"Neka se vječno pamte branitelji Brčanske Malte", rečenica je koja starije građane Tuzle vraća u događaj od prije 30 godina, kada su pripadnici Stanice javne bezbjednosti uspjeli odbraniti grad od agresora, spriječivši duboko krvave scene poput onih u drugim razorenim sredinama u BiH.
Ove nedjelje navršava se punih 30 godina od bitke na Brčanskoj Malti u kojoj su pripadnici Stanice javne bezbjednosti Tuzla odbili napad paravojnih jedinica Srpske republike i novoosnovane Vojske Jugoslavije, odbranivši grad na takav način. Priča je to s dva konteksta, a po takvoj prirodi isto je toliko načina obilježavanja godišnjice.
U predvečernjim satima, 15. maja 1992. godine, povlačeći se iz kasarne Husinska buna, pripadnici paravojske takozvane Srpske Republike, osnovane tri dana ranije u Banjoj Luci, koja je stavljena pod komandu Ratka Mladića, skupa s pripadnicima u to vrijeme novoosnovane Vojske Jugoslavije, izvršili su napad na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) BiH – Stanice javne bezbjednosti Tuzla, a koji su osiguravali izlazak kolone iz grada.
Prilikom izlaska vojne kolone iz grada s vojnim naoružanjem, na raskrsnici na Brčanskoj Malti vojnici su pucali, a policajci dobili naređenje da na vatru odgovore vatrom.
Tačan broj žrtava 15. maja 1992. godine do danas nije utvrđen. Prema podacima Centra za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske, tom prilikom su poginula 54 vojnika, dok su 44 ranjena.
S druge strane, podaci Fondacije Istina, pravda, pomirenje, kazuju da su poginula tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika iz kolone.
Značajnu ulogu u trenucima koji su uslijedili nakon ove bitke imao je i Medicinski centar koji je djelovao uz Univerzitetsko-klinički centar u Tuzli jer je osoblje ulagalo nadljudske napore kako bi se pomoglo svim unesrećenima.
Bitno je kazati da su prije događaja koji je uslijedio u Tuzli, paravojne srpske jedinice uz podršku novosadskog i užičkog korpusa JNA zauzele Bijeljinu, Brčko, Zvornik, Bratunac i Vlasenicu, a nakon čega su uslijedili nezapamćeni zločini nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u tim gradovima, što je potvrđeno i sudskim presudama.
Nakon događaja na Brčanskoj Malti, Tuzla je primila više od 60.000 izbjeglica iz Podrinja, a 15. maj ostao je urezan kao jedan od najvažnijih datuma u novijoj historiji Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da su dešavanja promijenila odvijanje ratnog plana pripadnika paravojnih jedinica Srpske republike i tada novoosnovane Vojske Jugoslavije.
Važno je kazati da su branitelji Tuzle dosad kontinuirano naglašavali kako napad na kolonu JNA nije planiran, jer se nije znalo u kojem će trenutku kolona napustiti kasarnu, tako da su deplasirane tvrdnje iz Republike Srpske, kako je kolona napadnuta iz zasjede.
I ovog 15. maja u Tuzli će na dva načina biti obilježena godišnjica "Tuzlanske kolone".
Najprije će delegacije iz Republike Srpske s članovima porodica poginulih prisustvovati šetnji i polaganju cvijeća u ulici Armije Republike BiH, što je najavljeno za deset sati ujutro. Kako je potvrđeno za Klix.ba, šetnja i polaganje cvijeća prijavljeno je Upravi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.
Nakon toga će na gradskom groblju Pučile u Bijeljini, kod spomen-kosturnice u 12:30 sati biti služen parastos i položeni vijenci i cvijeće, dok je 15 minuta kasnije predviđeno obraćanje zvaničnika.
Kada je riječ o obilježavanju Dana odbrane Tuzle kao takvog, u 12:30 sati u ulici Armije Republike BiH, predstavnici Gradske uprave Tuzle i drugih nivoa vlasti, učesnici odbrambeno oslobodilačkog rata, delegacije boračkih i drugih organizacija, skupa će sa građanima odati poštovanje poginulim braniocima.
Povodom 30. godišnjice odbrane Tuzle, iz Gradske uprave su poručili da grade budućnost na istini, časno i s poštovanjem se sjećajući branilaca koji su položili svoj život za domovinu Bosnu i Hercegovinu, kao i svih civilnih žrtava rata, uz obećanje da njihovu žrtvu neće nikada zaboraviti i da će i dalje gajiti i njegovati tradiciju antifašizma, zajedničkog života i tolerancije.
