiri godine školovanja, a ove školske godine pokrenuta su tri fakultativna predmeta, što podrazumijeva učenje turskog i njemačkoj jezika te informatičkog pogramiranja. Iduće godine će biti uveden još jedan predmet ovakve vrste, a riječ je o poduzetništvu.
"U budućnosti želimo imati dobro informatički obrazovane diplomante, ali i one koji će osmišljavati svoje poslove, biti lideri i poslovni ljudi u BiH, ali i regionu te biti prepoznati u čitavom svijetu. Iz godine u godinu pravimo analize i osvrte na periode koji su iza nas i u stalnom smo procesu korekcija nastavnog plana i programa kojeg želimo prilagoditi potrebama diplomanata", kaže Hatunić.
Učenici u tuzlanskoj medresi imaju priliku individualno i kolektivno savladavati određene nastavne jedinice, a slobodno vrijeme troše i kroz sportske aktivnosti. I na sportskim terenima pokazuju izvanredne rezultate.
"Ponosni smo na sve naše sportske sekcije, domete i dostignuća koja su imali sportisti Behrm-begove medrese. Već godinama ostvarujemo zapažene rezultate na gradskom, kantonalnom i federalnom nivou. Ovih dana naš učenik Hajrudin Vejzović je dobio poziv u atletsku reprezentaciju BiH i na to smo posebno ponosni. Nadamo se da će on biti prvi olimpijac Behram-begove medrese koji će ponijeti zastavu BiH na Olimpijskim igrama", ističe Hatunić.
Interesantno je i da okvirno 15 posto diplomanata iz ove medrese se za nastavak školovanja odlučuje za Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ili izvan BiH, dok se većina opredjeljuje za fakultete društvenog, jezičkog, prirodno-matematičkog ili tehničkog smjera.
Mišljenja je da je nužno mijenjati odnos cjelokupnog društva prema obrazovanju, jer je pogrešno misliti da je ono potrošačka, sekundarna i marginalna djelatnost, koja troši resurse.
"Obrazovanje čini mnogo. Proizvodi i radi na pravilnom odgajanju, obrazovanju i usmjeravanju budućih generacija, odnosno budućeg mladog čovjeka, građanina i dobrog člana društva. Nema ništa važnije od toga u bilo kojoj zemlji, državi i društvu od toga, ako želimo praviti bolje korake u privredi i općem napretku i reformi", stava je Hatunić.
Vrijedi kazati da je tuzlanska medresa najstarija odgojno-obrazovna ustanova na području sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a u historijskim dokumentima prvi put se spominje 1626. godine. U kontinuitetu je radila sve do Drugog svjetskog rata, kada je svoj rad prekinula na nekoliko mjeseci.
Uredbama tadašnjeg režima Behram-begova medresa je skupa sa svim drugim okružnim medresama u BiH 15. januara 1949. godine zatvorena.
U periodu mirovanja koji je trajao 44 godine svi pisani i materijalni tragovi o tuzlanskoj medresi su nestali, a čak je 1974. godine srušena i njena zgrada koja se nalazila u centru Tuzle.
Od te građevine ostao je samo ulazni portal, odnosno kapija koja danas slovi za jedan od simbola Tuzle. Rad ove ustanove koja danas ima važnu ulogu u BiH ponovo je uspostavljen 6. oktobra 1993. godine. Ova škola ima odličnu saradnju kako sa ustanovama i organizacijama u BiH, tako i sa onima u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, ali Turskoj.
"Ovo je praksa koja nas iz godine u godinu motivira da bolje i raznovrsnije radimo i djelujemo u što više aspekata te da poboljšavamo materijalni i infrastrukturni razvoj škole, zatim programski te onaj suštinski koji se dešava u svakoj školi na svijetu", kaže u razgovoru za Klix.ba direktor tuzlanske medrese Ahmed ef. Hatunić i naglašava da ova odgojno-obrazovna ustanova ne bi mogla postići rezultate bez saradnje s partnerskim školama sa kojima svakodnevno sarađuju.
Škola koja baštini islamske vrijednosti
Relevantni historijski izvori navode da je Behram-begova medresa u Tuzli počela s radom 1626. godine, a njena misija je prije svega edukativna i odgojno-obrazovna, kroz promicanje vrijednosti škole koja baštini vjeru, odnosno vjerske islamske vrijednosti.
"Naša misija je dvojaka, jedna se tiče učenika i profesora Behram-begove medrese, ali ima i ta šira društvena, koja se tiče Muslimana vjernika te cjelokupnog društva. U pravom smislu riječi sarađujemo s velikim brojem škola, ustanova kulture i obrazovanja, humanitarnih organizacija i slično, bez obzira na predznak, ko je činio i kojem svjetonazoru pripadao. Želimo širiti kulturu i politiku otvorenih vrata za saradnju sa svim dobrim ljudima, ne samo u BiH, već i diljem svijeta", navodi Hatunić.
Behram-begova medresa je internatskog tipa koju danas pohađa 531 učenik, a ove godine iz školskih klupa će izaći više od 120 maturanata.
"Ispraćamo još jednu generaciju i mislimo da su zadobili dovoljno znanja, radnih navika, ali i da su dovoljno odgojeni kako bi u budućnosti bili dostojni imena i tradicije koju ima Behram-begova medresa. Želimo da budu bolji od svojih profesora, jer cilj nam i jeste taj da buduće generacije budu bolje od nas kao učitelja, ali i roditelja. Učitelji i svi zaposleni u obrazovanju ne proizvode čelik, ugalj, niti struju, već ono što je najvrijednije u jednom društvu. Trebalo bi da nakon završetka obrazovanja imamo formirane ličnosti, obrazovane i odgojene osobe na način da mogu nastaviti školovanje, biti uspješni u svojim profesionalnim karijerama, odnosno potpuno sposobni za život i komunikaciju bilo gdje u svijetu", dodaje Hatunić.
Život u učeničkom domu
Medresa je specifična po tome da svi učenici obavezno moraju živjeti u učeničkom domu, prije svega zbog odgojnog rada te vannastavnih sadržaja, odnosno čitavog niza programa i projekata u kojima aktivno učestvuju.
"To je izuzetno zahtjevno i svim zaposlenicima ne dopušta mirovanje. Imamo dodatnu obavezu prema njima, a naši telefoni su uvijek uključeni", nadovezuje se Hatunić.
Najveći broj učenika je s područja Tuzlanskog kantona, zatim ih ima iz Podrinja, Brčko distrikta, Tešnja, Viskog, Maglaja, Zavidovića, Sarajeva, Bosanske Gradiške... Interesovanje za ovu školu pokazali su i učenici iz evropskih zemalja, ali i Sjedinjenih Američkih Država iz kojih se trenutno nalaze dvije učenice, čiji su korijeni iz BiH.
Kada je riječ o smještajnim kapacitetima, zbog prenapučenosti u domu za učenice krenulo se u izgradnju zgrade veličine 800 kvadratnih metara, a ovaj projekt se nalazi u finalnoj fazi.
"Ova zgrada će nam omogućiti da smještajne kapacitete dovedemo na zadovoljavajući nivo za sljedećih nekoliko desetina godina. Nastojat ćemo izgraditi i pristupni put sa sjeverozapadne strane koji nam nedostaje. Završetkom ta dva projekta infrastrukturu ćemo imati na optimalnom nivou", kaže direktor medrese.
Učenike ne uče životu u luksuzu
Hatunić navodi i da se učenici u ovoj školi ne uče životu u luksuzu. Oni ne borave u hotelskim sobama, već u prostorijama hostelskog ambijenta. Imaju prostrane dnevne boravke, dobre čitaonice i biblioteke koje im omogućavaju kvalitetan društveni život.
"Sve mora biti uredno, jer smatramo da se u neurednom i neorganiziranom ambijentu ne može odvijati nastava. Ne može se obrazovati i odgajati u ambijentu gdje su stvari pokvarene, gdje se prozori ne otvaraju i gdje se redovno ne čiste prostorije. Uloga menadžmenta u obrazovanju je da učenika uči tome da ništa i nikada ne smije biti pokvareno, uništeno i slomljeno. Ovdje imamo politiku lične odgovornosti učenika koji mora voditi odgovornost o stolici koju zaduži, polovici klupe, polici, krevetu, ormaru...", potcrtava Hatunić.
Radni dan svakog učenika ispunjen je u potpunosti. Izučavaju se 24 nauke iz vjerskog, prirodno-matematičkog, jezičkog, društvenog i multidisciplinarnog područja.
Svako jutro ustaju prilično rano, klanjaju pet dnevnih namaza, aktivno učestvuju u nastavnom procesu, prisustvuju dodatnoj, dopunskoj, kursnoj i fakultativnoj nastavi te vannastavnim i sportskim aktivnostima.
"U odnosu na opću gimanziju učenici imaju pet predmeta više i to je činjenica koja ukazuje da se radi o zahtjevnom nastavnom planu i programu koji se mora savladati, uz promicanje i savladavanje svih odgojnih sadržaja koje stavljamo pred učenike. Cilj nam je pored učenja, stjecanja znanja i vještina iz nauka, formiramo dobre radne navike te da nakon završene medrese imamo odgojene ličnosti i karaktere koji trebaju biti na ponos u društvu", dodaje Hatunić, koji je stava da je odgojna komponenta u određenoj mjeri zapostavljena u bh. obrazovnom sistemu.
Behram-begova medresa je specifična i po naglašenosti jezičkog područja, s obzirom na to da učenici izučavaju dva prva strana jezika, a riječ je o arapskom i engleskom jeziku sa dostatnim fondom časova koji obezbijeđuje prilično značajna znanja za nastavak školovanja i komunikaciju.
"Također, od prve godine učenici imaju i nekoliko predmeta iz islamskog diskursa, odnosno vjerskog područja, kao što su učenje Kur'ana, islamsku jurisprudenciju - šerijatsko pravo i apologetiku - islamsko vjerovanje. Ovi predmeti se provlače kroz četiri godine školovanja, a imamo i islamsku etiku i moral, tumačenje Kur'ana i islamsku tradiciju - hadis", pojašnjava sagovornik portla Klix.ba.
Prije dvije godine redovan nastavni plan i program rada je dodatno ojačan uvođenjem matematike u sve četiri godine školovanja, a ove školske godine pokrenuta su tri fakultativna predmeta, što podrazumijeva učenje turskog i njemačkoj jezika te informatičkog pogramiranja. Iduće godine će biti uveden još jedan predmet ovakve vrste, a riječ je o poduzetništvu.
"U budućnosti želimo imati dobro informatički obrazovane diplomante, ali i one koji će osmišljavati svoje poslove, biti lideri i poslovni ljudi u BiH, ali i regionu te biti prepoznati u čitavom svijetu. Iz godine u godinu pravimo analize i osvrte na periode koji su iza nas i u stalnom smo procesu korekcija nastavnog plana i programa kojeg želimo prilagoditi potrebama diplomanata", kaže Hatunić.
Uspješni i u sportu
Učenici u tuzlanskoj medresi imaju priliku individualno i kolektivno savladavati određene nastavne jedinice, a slobodno vrijeme troše i kroz sportske aktivnosti. I na sportskim terenima pokazuju izvanredne rezultate.
"Ponosni smo na sve naše sportske sekcije, domete i dostignuća koja su imali sportisti Behrm-begove medrese. Već godinama ostvarujemo zapažene rezultate na gradskom, kantonalnom i federalnom nivou. Ovih dana naš učenik Hajrudin Vejzović je dobio poziv u atletsku reprezentaciju BiH i na to smo posebno ponosni. Nadamo se da će on biti prvi olimpijac Behram-begove medrese koji će ponijeti zastavu BiH na Olimpijskim igrama", ističe Hatunić.
Interesantno je i da okvirno 15 posto diplomanata iz ove medrese se za nastavak školovanja odlučuje za Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ili izvan BiH, dok se većina opredjeljuje za fakultete društvenog, jezičkog, prirodno-matematičkog ili tehničkog smjera.
Mišljenja je da je nužno mijenjati odnos cjelokupnog društva prema obrazovanju, jer je pogrešno misliti da je ono potrošačka, sekundarna i marginalna djelatnost, koja troši resurse.
"Obrazovanje čini mnogo. Proizvodi i radi na pravilnom odgajanju, obrazovanju i usmjeravanju budućih generacija, odnosno budućeg mladog čovjeka, građanina i dobrog člana društva. Nema ništa važnije od toga u bilo kojoj zemlji, državi i društvu od toga, ako želimo praviti bolje korake u privredi i općem napretku i reformi", stava je Hatunić.
Vrijedi kazati da je tuzlanska medresa najstarija odgojno-obrazovna ustanova na području sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a u historijskim dokumentima prvi put se spominje 1626. godine. U kontinuitetu je radila sve do Drugog svjetskog rata, kada je svoj rad prekinula na nekoliko mjeseci.
Uredbama tadašnjeg režima Behram-begova medresa je skupa sa svim drugim okružnim medresama u BiH 15. januara 1949. godine zatvorena.
U periodu mirovanja koji je trajao 44 godine svi pisani i materijalni tragovi o tuzlanskoj medresi su nestali, a čak je 1974. godine srušena i njena zgrada koja se nalazila u centru Tuzle.
Od te građevine ostao je samo ulazni portal, odnosno kapija koja danas slovi za jedan od simbola Tuzle. Rad ove ustanove koja danas ima važnu ulogu u BiH ponovo je uspostavljen 6. oktobra 1993. godine. Ova škola ima odličnu saradnju kako sa ustanovama i organizacijama u BiH, tako i sa onima u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, ali Turskoj.
IB.com/KLIX.ba
