Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko poništio je 20. juna 2009. godine zaključke Narodne skupštine Republike Srpske "o efektima prijenosa 68 nadležnosti s entiteta na Bosnu i Hercegovinu" usvojene na sjednici održanoj 14. maja.
U zaključcima je bilo navedeno da se treba pokrenuti postupak revizije do sada "neustavno oduzetih nadležnosti s entiteta na nivo BiH".
U pismu upućenom 25. maja najvišim funkcionerima RS-a Inzko je ukazao da je "posebno uznemiren zbog činjenice da neke od nadležnosti navedene kao prenesene nadležnosti sa RS-a na nivo BiH" obuhvataju nadležnosti koje su izričito nabrojane u Ustavu kao nadležnosti koje pripadaju BiH.
- Stoga zahtijevam da se pobrinete da Narodna skupština RS-a usvoji glasanjem, i to prije 11. juna ove godine, zaključak kojim proglašava ništavnim svoje zaključke od 14. maja, čime će se spriječiti njihovo stupanje na snagu. Potom ću odmah izvijestiti Upravni odbor Vijeća za provedbu mira i po potrebi odlučiti o daljem postupanju - upozorio je Inzko na kraju pisma tadašnjem predsjedniku entitetskog parlamenta Igoru Radojičiću.
Zaključci su i pored upozorenja visokog predstavnika objavljeni u Službenom glasniku 15. juna, a na snagu stupili 16. juna.
Kako su se tada vlasti RS-a oglušile o Inzkov poziv, on je koristeći bonske ovlasti 20. juna donio odluku o poništavanju zaključaka.
Iz OHR-a tada je poručeno da "kao konačni autoritet za tumačenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik nakon detaljne pravne procjene zaključio je da usvojeni zaključci većinom nisu u skladu sa Dejtonskim sporazumom".
- Provođenjem zaključaka bila bi ugrožena podjela nadležnosti između BiH i entiteta, pokušalo bi se Narodnoj skupštini RS-a dati pravo veta u odlučivanju o pitanjima na nivou BiH, podrivale bi se konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH - dejtonske institucije, i odredilo bi se da su ovlaštenja visokog predstavnika neustavna. Zbog toga je visoki predstavnik odlučio da upotrijebi svoja ovlaštenja i stavi van snage zaključke Narodne skupštine RS-a – rekao je Inzko.
Tadašnji premijer RS-a Milorad Dodik izrazio je najoštriji protest zbog Inzkove odluke.
- Ja i Vlada RS-a nastavit ćemo braniti ustavne nadležnosti RS-a i suprotstaviti se svim neustavno prenesenim nadležnostima i nametnutim odlukama, kao što je to slučaj i sa Sudom i Tužilaštvom BiH jer za to nije bilo saglasnosti RS-a – poručio je tada Dodik.
Te 2009. godine predsjednik SDA bio je Sulejman Tihić, koji je također iskazao svoje nezadovoljstvo zbog Inzkove odluke, ali ne iz razloga zbog kojih je to uradio Dodik.
- Smatram da Ured visokog predstavnika i međunarodna zajednica gube autoritet zbog činjenice da nisu sankcionisani odgovorni za antidejtonsko djelovanje. Ovo daje pravo i drugima da se antidejtonski ponašaju jer nema sankcija za to. Ovo pokazuje šta će se desiti ako se ukine OHR jer ne postoji bh. institucija koja će zaustaviti ili sankcionirati antidejtonsko djelovanje - rekao je Tihić.
- Ponižavajuće je da OHR, nakon što je mjesec i po upozoravao predstavnike RS-a, samo poništi zaključke. Možemo očekivati svakakve apsurdne situacije nakon ovoga. NSRS može ponovo u ponedjeljak usvojiti iste zaključke. Ovo je prvi put u praksi da visoki predstavnik donosi odluku kojom utvrđuje antidejtonsko djelovanje, a ne sankcionira ga – pojasnio je Tihić.
Trinaest godina poslije dogodilo se upravo ono na što je tadašnji predsjednik SDA upozoravao.
NSRS je 10. decembra prošle godine usvojio zaključke "o prijenosu nadležnosti sa Republike Srpske na BiH" te o "povlačenju iz Oružanih snaga BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH".
Visoki predstavnik Christian Schmidt osudio je usvojene akte i ocijenio ih kao kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Snažno osuđujem akte koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u petak, 10. decembra 2021. Usvojeni zaključci obavezuju vlasti RS-a na poduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih aktivnosti koje bi predstavljale kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Radikalne političke aktivnosti i retorika iz proteklih nekoliko dana prijetnja su stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podrivaju perspektive svih građana, uključujući i i građane iz RS-a – poručio je Schmidt.
Schmidtova osuda nije bila nikakva prepreka, te je na sjednici 10. februara NSRS otišao korak dalje u realizaciji antidejtonskih zaključaka od 10. decembra. Usvojen je nacrt zakona o VSTV-u RS-a, te zakon o o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Isti dan vanredno je zasjedalo Vijeće za implementaciju mira (PIC) koje je pozvalo političare iz RS-a da odustane od neustavnih poteza koji povećavaju prostor za korupciju i umjesto toga da se fokusiraju na poboljšanje postojećih institucija na konstruktivan način. Iza ovog stava PIC-a, što je uobičajena praksa, nije stala Rusija.
No, ambasada ove države oglasila se posebnim, prijetećim saopćenjem, u kojem je još jednom dato do znanja da oni ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika.
- Sa ove tačke gledišta, korak Narodne skupštine Republike Srpske može se tumačiti upravo kao želja da se stvori pravosudni sistem koji će biti istinski nezavisan i služiti interesima običnih građana. Umjesto podsticanja dijaloga, traženja kompromisa, postizanja obostrano prihvatljivih dogovora, pojedine zemlje članice UO PIC-a namjerno raspiruju strasti. Baš kao što to čini anglosaksonska propaganda po pitanju Ukrajine. S tim u vezi, izjavljujemo da će svu odgovornost za eventualnu destabilizaciju situacije u BiH, za podrivanje dejtonskog sistema, snositi navodni "tumači" Mirovnog sporazuma - navodi se u saopćenju Ruske ambasade.
U intervjuu za Suddeutsche Zeitung, 19. decembra prošle godine Schmidt je pojasnio kako je Dodik "prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre" poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH, a želi formirati i vlastitu vojsku, službe sigurnosti, pravosuđe i indirektno oporezivanje.
- Ja imam obavezu osigurati civilnu provedbu Dejtonskog sporazuma, kao što stoji u Aneksu 10. Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Ako ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH - rekao je Schmidt dodavši kako on ima na raspolaganju bonske ovlasti koje uključuju i smjenu političara koji krše Dejton. Potom je naglasio:
- Ali iz najubojitijeg topa ne smijemo pucati, sve dok postoje druga sredstva.
