Kako RSE iz istih izvora saznaje, u četvrtak, 7. januara, o Bosni i Hercegovini će se raspravljati u Briselu na Političkom i sigurnosnom komitetu EU, gdje će učestvovati i šef delegacije u BiH, Johann Sattler. Ne isključuje se mogućnost da se na tom sastanku govori i o izboru novog visokog predstavnika.
Istovremeno, Margret Uebber, ambasadorica Njemačke u Bosni i Hercegovini obavijestila je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kako je prijedlog Njemačke da novi visoki predstavnik u BiH bude Christian Schmidt. Ovo je za RSE potvrđeno iz Predsjedništva BiH, uz pojašnjenje kako Kolektivni šef države u ovakvim situacijama ne može ništa komentarisati, već da se radi o protokolu.
Christian Schmidt je političar Hrišćansko-socijalne unije i bivši ministar poljoprivrede Njemačke.
Koje kriterijume treba da ispuni BiH?
Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je Valentin Incko. Ovu funkciju obnaša od 1. marta 2009. godine, kao diplomata koji ima najduži staž na tom mjestu, u odnosu na svoje prethodnike. Ovaj asutrijski diplomata je sedmi visoki predstavnik u BiH, od 1996. godine.
Prije njega su bili: Miroslav Lajčak (2007.-2009.), Christian Schwarz Schilling (2006.-2007.), Paddy Ashdown (2002.-2006.), Wolfgang Petrisch (1999.-2002.), Carlos Westendorp (1997.-1999.) i Carl Bildt (1995.-1997.)
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini o mogućnosti da Schmidt bude novi visoki predstavni, za RSE su odgovorili da i dalje imaju “doslijedan stav po pitanju BiH koji se tiče ispunjavanja kriterija za prestanak međunarodne supervizije”.
“Bosna i Hercegovina mora ispuniti konkretne kriterije koje je ustanovio Savjet za implementaciju mira kako bi napredovala i prestala biti predmetom međunarodne supervizije”, navodi se u odgovoru Ambasada SAD-a, u kojem podsjećaju na kriteriji 5+2, koji su uslov za prestanak međunarodne supervizije u BiH.
- Kriteriji 5+2 komplementarni su sa putem BiH ka EU i dok se oni u cijelosti ne ispune, OHR će imati značajnu ulogu u pružanju pomoći i praćenju provedbe Mirovnog sporazuma. Upravo sada je vrijeme za ponovno fokusiranje na ispunjavanju ovih zadatih kriterija – navedeno je u odgovoru ambasade SAD u BiH.
Za ukidanje OHR-a su 2008. godine postavljena 5+2 uslova i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko Distrikt, fiskalna održivost BiH, te zaživljavanje vladavine prava. Ona podrazumijevaju usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenje zakona o strancima i azilu i usvajanje Državne strategije za reformu sektora pravosuđa.
Dva cilja su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i na koncu pozitivno mišljenje Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.
Iz ambasade Velike Britanije u BiH navode za RSE kako “neće da spekulišu o imenima”, te napominju da bilo koji kandidat mora proći zvaničan proces imenovanja.
- Ured visokog predstavnika kontinuirano ima važnu ulogu u osiguranju stabilne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. OHR uživa punu podršku Ujedinjenog Kraljevstva. Ne želimo nagađati, a svaka promjena visokog predstavnika bila bi predmet zvaničnog procesa imenovanja – navodi se u odgovoru Britanske ambasade u BiH na upit RSE o njemačkom prijedlogu za novog visokog predstavnika.
Iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili na upit RSE o mogućnosti da novi visoki predstavnik bude njemački diplomata.
Istovremeno, iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) za RSE je saopšteno da će se “suzdržati od komentarisanja bilo kojeg imena, u smislu njegovog potencijalnog nasljednika”.
- Pažnja visokog predstavnika će kao i do sada biti usmjerena na provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Cilj je da Bosna i Hercegovina bude stabilna i funkcionalna zemlja, nepovratno na euro-atlantskom putu za koji se sama opredijelila”, navodi se u odgovoru na upit RSE, te dodaje da “pozdravljaju sve korake ka jačanju pozicije Visokog predstavnika i aktivnijeg učešća međunarodne zajednice u sređivanje stanja u BiH”.
“Visoki predstavnik je više puta izjavio da situacija, koja još uvijek prevladava u BiH, čini diskusije o zatvaranju Ureda visokog predstavnika preuranjenim”, navodi se u odgovoru OHR-a.
Kako se bira visoki predstavnik u BiH?
Visoke predstavnike u BiH bira Upravni odbor Vijeća za provođenje mira u BIH (PIK-Peace initiative coalition), a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN).
Vijeće za provođenje mira je međunarodno tijelo zaduženo za sprovođenje Dejtonskog sporazuma, a uspostavljen je 1995. godine, mjesec dana po potpisivanju sporazuma. Vijeće, preko OHR-a, nadgleda provođenje Dejtonskog sporazuma i OHR-u daje političke smjernice.
Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
Adnan Huskić, predsjednik Centra za izborne studije, iz Sarajeva, kaže da za izbor novog visokog predstavnika u BiH trebaju biti sve zemlje Vijeća sigurnosti UN-a.
- Njemačka ima mogućnost da ispregovara sa Rusijom u tom smislu, da pregovara bar u onom dijelu u kojem bi se taj visoki predstavnik mogao fokusirati na određene stvari koje, pretpostavljam, ne bi suštinski zadirale u ono što su ruski interesi u Bosni i Hercegovini – mišljenja je Huskić.
Rusija zagovara zatvaranje OHR-a, a prilikom sastanaka Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u BIH na svaku odluku, u pravilu, izdvaja svoje mišljenje.
Kompromis velikih sila
Vlade Simović, doktor političkih nauka iz Banja Luke, smatra da je Njemačka u dobroj poziciji da “progura svog kandidata”.
“U tom kontekstu Njemačka može da igra jednu dobru posredničku ulogu i vjerovatno je to adut zbog čega Njemačka insistira na svom visokom predstavniku. Ona može da okupi saglasnost i Rusije, s jedne strane, i Velike Britanije i SAD s druge strane, zato što znaju da Evropska unija počiva na moći i snazi Njemačke i da je to njima neophodan partner u Evropi u stvaranju bilo kakve koncepcije ujedinjene Evrope. Njemačka je, kao takva, više nego bitna SAD-u i Velikoj Britaniji”, smatra Simović, dodajući da Njemačka može da obezbijedi i podršku Rusije zbog bliskih ekonomskih veza
- Sa druge strane, Rusija gradi jako veliki broj ekonomskih partnerstava sa Njemačkom, prije svega vidimo ovaj Sjeverni tok, gasovod koji se gradi. Osim toga, postoji snažna razmjena proizvoda između Njemačke i Rusije i tu se može desiti da će Njemačka diplomatskim kanalima uspjeti da izlobira odgovarajuću podršku za svog kandidata – mišljenja je Simović.
Miloš Šolaja, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Banjoj Luci, smatra da bi Schmidt bio kompromisno rješenje između velikih sila, koje žele konačno da završe započete procese u BiH.
- Sjedinjene Države su jako zainteresovane da se Bosna i Hercegovina ostvari kao dejtonski proizvod, a s druge strane Njemačka je najutjecajnija država u Evropi i mnogo je ulagala, i materijalnih i političkih i svih drugih resursa da bi taj proces u Bosni i Hercegovini išao – ističe Šolaja.
Koja je uloga visokog predstavnika?
Visoki predstavnik u BiH prati provođenje Mirovnog sporazuma, ostvaruje bliske kontakte sa stranama potpisnicama Sporazuma u cilju afirmacije punog poštivanja svih civilnih aspekata Sporazuma, vrši koordinaciju aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja efikasne implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma.
Jedan od zadataka visokog predstavika je i da pomogne, kada to smatra neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u vezi sa provođenjem civilnog dijela Sporazuma, učestvuje na sastancima organizacija donatora, podnosi periodične izvještaje o postignutom napretku Ujedinjenim nacijama, Evropskoj uniji, Sjedinjenim Državama, Ruskoj Federaciji i drugim zainteresovanim vladama, stranama i organizacijama.
OHR također usmjerava aktivnosti na uspostavljanje vladavine prava, što je početna tačka i ključni uslov za napredak u svim drugim oblastima reforme.
Jedan od najvažnijih događaja u procesu implementacije mira bio je sastanak PIC-a u Bonnu u decembru 1997. godine.
Razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Vijeće za provođenje mira u BIH je zatražilo od visokog predstavnika da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.
Valentin Inzko, sadašnji visoki predstavnik u BiH, vrlo često je koristio princip kojim se OHR rukovodi u svom angažmanu u Bosni i Hercegovini, a to je odgovornost lokalnih vlasti. Ovim konceptom se zvaničnici i građani Bosne i Hercegovine pozivaju da preuzmu odgovornost za mirovni proces i probleme s kojima se suočava njihova zemlja.
