U Sarajevu je u utorak održana sjednica na kojoj je predstavljen sadržaj Međunarodne naučne konferencije “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995-2020: Uzroci, razmjere i posljedice” koja će se održati 19. oktobra 2020. godine.
Konferencija je prvobitno trebala biti održana u julu 2020. povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, ali je zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa odlučeno da njeno održavanje bude pomjereno za 19. oktobar u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.
Organizatori konferenciju su Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava prof. dr. Rasim Muratović izjavio je da ovom konferencijom žele dati naučni doprinos onome što se desilo u julu 1995. godine u Srebrenici.
- Imat ćemo četiri različita panela i različite teme, od historijskih, socijalnih, psiholoških, medicinskih do bioloških. Kompletna naučna misao će dati svoje odgovore. Imat ćemo nove priloge o onome što se desilo u julu u Srebrenici. Nakon konferencije ćemo objaviti i zbornik radova – kazao je Muratović.
Na konferenciju su se do sada prijavila 72 učesnika iz 12 zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Holandiju, Norvešku, Francusku, zemlje regiona i Bosnu i Hercegovinu.
Profesor Mirko Pejanović je ispred Naučnog odbora za pripremu konferencije istakao da je genocid u Srebrenici planetarno pitanje te da čovječanstvo i međunarodna zajednica imaju odgovornost prema tom gradu.
- Posebno u smislu ljudske solidarnosti kako bi se prevenirale i otklonile posljedice genocida kako bi ljudi koji su se vratili tamo mogli organizovati svoj socijalni, ekonomski i svaki drugi život, te kako bi se mogli vratiti oni koji to žele i kako bi omogućili da Srebrenica ima demografsko oživljavanje, a ne ono što se sada dešava. I naravno tu ima mjesta da Srebrenica, ako ne administrativni-politički novi status, dobije razvojno-ekonomski status i da svi brinu o Srebrenici – rekao je Pejanović.
Naglasio je da su u Srebrenici najveći problem ekonomija i kršenje univerzalnih ljudskih prava.
- Srebrenica ne treba biti mjesto jednogodišnjeg odlaska i obilježavanja. Treba biti grad i opština koji ima poseban društveno-razvojni status u ovoj državi, da taj društveno-razvojni status osiguramo i kroz podršku Evropske unije i njenih fondova. A drugo je da se nastave sve društvene aktivnosti da se spriječi osporavanje i negiranje genocida – kazao je Pejanović.
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj je istakao da će poruka ovog naučnog skupa prvenstveno biti da se više nigdje i nikada ne ponovo genocid koji se desio u Srebrenici.
- Pošto još uvijek u BiH imamo ljude koji negiraju genocid, ova dva univerziteta organiziranjem ovog skupa pokušavaju poslati poruku zvaničnicima BiH i parlamentima da prvo u BiH zauzmemo jasan stav i osudimo genocid i izradimo strategiju podrške tom gradu i tom narodu, preživjelim Srebreničanima, da imaju satisfakciju – rekao je Škrijelj, te je posebno naglasio da je potrebno na svaki način spriječiti negiranje genocida u Srebrenici.
- Država BiH na nivou svojih institucija ne bi smjela imati nijednog pojedinca koji negira genocid. To je prvo da bi pravda i zakon bili poštovani. Potom bi trebala postojati strategija razvoja tog kraja. To područje je nakon genocida poprilično osuđeno na stagniranje i to se mora zaustaviti – kazao je Škrijelj.
Ministar za boračka pitanja Tuzlanskog kantona Amir Kulaglić, jedan od članova Naučnog odbora za pripremu konferencije i preživjela žrtva srebreničkog genocida, poručio je da je vrlo važno da se naučni radnici stalno bave istraživanjem genocida u Srebrenici.
- Za nas preživjele žrtve genocida je veoma važno da genocid u Srebrenici, pored toga što je pravna činjenica utvrđena na najvišim sudovima u svijetu, ostane i kao naučna činjenica zapisana za nove generacije koje će nastaviti istraživati sve ono što se desilo u Srebrenici – kazao je Kulaglić, te dodao da je također vrlo važno uraditi mnogo više u smislu revitalizacije života u Srebrenici i stvaranja uslova za preživjele žrtve genocida kako bi se mogle vratiti, raditi tamo i živjeti od svog rada.
