“Moramo se boriti protiv retrogradne politike koja ne želi da Srebrenica bude grad svih njenih građana. To moramo mijenjati u periodu koji je pred nama. Zbog toga su važni novembarski izbori i nikad nije ni bilo važnije da izađemo na izbore i jasno kažemo da budućnost svoje djece vidimo u Srebrenici. Srebrenica je naš dom, naše jučer, naše danas i naše sutra”, poručuje Alija Tabaković, kandidat za načelnika Opštine Srebrenica
Piše: Adem MEHMEDOVIĆ
Predizborna kampanja zvanično je počela prije nekoliko dana, a novembarski lokalni izbori u našoj zemlji s posebnom pažnjom bit će praćeni u Srebrenici. Nezvanično, “kampanja” u ovom gradu traje mjesecima. Uglavnom se to odnosi na predizborne malverzacije s biračkim spiskovima, biračkim odborima, mrtvim osobama na spiskovima, lažnim prijavama za glasanje putem pošte iz Srbije, na što je inicijativa “Moja adresa: Srebrenica” više puta upozoravala javnost.
Pored svega toga, predizborna kampanja u Srebrenici počela je “veseljem” u krugu pravoslavne crkve (15. oktobra 2020). Veselje kao veselje, ne ide bez pjesama koje su i ovog puta bile upućene Bošnjacima. Nezaobilazna pjesma svakako je bila i Ne volim te, Alija, zato što si balija. Za Bošnjake u Srebrenici to nije ništa neobično (jer se ista pjesma pjevala i 20. augusta 2020), ali nije ni prijatno. Isto kao što nije prijatno vidjeti prilog banjalučke ATV, koja je Bošnjake u Srebrenici nazvala “đavolima”. Lokalni portal otišao je i korak dalje pa je sve one koji su reagirali (reagirale su i određene osobe srpske nacionalnosti) na provokativne pjesme koje su odjekivale Srebrenicom iz crkvenog dvorišta nazvao “psima”.
Tako je otprilike, pored predstavljanja kandidata na društvenim mrežama, počela predizborna kampanja u Srebrenici.
Poznato je da su izbori u Srebrenici nacionalni, to jest, s jedne strane su Srbi, a s druge Bošnjaci. Nakon 15. novembra, Bošnjaci u Srebrenici žele da na čelu grada bude osoba koja ne negira genocid, s druge strane, srpska politika želi zadržati Srebrenicu u svojim rukama. Naime, nekoliko je razloga zbog čega će srpska politika nastojati zadržati ključne pozicije u Srebrenici. Prvi je razlog taj što jednostavno srpska politika želi zadržati to što ima sada, da kontrolira sve procese u Srebrenici. Banja “Guber” jedan je od razloga. O banji se govori godinama, ali konkretnog pomaka nije bilo. Radojica Ratkovac vlasnik je objekata u izgradnji, a Vlada RS-a daje koncesiju na korištenje vode. Koncesija nije data Ratkovcu, tako da je izgradnja objekata zaustavljena, a ljekovite vode Gubera teku u kanalizaciju. Prije nekoliko dana u Srebrenici su boravili Milorad Dodik i Radovan Višković i najavili realizaciju Odluke Vlade RS-a o osnivanju JZU Specijalna bolnica banja “Guber”.
“Posljedice privatizacije koje su bile negativne za Srebrenicu smo nekako riješili. Sada smo stvorili uslove da idemo dalje. Donijeta je odluka koja treba da se isfinansira putem sredstava Vlade kako bi se došlo u poziciju da se osposobi ova bolnica, odnosno javna ustanova. Na pravim temeljima smo, na pravoj mapi kretanja, i svakako da će to biti završeno u periodu ne dužem od godinu i po, dvije maksimalno. To zavisi i od trenutka kada se raščiste pravne procedure za eventualno moguće žalbe na procese koji su već pri kraju”, rekao je Dodik.
Dodik je ovo izjavio u periodu predizborne kampanje, ali činjenica je da banja “Guber” predstavlja veliki potencijal koji bi, da se stavi u funkciju, donosio veliki profit. Cilj Vlade RS‑a u proteklim godinama očigledno je bio da se potisne Ratkovac i da se preuzmu objekti koji su u njegovom vlasništvu.
Srpskoj politici (i Banjoj Luci i Beogradu) bitna je Srebrenica i zbog hidroelektrane na jezeru Perućac. Prije nekoliko godina intenzivirala se priča o naknadi za potopljeno zemljište. Srbija duguje Bosni i Hercegovini milione maraka po osnovu naknade za potopljeno zemljište. Prema nekim proračunima, samo prema Srebrenici taj dug iznosi više od 40 miliona KM. Međutim, u proteklim godinama nismo mogli čuti mnogo od općinskog rukovodstva o ovoj temi, pa i kad se govorilo, prebacivalo se to na druge nivoe vlasti. Činjenica je da Srebrenica ne može sa Srbijom pregovarati o tome, da to mora raditi državni nivo, ali iz Srebrenice se može pokrenuti to pitanje, a vjerovatno i pravni spor. Suština je da je Srebrenica ključna za rješavanje ovog pitanja zbog kojeg i sama Srbija može imati dosta problema. Zbog toga srpska politika ne želi uopće da se govori o tome.
Alija Tabaković, kandidat za načelnika Opštine Srebrenica, smatra da su izbori u Srebrenici mnogo više od lokalnog nivoa.
“Izbori u Srebrenici vrlo su važni, pa mogu reći i državni. Srebrenica je ključno mjesto za državu Bosnu i Hercegovinu. U Srebrenici se brani država Bosna i Hercegovina, toga moramo biti svi svjesni. Naravno, bitno je i da lokalno mijenjamo određene stvari, da Srebrenici vratimo dostojanstvo. Moramo se boriti protiv retrogradne politike koja ne želi da Srebrenica bude grad svih njenih građana. To moramo mijenjati u periodu koji je pred nama. Zbog toga su važni novembarski izbori i nikad nije ni bilo važnije da izađemo na izbore i jasno kažemo da budućnost svoje djece vidimo u Srebrenici. Srebrenica je naš dom, naše jučer, naše danas i naše sutra”, kaže Tabaković.
Izbori u Srebrenici bit će izuzetno napeti i neizvjesni. Prema informacijama iz Opštinske izborne komisije (OIK-a), na području općine Srebrenica pravo glasa ima 14.599 birača koji će izabrati načelnika Opštine Srebrenica i novi sastav Skupštine opštine Srebrenica. Prema nacionalnom sastavu, omjer Bošnjaka i Srba koji imaju pravo glasa približan je. U realnosti, ni jednih ni drugih ne živi ni približno na području Srebrenice kao što to kažu birački spiskovi. Ko će biti uspješniji na izborima, zavisi od toga ko će se bolje organizirati i spremnije dočekati dan izbora.
Kada je u pitanju izbor za načelnika, tri su kandidata, i to bošnjački kandidat ispred koalicije “Moja adresa: Srebrenica” Alija Tabaković, kandidat srpskih političkih stranaka i koalicije “Zajedno za Srebrenicu” Mladen Grujičić i nezavisni kandidat Aleksandar Simić. Za Skupštinu opštine Srebrenica (koja broji 21 odbornika) vodit će se grčevita borba. Bošnjaci na izbore izlaze s jakom listom koalicije “Moja adresa: Srebrenica” (tu su neka poznata imena javnosti, kao što je Hamdija Fejzić, Ćamil Duraković, Zulfo Salihović, Munir Habibović, ali i nova mlada i obrazovana lica koja do sada nisu učestvovala u izbornim procesima). Pored ove liste, svoju listu imat će i Demokratska fronta (koju podržavaju probosanske stranke), Nezavisni blok, Bošnjački pokret, Naša stranka. Listu će imati i SDP. Najviše se očekuje od liste koalicije “Moja adresa: Srebrenica”. S druge strane, najviše srpskih glasova vjerovatno će dobiti SNSD. Odbornike očekuju i SDS, DNS, Ujedinjena srpska i drugi.
Bošnjaci žele ostvariti bolji rezultat nego 2016. godine i vratiti većinu u Skupštini opštine Srebrenica, dok Srbi žele zadržati ili povećati broj odbornika. Trenutno Bošnjaci imaju devet, a Srbi 12 odbornika u Skupštini.
Piše: Adem MEHMEDOVIĆ/STAV
