Mujagić je u prijavi napisao da je Dodik gostujući u TV emisiji na Radio-televiziji Republike Srpske rekao da su Bošnjaci “podanički narod, nema ih dovoljan broj, nemaju dovoljne kapacitete, nisu državotvoran narod, narod bez karaktera”. Prema Mujagiću, navodi o podaničkom i nedržavotvornom narodu, te narodu bez kapaciteta su diskriminatorni
Državnom tužilaštvu proslijeđen je spis predmeta od lokalnog tužilaštva u Prijedoru koji se odnosi na krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika za izazivanje mržnje, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Prijavu protiv Dodika podnio je Satko Mujagić, bivši prijedorski logoraš koji je preživio logore “Omarska” i “Manjača”, zbog izjava koje smatra vrijeđanjem Bošnjaka u emisiji na javnom servisu entiteta Republika Srpska 3. augusta ove godine.
Mujagić je u prijavi napisao da je Dodik gostujući u TV emisiji na Radio-televiziji Republike Srpske rekao da su Bošnjaci “podanički narod, nema ih dovoljan broj, nemaju dovoljne kapacitete, nisu državotvoran narod, narod bez karaktera”. Prema Mujagiću, navodi o podaničkom i nedržavotvornom narodu, te narodu bez kapaciteta su diskriminatorni.
Sedam dana poslije emitovanja emisije Mujagić je prijavio Dodika Policijskoj upravi u Prijedoru, gdje je dao izjavu. On smatra kako se Dodikova retorika “može tretirati kao govor mržnje”.
“To je diskriminacija koja je kažnjiva i po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i po Krivičnom zakonu Republike Srpske i po Konvenciji o ljudskim pravima koja je po ‘Daytonu’ direktno primjenjiva u BiH”, smatra Mujagić i dodaje kako u tri navoda koje je spomenuo u prijavi “prestaje sloboda govora jer označava dehumanizaciju cijele etničke grupe i navodnu inferiornost u odnosu na ostale narode”.
On kaže da je prijavu podnio kao građanin.
“Očekujem od nadležnih organa da rade šta treba da rade. Pustimo politiku, ovo je krivično djelo”, kaže Mujagić koji smatra da je “Tužilaštvo BiH trebalo Dodika procesuirati po službenoj dužnosti”.
Iz Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru su potvrdili BIRN-u BiH da su 15. septembra ove godine zaprimili izvještaj Policijske uprave o prijavi Mujagića protiv Dodika i da su formirali predmet.
Nakon provjera su utvrdili da je ista prijava podnesena i Tužilaštvu BiH pa su im ustupili cijeli spis, potvrdio je za BIRN BiH glavni okružni tužilac u Prijedoru Mladen Mitrović.
Iz Državnog tužilaštva kažu da je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zaprimila krivičnu prijavu Mujagić Satka i proslijedila je Tužilaštvu BiH.
“Predmet je u radu kod postupajućeg tužioca”, navodi se u odgovoru iz Tužilaštva BiH.
Profesor krivičnog prava Goran Šimić smatra kako bi predmeti za govor mržnje trebali biti prioritet Tužilaštva BiH.
“Ako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine osumnjičen da direktno krši Ustav BiH i u svojstvu službene osobe vrijeđa jednu etničku grupu i narod koji živi u BiH, ja mislim da Tužilaštvo BiH treba prioritetno postupati po tim predmetima”, kaže Šimić i dodaje kako Tužilaštvo ne procesuira ni predmete negiranja genocida i ratnih zločina u posljednja tri mjeseca.
Iz Državnog tužilaštva su ranije potvrdili da u radu imaju nekoliko predmeta po prijavama protiv Dodika za negiranje genocida odnosno ratnih zločina. U nedavnom intervjuu za BIRN BiH vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca Milanko Kajganić je potvrdio da postoji oko 30 prijava koje je Tužilaštvo primilo za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Uprkos Dodikovom govoru kojeg žrtve smatraju uvredljivim, pravna stručnjakinja Lejla Gačanica objašnjava da je krivično djelo govora mržnje teško dokazivo i jer “sama izjava mora biti stavljena u vezu sa izazivanjem ili podstrekavanjem mržnje”.
“Potrebno je dokazati krivično djelo govora mržnje”, kaže ona i objašnjava da prema Krivičnom zakonu BiH “ko javno izaziva, raspiruje ili podstrekne nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost, čini krivično djelo”.
“Međutim, potrebno je za krivičnu prijavu ukazati, potkrijepiti, da je izjava poput ove izazvala ili raspirivala ili podstreknula nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju”, kaže Gačanica.
Šimić smatra da je Dodik, u govoru za koji je prijavljen, “ispunio sva obilježja krivičnog djela, jer je jasno da potiče na netrpeljivost u etničkoj zajednici u kojoj on misli da nominalno pripada”.
“Dodik je u isto vrijeme predsjednik ljudima koje vrijeđa i naziva izdajicama. (…) U Bosni i Hercegovini nemate predsjednika države, imate kolektivno predsjedništvo BiH. Članovi Predsjedništva ne zastupaju etničke zajednice i narode, nego se samo biraju iz tih etničkih zajednica kako bi zastupali interese građana. To što oni ne shvataju, to je druga priča”, kaže Šimić.
Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i glasnogovornik SNSD-a, kaže da ne zna na šta se sve Dodikova izjava odnosi. Dodaje kako su to “političke izjave jednog od političkih lidera, date u političkoj emisiji u nekom političkom konekstu”. Takvih izjava je, prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini mnogo.
“Iznenađuje me da se konstantno prijavljuje samo jedan čovjek. Ne prijavljuje niko Bakira Izetbegovića kada govori da su Srbi loš narod, ne prijavljuje niko Biseru Turković kada srpski narod kompletan poredi sa nacistima, a demokratski izabranog srpskog naroda poredi sa Adolfom Hitlerom. I sve te stvari se tolerišu, niko od toga ne pravi problem”, kaže Kovačević i dodaje da kada “Dodik kaže bilo šta šta je diskutabilno automatski se pokreću procesi”.
Pred Sudom BiH je zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje te razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima BiH u toku proces protiv Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Rista Lečića, pripadnika “Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske”. Suđenje trenutno traje i Fatmiru Alispahiću zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Alispahiću se na teret stavlja da je u više navrata, tokom 2019. i 2020. godine, putem web stranice Antimigrant.ba, na kojoj je administrator i urednik sadržaja, kao i putem društvenih mreža, objavljivao tekstove i videozapise koji obiluju izjavama koje potiču i šire mržnju prema migrantima i migrantskoj populaciji, kao i između konstitutivnih naroda u BiH.
