Iako je u Bosni i Hercegovini pronađeno više od 75 posto nestalih osoba te se model traženja po uzoru na našu zemlju primjenjuje u cijelom svijetu potrebne su promjene i ojačavanje kapaciteta kako bi se pronašlo i preostalih 7.628 žrtava, rečeno je na okruglom stolu u organizaciji Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe u Bosni i Hercegovini (INO BiH) u Goraždu.
Predsjedavajući Savjetodavnog odbora Samir Vranović u obraćanju medijima, kazao je da je okrugli sto organizovan da bi se podijelila iskustava i problemi s kojima se susreću članovi porodica, ali i udruženja nestalih osoba sa područja ove i drugih regija u BiH.
Prema njegovim riječima, od 7.628 nestalih osoba u BiH za kojima se još traga, njih 1.562 se traže na području Gornjodrinske regije. Dodao je kako ovim putem apeluje na kantonalne i opštinske institucije Goražda i Novog Goražda da sa Institutom naprave zajedničku strategiju za pronalazak nestalih osoba sa ovog područja.
On smatra da je potrebno raditi na aktivaciji sredstava koja se nalaze na podračunu Instituta, a koja su predviđena za plaćanje informacija o lokacijama grobnica.
- Došlo je vrijeme za to, da plaćamo tačne informacije o lokacijama grobnica. Moramo iznaći adekvatan način za to - kazao je Vranović.
Kako je kazao Marko Jurišić, predsjedavajući Kolegija direktora INO BiH, broj osoba za kojima se se traga u ovoj regiji je jako veliki, te da je pred Institutom i pred cijelim bosanskohercegovačkim društvom zadaća da se ovaj proces u potpunosti privede kraju.
- Bosna i Hercegovina, naša zemlja, je lider u pronalasku nestalih osoba. Naš model traženja nestalih osoba počiva na dva stupa. Jedan je Zakon o nestalim osobama, prvi takve vrste u svijetu. Sve zemlje u regionu su po uzoru na Bosnu i Hercegovinu donijele takav, isti ili sličan zakon, pa čak i Republika Hrvatska koja je članica EU. I drugi stup je jedna stručna, profesionalna, neovisna institucija koja se zove Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine - rekao je Jurišić.
Dodao je kako Međunarodni komitet crvenog križa (MKCK) i drugi međunarodni akteri preporučuju ovaj model traženja nestalih osoba zemljama koje su prošle ista ili slična ratna iskustva kao BiH.
Jurišić je rekao da je ovim modelom riješeno 75 posto slučajeva nestalih osoba u BiH, odnosno da je pronađeno, identifikovovano i predato članovima porodica, preko 25 i po hiljada žrtava, međutim, iako je model uspješan još uvijek se traga za nestalim osobama, a temeljni problem pronalaska nestalih osoba je nedostatak relevantnih informacija o lokacijama grobnica.
- Ako znamo da za ukop 100, 200 ljudi je potrebno više osoba, potrebne su određene mašine, infrastruktura. Dakle sigurno da ima ljudi koji imaju spoznaje o lokacijama grobnica. Naime ti ljudi nažalost šute - rekao je Jurišić i dodao da je proces traženja nestalih osoba usko povezan sa procesuiranjem ratnih zločina, te da jedno bez drugog ne daje uspješne rezultate.
Okrugli sto u Goraždu (Foto: Birn)
Porodice nestalih slušaju istu priču godinama, kazala je Midheta Kaloper Oruli iz Udruženja žrtava rata Foča 92-95, dodavši kako je 30 godina čekanja puno.
- Ja sam imala 20 godina kada je počeo rat, a sada imam 50. Pronašla sam kosti svoje majke, brata još uvijek nisam. I koliko je sestara, očeva i majki koji su nažalost otišli sa ovog svijeta na neki bolji, a da nisu pronašli kosti svojih najmilijih- kazala je Kaloper Oruli.
INO BiH je pokrenuo kampanju kojom se apeluje na osobe koje znaju mjesta grobnica da te informacije podjele sa Instituom ili drugim relevantnim institucijama i olakšaju svoju savjest.
Kako je rečeno na okruglom stolu, učesnici žele veći pritisak na Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i entitetske vlade kako bi se formirala radna grupa s ciljem izmjena Zakona o nestalim osobama Bosne i Hercegovine radi efikasnije implementacije Fonda za pomoć porodicama nestalih osoba i radu udruženja iz BiH.
Jedan od zaključaka je da se pod hitno usvoji novi pravilnik o načinu isplate namjenskih sredstava za informatore o grobnicama u procesu efikasnijeg traženja nestalih osoba za određene opštine u BiH, te da se uposle novi istražitelji i koriste savremenije opreme u procesu traženja nestalih, kao i da se MKCK-u dopuste sve informacije iz arhive Haškog tribunala koje bi mogle pomoći u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba, te da se kontinuirano informišu sva udruženja za nestale osobe iz BiH o radnjama, mjerama, aktivnostima i rezultatima rada INO-a.
