Istočna Bosna - Najljepši je na svijetu moj rodni kraj

Na zvaničnoj Facebook stranici Američke ambasade SAD u bIh objavljeni su detalji posjete Nj. E. ambasadora Majkla Marfija Bratuncu.

- Danas u Bratuncu odajemo počast bošnjačkim civilima, uglavnom ženama i djeci, koje su ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 1992. godine. Bratunac je bio mjesto nekih od najtežih ratnih zločina i brutalnog masovnog etničkog čišćenja tokom rata. Da bismo odali počast žrtvama i otvorili put svjetlijoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu, svi moramo promovirati pomirenje, poštovanje i toleranciju - navedno je u objavi Ambasade SAD u BiH.

U prethodnom periodu političke opcije u Srebrenici vodile su pregovore oko mogućeg zajedničkog kandidata za načelnika.

Cilj pregovora od samog početka je bio da probosanske stranke nastupe sa jednim kandidatom na predstojećim lokalnim izborima.

U toku pregovora u javnosti su se pojavila imena trojice kandidata. Hamdija Fejzić kao kandidat kojeg podržava SDA, Faruk Đozić kao prijedlog Stranke za Bosnu i Hercegovinu. I Muhamed Avdić kao nestranački kandidat kojeg podržavaju NiP, SDP i Naprijed.

Dok DF zvanično nije zauzeo stav, niti izašao u javnost sa nekim imenom.

Kako Vijesti.ba saznaju od dobro upućenih izvora, pregovori su trajali šest mjeseci, dogovoreni su kriterijima, nakon čega su trebala doći imena i glasanje.

No, međutim do toga iz niza razloga nije došlo.

Da bi jučer, u saopštenju koje je uputio javnosti, Hamdija Fejzić, bivši zamjenik načelnika Općine Srebrenica, naglasio da je došlo do nemogućnosti postizanja dogovora oko zajedničkog kandidata za načelnika općine na predstojećim lokalnim izborima, zbog, kako je naveo, "sitnih, ličnih i uskostranačkih interesa".

Kao odgovor na tu situaciju, Fejzić je donio odluku da će nastupiti kao nezavisni kandidat za načelnika općine Srebrenica. Ova odluka proizilazi iz njegove političke odgovornosti i iskustva, nakon konsultacija i razgovora sa mnogim građanima Srebrenice, kao i predstavnicima udruženja i organizacija.

Svoje razočaranje razvojem situacije je za Vijesti.ba iskazao i povjerenik SDP Srebrenica, Ahmo Mehmedović.

- Razočaran sam da je neko istupio bez zajedničkog i političkog dogovora kao kandidat za načelnika, obzirom znajući da je Hamdija bio potencijalni kandidat SDA Srebrenica. Zaista svi težimo da dođemo do zajedničkog rješenja na osnovu činjenica o prethodnim rezultatima i stanju na terenu, rekao je on.

Mehmedović pojašnjava i da ovakve odluke dodatno udaljavaju od konačnog rješenja.

- Pozivam političke stranke i kandidate na razum i zajednički dogovor za Srebrenicu, poručio je on.

Dok Alija Tabaković predsjednik OO SDA Srebrenica, navodi da je poznato SDA Srebrenica koja sada uglavnom imala preko 75 % podrške birača u Srebrenici.

- I da je podršku gospodinu Hamdiji Fejziću za kandidaturu kao zajedničkog kandidata. Odluka je donesena 09.03.2024. godine i to smo javno saopćili. Kako će gospodin Fejzić biti kandidovan je bila stvar procedura, navodi on

Tabaković za Vijesti.ba još pojašnjava da je u toku prethodna dva mjeseca pokušano da se postigne dogovor.

- Izabrali smo gospodina Ćamila Durakovića da vodi ove pregovore kao nestranačka osoba, ali i kao autoritet u svojstvu potpredsjednika bh. entiteta Rs.Nažalost neke političke partije koje nisu parlamentarne u Srebrenici ili su tek u osnivanju nisu dali podršku gospodinu Fejziću pod izgovorom jer ga je SDA podržala.U nekoliko navrata samo nudili razne općine i ustupke u pregovorima, nažalost nismo naišli na razumijevanje, rekao je on.

Tabaković je pojasnio i razlog zbog kojeg je Fejzić, donio odluku da nastupi kao nezavisni kandidat.

- Obzirom da su izbori raspisani i da se krenulo u aktivnosti prikupljanja potpisa, gospodin Fejzić je zvanično donio odluku da nastupi kao nestranački kandidat i zatražio podršku svih probosanski stranka koje imaju općinske organizacije u Srebrenici ili su u fazi osnivanja.

Srebrenica je sredina sa posebnim osjećajem i mora se voditi računa da unutar bošnjačkih partija mora svako biti zadovoljen. Ne smije biti pobjednika ni poraženih, ali svako kora da zna svoj domet i mjeru, ističe predsjednik SDA Srebrenica.

On obrazlaže i neke od razloga zbog kojih nije došlo do dogovora unutar probosanskih stranka.

- Bolesne i prekomjerne ambicije pojedinaca unutar nekih partija su prošle izbore odvele te pojedince i partije da su bile dio srpske reprezentacije. Upozoravali smo na takve anomalije. Nažalost nismo ozbiljno shvaćeni i na kraju se ispostavilo da smo bili upravu.

Kao ozbiljna partija i dalje stojimo na raspolaganju i pozivamo na jedinstvo, što nam i jeste obaveza. Postoje ljudi u Sarajevu s kojima vodimo razgovore. Duboko sam ubijeđen da ćemo na kraju postići dogovor i naći rješenje.

Mislim da nam se ne smije ponoviti 2020. godina, poručuje Tabaković i dodaje:

"Ovdje se nažalost ne vodi borba između partija i pojedinaca koje nude posebne programe. Ovdje je borba kako opstati i ustrajati u borbi protiv negatora genocida i opstanka ljudi koji žele dobro svim stanovnicima. Dakle na jednoj strani su oni koji negiraju genocid i osam godina nas vraćaju unazad, i na drugoj strani oni koji se bore za pozitivne i civilizacijske vrijednosti."

A. Dedić

U prisustvu nekoliko desetaka hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine u subotu je na vrelu Bune ispred Blagajske tekije proučen tradicionalni mevlud i zikr. Mevlud na turskom i bosanskom jeziku proučili su imami, derviši i šejhovi predvođeni šejhom Ilhanom Hadžimjelićem.

Ova višestoljetna tradicija okupljanja vjernika na izvorima rijeka, visovima planina i posebnim prirodnim krajolicima u svojoj konceptualnoj formi podrazumijeva i određenu vrstu svenarodnog saborovanja u kojoj se u međusobnom susretanju razmjenjuju, prije svega, životna, a potom i vjerska i tradicijska iskustva.

Tim povodom, u izrazima dobrodošlice i srdačne zahvalnosti da svojim vjerskim određenjima ovu tradiciju čine ponositom i dostojanstvenom mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović je ocijenio kako se radi o tradiciji čistote, ljepote i duhovnosti.

- Ovaj skup je izraz naše gorljive vjere, u kojem jačamo uvjerenje da smo na pravome putu na kojem znamo kako ćemo se ponašati i kuda nam je hoditi - kazao je muftija.

Tumačeći kur'anske ajete i nauk islama muftija se osvrnuo na sve prisutnije pojavne tendencije populizma koje nagrizaju moralno etičke principe i razaraju humanističke civilizacijske tokove.

- U današnjem nemirnom svijetu koji je izgubio orijentaciju, koji je izgubio putokaze stradavaju nevini, nemoćni, poput naše braće u Palestini, ukrajinskog naroda koji strada nevin od agresora, važno je pronaći načina za smiraj srca u pobožnosti i ibadetima, a jedna od tih prilika su ovakva naša okupljanja na našim dovištima - rekao je, dodavši da se ljubav prema Gospodaru svjetova ne može potrošiti.

Pomagati jedni drugima u dobru

Skup u Blagaju na vrelu Bune svojim sadržajem, dodao je, je snažan poticaj za istrajavanje u vjeri, dobročinstvu i ljudskosti.

- Ovo su prilike u kojima se hrabrimo da ćemo pomagati jedni drugima u dobru. Možda nam se čini da su to male i zanemarive stvari, ali nema većih i važnijih od njih u ovom prolaznom svijetu - naglasio je muftija.

Pozvao je političke predstavnike na svim nivoima vlasti da na tim osnovama izgrađuju orijentire djelovanja, da ih u svim aktivnostima vodi ljubav prema zemlji jer međusobna podijeljenost i razjedinjenost ih nigdje neće odvesti.

- Mora nas okupljati velika ljubav prema ovoj zemlji. Ma koliko god rušitelji i osporavatelji države bili uporni u tome, mi moramo biti uporniji od njih i ne možemo malaksati na tom putu. Mi ovdje u Mostaru i Hercegovini ne smijemo malaksati i nećemo odustati govoriti o temi o kojoj govorimo proteklih godina, o lokalitetu Lakišića harema i našem konceptu izgradnje Interlukuturnog centra koji je zasnovan na ideji okupljanja, povezivanja i razumijevanja. Vrijedi na tome ustrajati i ne pokolebati se - rekao je muftija Dedović.

Taj projekat, naglasio je, iako se odnosi na jedan mali dio nekadašnje centralne zone grada Mostara, u suštinskom smislu vratit će dostojanstvo bošnjačkom narodu u Hercegovini.

- Na tome insistiramo i to "naša Bosna" (vjernici iz Bosne op.a) treba da razumije zašto dižemo glas i što se nećemo umoriti na tome putu. To je investicija u budućnost koju moramo promišljati, budućnost u kojoj kao narod nećemo biti drugorazrednog značaja i kojem nitko neće određivati mjeru naše slobode. U tom smislu svima vama koji ste došli iz svih naših bosanskih džemata zaslužujete našu zahvalnost jer podržavate zajedništvo našega naroda na našoj tradiciji i našoj vjeri, zato je vaše djelo veliko i važno - poručio je muftija.

Umjesto izaslanika reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH okupljenim vjernicima se na kraju programa obratio specijalni gost, bivši reis Republike Turske, a sadašnji direktor Instituta za islamsku misao iz Ankare prof. dr. Mehmed Gormez, koji slovi kao jedan od vodećih mislilaca u islamskom svijetu.

Najprije je sa prisutnima podijelio dojmove koje je stekao tokom posjete Blagajskoj tekiji i dovištu kazavši kako BiH nije bilo kakva država, da Mostar nije bilo kakav grad, da Buna nije bilo kakva rijeka i da tekija nije bilo kakva tekija. U njenom historijatu i pripovijestima o njenim utemeljiteljima Gormez je akcentirao važnost zalaganja za principe istine, ali i značaja nepokolebljive vjere i odanosti vjerskim načelima.

Prvi muslimani donijeli sa sobom čistoću

- Oni koji su živili islam, odmah do tekije sagradili su mlin i hranili one koji su za tim imali potrebe. Kad su ovdje došli prvi muslimani donijeli su sa sobom čistoću, moral, iskrenost, istinsko vjerovanje i pokazali su kako se živi islam ličnim primjerom i tako se islam širio po cijeloj Bosni i Hercegovini - kazao je Gormez.

Govoreći o faktorima koji su utjecali na brzo širenje islama u BiH istakao je da se to desilo zbog činjenice da je islam poricao mogućnost da čovjek bude potčinjen drugom čovjeku, a da njegovu potpunu pokornost zavrjeđuje samo Njegov plemeniti Stvoritelj.

- Naša vjera nam nalaže da ne smijemo robovati nikome i ničemu osim Allahu dž.š. Zato vi koji ste danas došli sa potpunim vjerovanjem posvjedočili ste da će na ovim prostorima biti vjernika do Kijametskog dana. Vi ste ovdje domaćini. Ovo je vaša zemlja. Vi imate svoju kulturu i civilizaciju i vi ste dio velikog umeta koji broji preko dvije milijarde - rekao je Gormez.

Prokomentirao je i osporavanja bošnjačke kulture, islamske tradicije što je bilo intenzivno izraženo krajem XX i početkom XXI stoljeća kazavši kako su Bošnjaci i bosanskohercegovački muslimani svoju kulturu vjekovima brižno njegovali, gradili i čuvali.

- Neko je to htio da sruši. Vi ste za ovu zemlju dali svoje sinove, dali ste svoje živote i uspjeli ste je sačuvati - kazao je Gormez.

Tokom govora učenjem Fatihe odao je počast i poštovanje šehidima Mostara, BiH i prvog predsjednika BiH rahmetli Alije Izetbegovića, ali i šehidima Gaze koji pred očima svijeta gube svoje živote u najvećem genocidu koji se provodi nad palestinskim narodom.

Današnjem tradicionalnom mevludu i zikru prethodio je kijami i medžlisi zikr proučen u petak večer na kojem su sudjelovali šejhovi i derviši tekija iz šire balkanske regije.

Petu islamsku dužnost - hadž ove godine će obaviti 2.225 hodočasnika iz Bosne i Hercegovine. Prvi avion će iz Sarajeva za Džedu krenuti šestog juna. Hodočasnici će najprije boraviti u Mekki a potom u Medini. Direktor Ureda za hadž i umru Dževad Hadžić kaže da dove naših hadžija, njihove suze dovoljno govore o svijesti i njihovoj žudnji za K'abom.

Za životno putovanje hodočasnika iz BiH je sve spremno. Novina je što će ove godine najprije boraviti u Mekki 14 dana, a nakon obavljenog hadža putuju za Medinu gdje će boraviti pet dana. Sveukupno 19 dana.

Analizom dosadašnje organizacije hadža, navodi Hadžić u intervjuu za Fenu, zaključili su da ljudi na putovanje odu odmorni, zdravi, sretni. Boravkom u Medini privikavaju se na klimu, veliku gužvu i nepoznatu okolinu.

Hodočasnici iz čitavog svijeta, njih do tri miliona su skoncentrisani na jednom mjestu, a sa sobom osim kulture i tradicije, donose i viruse na koje naši ljudi nisu imuni, dodatni problem je klima, te se većina ljudi razboli.

- Stoga smo odlučili da najprije idemo u Mekku. Željeli smo da naši ljudi tako odmorni i zdravi obave hadž i da ga dožive na pravi način, onako kako to može zdrav čovjek doživjeti. Ako se i razbole nakon hadža, odlazak u Medinu je opuštajući jer nemaju puno obaveza, osim posjete i obavljanja namaza u džamiji Poslanika a.s. - pojašnjava Hadžić.

Hodočasnici će se najprije okupiti u džamiji Kralj Fahd u Sarajevu gdje će obući svoje ihrame i oprostiti se od svojih porodica i najmilijih, a potom autobusima krenuti ka Aerodromu Sarajevo.

Osiguran je avio prijevoz saudijskom avio kompanijom Flynas, koja redovno leti iz Sarajeva za Džedu, ali i za Rijad. Slotovi letenja su utvrđeni, prvi let je šestog juna u 10:00 sati ujutru, po dva aviona svaki dan. Sa aerodroma u Džedi, osigurani su autobusi za Mekku.

Po dolasku u Mekku, hodočasnici će odmah obaviti obred umre, a nakon nekoliko dana odmora i priprema, idu na Arefat, gdje počinje obred hadža.

Hadžijama je na usluzi 47 vodiča i šest šerijatskih konsultantica. O zdravlju hadžija vodit će brigu 14 članova medicinskog tima, sedam ljekara specijalista i sedam medicinskih tehničara. Vodič ljekarima je Adem Zalihić.

U Mekki će boraviti u hotelu Meridien Towers, udaljen od harema Ka'be oko desetak minuta, a u Medini u hotelu Maien. Očekuje da će hadžije biti zadovoljne smještajem, hranom i kompletnom uslugom koju će im Ured za hadž i umru Islamske zajednice u BiH prirediti na njihovom životnom putovanju.

A kako bi hadž bio valjano obavljen, Hadžić kaže da se organizuju seminari i za vodiče i hadžije tokom kojih se video projekcijama upoznavaju sa svim obrednim mjestima, zakonima države, ali i šerijatskim zakonima - sav put od polaska od kuće, do dolaska, odnosno, povratka.

Hadžić očekuje da će ljudi zahvaljujući tim edukacijama biti potpuno informisani i da će to puno olakšati svima.

Hadž je peta islamska dužnost koju je svaki musliman dužan obaviti, barem jednom u životu, pod uslovom da je zdrav, slobodan i da ima dovoljno materijalnih sredstava kojim može podmiriti troškove hodočašća. To je, po Hadžićevim riječima, potežak put za bolesne i starije ljude.

- Stoga je najvažnije da svi paze na svoje zdravlje, da se naoružaju strpljenjem. Jer hodočastiti K'abu dolaze ljudi iz čitavog svijeta, a svi oni sa sobom nose svoju kulturu, običaje. Kako ne bi dolazilo do nejasnoća, nesporazuma, tokom kojih ljudi ponekad izgube prisebnost, zaborave da su Allahovi gosti, da ne dođe do izgovaranja neprimjerenih riječi, postupaka, moraju se naoružati strpljenjem – naglašava Hadžić.

Zato, dodaje, stalno upozoravaju hadžije da budu strpljivi tokom boravka tamo kako ne bi pokvarili svoj hadž, i kako bi obavili ono zbog čega su žrtvovali i imetak i zdravlje, napor putovanja.

Govoreći o starosnoj strukturi, percepciji doživljaja hadža kao pete islamske dužnosti, Hadžić kaže da sve više mladih ljudi ide na hadž, edukovani su, obrazovani, znaju o propisima vjere, "a veliki broj onih koji su na čekanju, govori o toj svijesti našeg čovjeka".

- Mi smo prvog novembra otvorili prijave za hadž, a već 30. novembra je sve bilo popunjeno. Svakoga dana je sve veći pritisak, ukoliko neko otkaže, da ga uvedemo u spisak. To dovoljno govori u prilog tvrdnji da je naš narod svjestan, zna šta je hadž i željno ga iščekuju. To vidimo i po susretu i razgovoru sa hadžijama, koliko oni žude za tim, za boravkom u Mekki i Medini. Zaista kada vidite hadžije kako stoje u blizini K'abe, učeći dove, kada vidite njihova lica i suze, ta slika dovoljno govori o njihovoj svijesti i njihovoj žudnji za tim mjestom - tvrdi Hadžić.

Ove godine je i mešihat Islamske zajednice Srbije dobio određeni broj mjesta, oko 700, a muslimani iz Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova godinama putuju u organizaciji Islamske zajednice.

- Inače, bh. hadžije i općenito hadžije sa Balkana su rado viđeni gosti i u Mekki i u Medini. Vrlo su pažljivi, čuvaju i paze stvari po hotelima, ne prljaju, ne lome, uredni su i čisti. Zaista svi hotelijeri rado ugoste naše hadžije. Svim hadžijama želim mebrur hadž. Neka pripaze na svoje zdravlje i neka slušaju upute vodiča kako bi im hadž bio valjan - poručio je u intervjuu za Fenu direktor Ureda za hadž i umru Islamske zajednice u BiH Dževad Hadžić.

FENA