Iako u BiH imamo 13 ministarstava zdravstva, isto toliko zavoda za javno zdravstvo, Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH koje ima sektor zdravstva, niko ne zna, ne želi da zna ili neće da kaže - šta konkretno treba uraditi da BiH poput drugih zemalja uveze vakcinu protiv Covid 19 koja se u tim zemljama uveliko koristi
PIŠE: SEMIRA DEGIRMENDŽIĆ
Faksimil članova 38. i 66 Zakona o lijekovima koji predviđaju ubrzane procedure za nabavke: Uvjet je da smo u vanrednom stanju, ali Vijeće ministara BiH još nije zvanično potvrdilo informaciju je li na snazi stanje nesreće ili nije.
Faksimil spiska lijekova kompanije Pfizer na stranici AZLM koji se uvoze u BiH: Iz Federalnog ministarstva tvrde da Pfizer BH nije uvoznik i veleprometnik, te da ne može uvesti vakcinu, dok se u BiH nalazi desetine lijekova čiji je nosilac dozvole to predstavništvo.
Faksimil Javnog poziva Ministarstva civilnih poslova BiH: Traže uvoznika, distributera i skladištara vakcina.
Već mjesecima institucije na državnom, federalnom,a odnedavno i na kantonalnom nivou javnosti odašilju razne informacije o direktnoj nabavci vakcina protiv Covid 19. Svi tvrde da su spremni za nabavku ovog lijeka “ali da nije do njih”. Napravljeni su planovi za vakcinaciju, formiraju se raznorazne komisije koje će brinuti o vakcinaciji,a same vakcine nema ni na pomolu. Dok iz Federalnog ministarstva tvrde da nemaju zakonsku mogućnost da vrše direktne pregovore s proizvođačem vakcine, a da predstavništva stranih proizvođača u BiH nisu ujedno uvoznici i veleprometnici, pa stoga navodno ne mogu uvesti vakcinu, bez odgovora su brojna pitanja,Primjerice, kako su interventno mogli biti uvezeni lijekovi remdesivir i Favira, o čemu je Fokus pisao, a za čiji interventni uvoz je odobrenje dalo Federalno ministarstvo zdravstva određenim veleprometnicima lijekova na zahtjev zdravstvenih ustanova KCUS-a i UKC Tuzla, a vakcina protiv Covid ne može biti uvezena?
PFIZEROVU VIAGRU MOŽEMO UVESTI, VAKCINU NE MOŽEMO
Možda se odgovor na ovo pitanje krije u tome da ni zdravstvene ustanove,a ni veleprometnici do sada nisu ispostavili zahtjev za interventni uvoz, a niti se kako je Fokusu potvrđeno u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH do danas nije obratio niti jedan proizvođač, odnosno, pravni zastupnik proizvođača zahtjevom za davanje dozvole za stavljanje vakcine protiv COVID-19 u promet u BiH.
Iako je najavljivano da će određene vakcine naručene putem Covax Mehanizma ,a što se realizira putem Ministarstva civilnih poslova BiH stići u januaru, niko ne precizira datum hoće li vakcine uistinu uskoro biti i dostupne. U međuvremenu za dva dana istječe rok za prijavu na Javni poziv koji je Ministarstvo civilnih poslova raspisalo za nabavku usluga uvoza, skladištenja i transporta vakcina protiv Covid 19.
U tom pozivu je između ostalog navedeno da će davalac usluga realizovati procedure uvoza, skladištenja i distribucije vakcina i druge medicinske opreme do krajnjih korisnika-entitetskih ministarstava zdravlja/zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko distrikta BiH.
S obzirom na to da se od ponuđača traži da osigura uvjete pouzdanog dopremanja proizvoda, u ovom slučaju vakcine na temperature od minus 80 do minus 60 Celzijusa, kao i da ispunjava još niz uvjeta koji će osigurati ispravan transport i skladištenje vakcine, nezvanično saznajemo da nema mnogo zainteresiranih za ovaj poziv.
Na upit Fokusa da li se Javni poziv odnosi isključivo na vakcine koje se očekuju putem Covax Mehanizma, te koliko se ponuđača do sada javilo i da li se uopšte javio iko ko ispunjava tražene uvjete iz Ministarstva civilnih poslova BiH bili su šturi u odgovoru.
-Objavljeni Javni poziv odnosi se i na uvoz, skladištenje i transport vakcina protiv COVID 19. O detaljima Javnog poziva Ministarstvo civilnih poslova ne može davati informacije dok traje tenderska procedura- naveli su za Fokus iz tog ministarstva.
Vrijednost ove javne nabavke iznosi 160.000 KM bez uključenog PDV-a,a ugovor se zaključuje do 31.12.2021. godine.
No, ako imamo u vidu da količine naručene vakcine putem Covax Mehanizma kako je ranije potvrđeno mogu biti dostatne tek za oko dvadeset posto stanovništva u BiH, ponovo se vraćamo problemu direktne nabavke vakcine, koja je izgleda samo u BiH “nemoguća misija”, jer druge zemlje, uključujući i nama susjedne uveliko provode imunizaciju protiv Covid 19,a primjerice u Srbiji njihovi građani mogu birati da se cijepe jednom od vakcina od više proizvođača koje su im na raspolaganju.
Dok su u Ministarstvu civilnih poslova BiH dosta tajanstveni u pogledu davanja informacija o procesu nabavke vakcine, iz Federalnog ministarstva zdravstva prošle sedmice su s press konferencije održane u Sarajevu poručili da oni nemaju zakonsku mogućnost da se uključe u direktne pregovore s proizvođačem vakcina u SAD-a.
Iako kompanija Pfizer ima svoje predstavništvo u BiH iz Ministarstva zdravstva FBiH su kazali da Pfizer BH insistira na tome da se pregovori vrše s centralom Pfizera u SAD .
Istovremeno, iz Ministarstva kažu da trenutno nijedan od proizvođača lijekova, pa ni oni koji su registrirali vakcinu u okviru Evropske agencije za lijekove, ne ispunjavaju zahtjev da imaju zastupnika stranog proizvođača lijeka koji je istovremeno i veleprometnik i uvoznik u BiH.
Međutim, prema spisku registriranih lijekova u BiH na stranici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH , Pfizer u našu zemlju uvozi više od 50 različitih lijekova , među kojima su razne tablete, otopine za injekcije, pa čak i Viagra. U rubric “nosilac dozvole” navodi se Pfizer BH, dok je kao proizvođač imenovan Pfizer Luxemburg.
Uputili smo jučer upit predstavništvu Pfizera u BiH s pitanjima o tome da nam pojasne kako mogu stajati iza uvoza, odnosno biti nosilac dozvole za druge lijekove, a za vakcinu protiv Covid 19 ne mogu? Također, zamolili smo za stav ove kompanije o njihovom viđenju šta je potrebno učiniti da se direktno uveze vakcina čiji je proizvođač Pfizer?
No, iz Pfizer BH nisu odgovorili na ova naša pitanja uz opasku da u odnosu na raniji odgovor koji su nam dostavili nemaju novih informacija, te su ponovili raniji stav, uz dodatak da su pregovori o nabavci povjerljivi.
-Pfizer BioNTech su posvećeni da omoguće pristup Pfizer BioNTech vakcini kako bi pomogli u ispunjavanju globalnih potreba javnog zdravlja. Usko sarađujemo s vladama, uključujući i vladu BiH, kako bismo omogućili pristup vakcini. Svi razgovori s vladama su povjerljivi- naveli su iz Pfizer BH.
S obzirom na to da se u lancu nadležnih za nabavku vakcine često spominje i Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, pitali smo odgovorne u ovoj instituciji da li su oni u obavezi da pojasne drugim institucijama načine procedure nabavke vakcine.
NIKO NIJE TRAŽIO DOZVOLU OD AGENCIJE
Uz opasku da ih do sada niko nije kontaktirao u vezi s izdavanjem dozvole za stavljanje u promet vakcine protiv Covid 19 iz te institucije su podsjetili da postoji više načina da bi lijek u konkretnom slučaju vakcina protiv Covid-19 bio dostupan stanovništvu Bosne i Hercegovine. Pojansili su da je prvi način uvoza na osnovu odobrenja i uz dozvolu Agencije. No, napomenuli su da u tom slučaju proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik moraju podnijeti zahtjev za davanje dozvole za stavljanje u promet vakcine, što se do sada nije desilo.
Drugi način je da se vakcina uveze putem interventnog uvoza prema članu 66. stav 3. Zakona.
Da se vakcina uveze putem interventnog uvoza (kao neodobrena/neregistrovana) prema članu 66. stav 7. Zakona, za šta je neophodno da postoje iskazane potrebe oba entitetska ministarstva zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta i da je na snazi stanje nesreće proglašeno od strane Vijeća ministara. Za izdavanje rješenja za uvoz po osnovu člana 66. stav. 7 Zakona nadležna je Agencija – istakli su u toj instituciji.
S obzirom na to da član 38. Zakona o lijekovima BiH predviđa da u slučaju da je u zemlji na snazi vanredno stanje direktor Agencije može odobriti stavljanje lijeka u promet i prije utvrđivanja uslova propisanih Zakonom o lijekovima i propisima proizašlim iz tog zakona, pitali smo u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH ko je nadležan da postupi po ovom članu i ko bi trebao reagirati.
Iako nije poznato da je Vijeće ministara BiH stavilo van snage Odluku o proglašenju stanja prirodne i druge nesreće, a donesenu 17. marta prošle godine,u Agenciji kažu da nemaju zvaničnu informaciju o tome je li BiH još u stanju prirodne nesreće.
-U okolnostima vanrednog stanja, epidemija i sl. Zakonom je propisano da Agencija može postupiti u skladu sa članom 38. Zakona. Od strane Agencije upućen je dopis Vijeću ministara kojim tražimo da nam potvrde da je Odluka o proglašenju nastanka stanja prirodne ili nesreće na teritoriji BiH još uvijek na snazi kako bi član 38. Zakona mogao da bude implementiran. Ujedno, Agencija nije zaprimila iskazane potrebe oba entitetska ministarstva zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta, kao ni zvaničnu informaciju da je na snazi stanje nesreće proglašeno od strane Vijeća ministara, što bi joj omogućilo postupanje u skladu sa članom 66. Stav 7. Zakona-naveli su iz Agencije.
S obzirom na to da su za Fokus iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali da su “ u ovom trenutku, za realizaciju isporuke (uvoza vakcine), nadležna entiteska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Brčko Distrkta.”, te da Agencija nema ovlaštenja da vrši nabavku vakcina, niti je ikada bila uključena u nabavku bilo koje vrste vakcina (za imunizaciju djece, vakcina protiv sezonskog gripa..)”, evidentno je da institucije ove zemlje očigledno ne sarađuju i nemaju nikakvu koordinaciju.
Jer, u BiH imamo 13 ministarstava zdravstva, isto toliko zavoda za javno zdravstvo ,Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH koje ima sektor zdravstva, a niko ne zna, ne želi da zna ili neće da kaže- šta treba uraditi da BiH poput drugih zemalja uveze vakcinu protiv Covid 19 koja se u tim zemljama uveliko koristi.
Do sada smo slušali samo izgovore zbog čega se ovaj lijek ne može nabaviti, a svjedoci smo da su nam u zemlju pod čudnim okolnostima i uz “aminovanje” institucija i ustanova ulazili i neregistrirani i lijekovi u fazi testiranja koji su se u apotekama prodavali po enormnim cijenama, kao i respiratori koje je u to vrijeme uvezla firma bez dozvole za prometovanje medicinskim sredstvima i koji još nisu u upotrebi.
Jasno je da predstavnici i entitetskih i državnih institucija konačno moraju sjesti za jedan sto i ono što govore medijima da međusobno iskomuniciraju i utvrde ko je nadležan da učini prvi korak ka direktnoj nabavci vakcine.
Dok ih pojeidnačno slušamo svi govore o više načina za koje je nadležan “neko drugi”. Neka “tog drugog” konačno pronađu među sobom i nađu neko rješenje. Zbog toga ih građani ove zemlje i plaćaju.
