Iako su cijene nafte i naftnih derivata, te električne energije u porastu, a one direktno uzrokuju rast cijena ostalih proizvoda, vlasti u BiH kao da ignorišu trenutno stanje
Rast cijena osnovnih životnih namirnica u BiH najviše su osjetili penzioneri od kojih većina prima najnižu penziju. Uprkos rastu cijena, političari ne troše energiju na riješavanje ekonomsko-socijalnih problema, piše Deutsche Welle.
„Najviše je poskupilo ulje i šećer“, kaže Sajma Karić iz Sarajeva.
Ova 80-togišnja penzionerka živi sama i njena mjesečna penzija od 380 konvertibilnih maraka jedva da može pokriti troškove režija i lijekova.
„Dok izmirim sve prema državi, platim režije, te kupim lijekove, za hranu mi ostane vrlo malo. Pratim akcije u prodavnicama pa kupim i napola trule jabuke, jer koštaju manje od marke. Kupujem na komad, jedan krompir, jednu mrkvu, jedan limun i tako…“, objašnjava Sajma.
Na području Federacije BiH živi oko 450.000 penzionera, a 62% njih prima najnižu penziju od 382 KM.
„Ko živi u gradu, u stanu, dok plati sve komunalije on se zaduži. Njemu za lijekove i hranu ne ostaje skoro ništa“, priča za DW predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, Redžo Mehić.
On navodi kako veliki broj ljudi treće životne dobi preživljava zahvaljujući pomoći djece i rodbine.
„Bez njihove pomoći, mnogi od nas ne bi mogli preživjeti“, navodi Mehić.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjem nivou za BiH u prosjeku je zabilježen rast nivoa cijena od 6,4%. Prema podacima objavljenim na web stranici Ministarstva trgovine FBiH, potrošačke cijene u novembru 2021. godine, u prosjeku su porasle za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec. Najviše su rasle cijene stanovanja, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 2,6%, potom prijevoz za 1,8%, te hrana i bezalkoholna pića za 1,6%.
Porast cijena osjetila je i Irma Šuman, zaposlena je i kako kaže ima redovna primanja. Pored nje, kućnom budžetu doprinosi i muž, ali, kako ističe, u posljednje vrijeme su ulje, šećer, kafa, te voće i povrće osjetno skuplji.
„Litar ulja je koštao 2,7 KM, a sada je 3,6 KM. Kafu od 500 grama plaćala sam 5,9 KM, a sada je 8,5 KM“, navodi Irma.
Ona otplaćuje stambeni kredit, a ima i četverogodišnju kćer, kojoj plaća vrtić.
„Dok banka uzme ratu za kredit, platim režije i vrtić, ostane mi 160 KM za hranu“, objašnjava ona.
Kupovna moć građana znatno niža
Predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle Gordana Bulić kaže kako je rast cijena osnovnih životnih namirnica evidentan u posljednja tri mjeseca.
„Porast cijena najteže podnose penzioneri i zaposleni u realnom sektoru. Mnogi od njih su ostali bez posla, zbog pandemije korona virusa, dok oni, koji su zadržali poslove, sada mjesecima čekaju na isplatu zarađenih plata“, objašnjava Bulić.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u BiH za novembar 2021. godine iznosila je 1.579 KM, dok sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za oktobar 2021. godine iznosi 2.101 KM.
Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, za august 2021. iznosila je 1.000 konvertibilnih maraka, dok je u Republici Srpskoj u istom mjesecu iznosila 1.025 konvertibilnih maraka.
Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom, po tom je izračunu, manja od 50 posto.
Bulić objašnjava da prosječnu platu u BiH nema većina zaposlenih.
„Statistika je takva, u prosjek se uračunavaju i plate državnih funkcionera, doktora, profesora, no to nije realan prikaz stanja na terenu. Naime, većina zaposlenih u realnom sektoru nema prosječnu platu. Zaposlenice u trgovačkim lancima imaju plate od 500 do 700 KM, kao i mnogi radnici sa srednjom stručnom spremom“, objašnjava Bulić.
Prema mišljenju ekonomskog analitičara Admira Čavalića, trend rasta cijena nastaviće se i u narednom periodu.
„Mnogo je faktora na globalnom nivou koji su uticali na rast cijena. To su prije svega posljedice pandemije korona virusa, a potom energetska kriza prouzrokovana situacijom u Ukrajini. Sve to kreira negativne uticaje koje prvo osjete male zemlje poput BiH”, smatra Čavalić.
Gorivo duplo skuplje
Usljed brojnih političkih problema, ali i zbog utjecaja pandemije, cijene nafte na svjetskom tržištu znatno su porasle proteklih dana te su dostigle rekordne iznose. Ovaj rast, kao i uvijek, utječe i na formiranje cijena na tržištu Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina u Federaciji BiH se kreću od 2,26 do 2,56 KM, a dizela od 2,21 do 2,51 KM po litru. Gorivo je skuplje i u pojedinim dijelovima bh.entiteta Republika Srpska. Cijena litra benzina je sa 2,29 KM porasla na 2,36 KM.
I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na snazi je Uredba o ograničenju marži na naftu i naftne derivate, ali time se samo malim dijelom može utjecati na ograničavanje cijena.
Ovo poskupljenje sigurno će dodatno utjecati na poslovanje brojnih firmi, a pogotovo onih koje se bave prijevozom putnika i transportom robe. Prijevoznici su do sada nekoliko puta tražili od Vijeća ministara BiH da se država odrekne dijela akciza na gorivo, koje sada iznose 1,10 KM po litru goriva, kako ova grana privrede ne bi bila potpuno uništena.
Političari u BiH ignorišu probleme
Iako su cijene nafte i naftnih derivata, te električne energije u porastu, a one direktno uzrokuju rast cijena ostalih proizvoda, vlasti u BiH kao da ignorišu trenutno stanje.
„Činjenica je da su mogućnosti za djelovanje bh. političara male, ali bez obzira, vlasti ove države se ponašaju, kao i obično, tako da ne žele trošiti političku energiju na riješavanje ekonomsko-socijalnih pitanja“, smatra Čavalić.
Gordana Bulić iz tuzlanskog Kluba potrošača kaže kako BiH skoro da i nema instrumente za djelovanje i zaštitu građana od poskupljenja.
„Samo jednom su vlasti u BiH donijele mjeru, tokom pandemije, da se cijene vrate na prethodni nivo, te su rezultati odmah bili vidljivi”, smatra Bulić.
Bulić tvrdi kako su vlasti na svim nivoima u BiH do sada morali pronaći odgovarajuće mjere kako bi pomogle najugroženijim kategorijama stanovništva. Međutim, takvih mjera, osim sporadičnih jednokratnih pomoći, uglavnom nema.
„Mi nemamo jedan krompir u robnim rezervama, a kamo li nešto drugo“, kaže Bulić.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, svako šesto kućanstvo u BiH je siromašno, 15% građana u apsolutnom je siromaštvu dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.
