Dina

14
Maj

Radno tijelo Zastupničkog doma Parlamenta BiH za izradu prijedloga mjera za zaštitu i sigurnost povratnika utvrdilo je dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kao krivično djelo dodaje napad na povratnika.


- Ko ugrozi sigurnost povratnika ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo povratnika ili na taj način izazove uznemirenje građana povratnika, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem povratnika, nasiljem prema povratniku, izazivanjem tuče ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava javni red i mir među povratnicima, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine – dio je prijedloga.


Također, dopunama Krivičnog zakona predviđeno je da će kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko učestvuje u grupi ljudi koja učini krivično djelo iz prethodna dva stava ili ako je tim krivičnim djelom prouzrokovano teško poniženje više osoba ili je neka osoba lakše povrijeđena.


Ova radna grupa formirana je nakon hitne sjednice Zastupničkog doma održane u septembru prošle godine o temi učestalih napada na povratnike na području bosanskohercegovačkog entiteta RS, kada je, nakon žustre rasprave, usvojen i zaključak kojim Zastupnički dom osuđuje sve napade na povratnike u BiH.


Radna grupa imala je 45 dana da dostavi mjere, a to je učinila nakon osam mjeseci. Ovu grupu su činili predstavnici svih klubova zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Prijedlog dopuna Krivičnog zakona koji su utvrdili bit će upućen u parlamentarnu proceduru.


Osim dopuna Krivičnog zakona, Radna grupa je predložila još neke mjere za poboljšanje sigurnosti povratnika, a o svemu tome će parlamentarci raspravljati na sjednici Zastupničkog doma 21. maja.


Tako se entitetska ministarstva unutrašnjih poslova i Policija Brčko distrikta BiH prije svega pozivaju da Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH jednom u šest mjeseci dostavljaju informacije o napadima na povratnike i njihovu imovinu, posljedicama i mjerama prema počiniocima.


Pozivaju se da osiguraju etnički balans u policijskim strukturama i usklade etničku strukturu zaposlenih s popisom stanovništva iz 1991. godine, te da budu uspostavljeni područni policijski uredi koji će "intenzivirati aktivnosti u kritičnim periodima", u smislu učestalijih obilazaka patrolnih sektora s ciljem intenziviranja saradnje s povratničkom populacijom i vraćanja povjerenja u policiju.


Nadležni policijski organi su pozvani na uspostavu lokalnih sigurnosnih foruma, unapređenje saradnje s povratničkim udruženjima i veći stepen koordinacije s policijskim organima svih nivoa vlasti, kao i na dosljedno provođenje istraga i procesuiranje osumnjičenih za prekršaje i krivična djela učinjena prema povratnicima.


Prema izvještaju o radu ove radne grupe, oni su od nadležnih institucija tražili izvještaje o stanju sigurnosti povratnika, uključujući broj napada, kvalifikacije, šta je poduzeto. Odgovore im nisu dostavili MUP RS-a i Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice. Od 66 povratničkih udruženja, odgovorilo im je svega šest.


Radna grupa je potom održala sastanak s predstavnicima entitetskih MUP-ova i Policije Brčko dsitrikta, te resornih ministarstava za izbjeglice i raseljene, kada je zatraženo da dostave mjere koje će podrazumijevati prevenciju i veći stepen sigurnosti povratničke populacije. Prijedlog mjera nisu dostavili Odjel za raseljene osobe, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta i Federalno ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice.


Mada je hitna sjednica Zastupničkog doma održana o temi učestalih napada na povratnike na području bosanskohercegovačkog entiteta RS, iz MUP-a RS-a su Radnoj grupi odgovorili da "sigurnost povratnika na teritoriji RS-a nije ugrožena" i da je "na zadovoljavajućem nivou", te da "evidentirani incidenti nemaju elemente organizovanog već su to pojedinačni slučajevi u kojim je najčešći motiv napada koristoljublje, a ne međunacionalna netrpeljivost".


Naveli su da je prijave najčešće odnose na pisanje grafita, isticanje zastava, oštećenje objekata ili spomenika, te da su u "svim događajima identificirani počinioci, prema istima su poduzimane mjere s ciljem utvrđivanja odgovornosti istih".


Policija Brčko distrikta je Radnoj grupi bila predložila da bude osigurano stalno prisustvo policajaca kroz mješovite patrole, te da bude intenziviran područni rad policije i uspostavljne područne kancelarije gdje bi povratnici mogli blagovremeno prijavljivati svaki oblik diskriminacije.


Iz MUP-a FBiH, odnosno Federalne uprave policije, u svom odgovoru su se bazirali na nacionalnu strukturu policijskih službenika koju smatraju važnom pa su naveli da kod njih struktura policijskih službenika odražava, po Ustavu FBiH, nacionalnu strukturu stanovništva FBiH prema popisu iz 1991. godine, a da to nije slučaj u RS-u gdje se "radi" po popisu iz 2013. godine.

 

14
Maj

Memorijalnom centru Potočari – Srebrenica održan treći sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Slobodne zone UN-a" Srebrenica.


Na sastanku se govorilo o dosadašnjim aktivnostima na pripremi obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima "SZ UN-a" Srebrenica.


Konstatovano je da pripreme za obilježavanje 29. godišnjice genocida teku prema planu, te da će biti sve spremno za obilježavanje godišnjice genocida.

 

Marš mira će i ove godine biti jedna od najmasovnijih aktivnosti u okviru obilježavanja godišnjice genocida.


Prijave za Marš mira su počele i svi zainteresovani mogu se prijaviti putem web stranice marsmira.net i facebook stranica Mars mira.


Prema informacijama iz Instituta za nestale osobe BiH trenutno je identifikovano šest žrtava genocida kojima će biti klanjana dženaza 11. jula ove godine.

14
Maj
Porodice šest žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici do sada su dale saglasnost za ukop posmrtnih ostataka njihovih najmilijih na kolektivnoj dženazi 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari.
 
Nekompletnost posmrtnih ostataka i dalje je problem pa se porodice teško odlučuju na ukop. Uglavnom se radi samo o nekoliko kostiju.
 
 
- Kada govorimo o Srebrenici, nemamo veliki broj identificiranih kompletnih posmrtnih ostataka. Spremno je šest žrtava, ali taj broj se poveća do jula. Ima još vremena, čekamo još neke DNK nalaze i poklapanja. Međutim, imamo 12 identificiranih za koje porodice nisu dale saglasnost za ukop, smatraju da je identifikovan mali broj kostiju. Također, imamo 53 DNK poklapanja identiteta, ali samo sa jedne ili dvije kosti - kazala je Saliha Ðuderija, članica kolegija direktora Instituta za nestale osobe u Bosni i Hercegovini (INO). 
 
 
Navela je da se radi o prilično kompletnim tijelima. Nakon kolektivne dženaze 11. jula svake godine se rade reeksumacije pa će tako biti i ove godine.
 
- Pronašli smo još jedan dio posmrtnih ostataka žrtava koje su ranije ukopane. Oko 65 osoba će dobiti dodatni dio posmrtnih ostataka koje ćemo dodati ranije ukopanim u mezarju Memorijalnog centra - pojasnila je Ðuderija.
 
 
Saliha Ðuderija, članica kolegija direktora Instituta za nestale osobe u BiH
 
Ukazala je i na problem nedostatka relevantnih informacija za pronalazak novih grobnica.
 
- Što se tiče pretraživanja terena, to se u kontinuitetu radi, ali nedostaje relevantnih informacija. Nije nam jednostavno jer došlo je vrijeme kada ne možemo doći do relevantnih informacija. Imamo mnogo informacija koje nas odvedu na neke lokacije, odradimo čitav posao, ali ne nađemo posmrtne ostatke. Imamo nekih indicija, ali ne znamo da li će biti tačne. Znamo da sigurno ima još mjesta gdje se nalaze preostali broj žrtava iz Srebrenice. Sve je manje svjedoka ili osoba koje žele da daju informaciju koja je tačna i koja bi nas odvela do mjesta gdje se nalaze nestale osobe. Još oko 800 osoba se traži. To su osobe čiji su identiteti verificirani - pojasnila je Ðuderija.
 
Istakla je da informacije koje su posljednjih mjeseci dobijali od policijskih agencija uglavnom nisu davale rezultate.
 
- Što znači da je teško doći do mjesta gdje se nalaze posmrtni ostaci preostalog broja ubijenih. Znamo da sigurno postoje još neke masovne grobnice. Pokušat ćemo da uz pomoć naših međunarodnih kolega suzimo teren u smislu posmatranja promjena na terenu. Pokušavamo da dođemo do nekih modernijih sredstava, georadara - naglasila je Ðuderija.
 
I u Krajini nedostatak informacija o grobnicama
 
Što se tiče Krajine u koju spada Prijedor, Banja Luka, Kotor-Varoš, navela je da je na tom području verificirano više od 1.200 nestalih osoba.
 
- Najveći broj je vezan za Prijedor i Kotor-Varoš. To su nam zaista najteža područja gdje nam trebaju informacije da pronađemo mjesta gdje se nalazi preostali broj nestalih Prijedorčana. Imamo indicije da se jedan dio njih može nalaziti u zajedničkim i masovnim grobnicama. Međutim, ista je stvar kao i sa Srebrenicom kada je riječ o pristupu podacima - kazala je Ðuderija.
 
Podsjetila je da se u Bosni i Hercegovini traži još 7.608 osoba.
 
- To su osobe čija imena su verificirana, provjerena, ali nažalost ne znamo mjesta njihovog ukopa. Radimo i na reviziji mrtvačnica. Već imamo neke slučajeve gdje je došlo do zamjene identiteta jer su identificirani klasičnom metodom, a ne putem DNK. Ovo je prilika da kažemo porodicama, onima koji su već identifikovali klasičnom metodom, da i oni daju uzorke i vidimo da li je došlo do zamjene identiteta - pojasnila je Ðuderija.
 
Poručila je da se radi o složenom i komplikovanom procesu koji zahtijeva visok nivo saradnje.
 
- Teško nam je i da dođemo do zvaničnih informacija nadležnih tijela u to vrijeme, štabova, civilne zaštite, vojnih jedinica, lokalnih vlasti i onih koji su se bavili asanacijom terena, da nam pomognu i s nama razmijene informacije - izjavila je Ðuderija.
 
Godinama se u mrtvačnicama i centrima za identifikaciju u Bosni i Hercegovini nalaze vreće sa posmrtnim ostacima ekshumiranih, međutim, identitet nije bilo moguće utvrditi.
 
- Takvih imamo više od 1.400. To su NN identiteti. Znamo da su osobe iz našeg mandata, ali ne možemo da dobijemo poklapanje u smislu krvnog uzorka. To ima veze sa ovim klasičnim identifikacijama. Te slučajeve u kontinuitetu radimo. Idemo u smjeru da zamolimo porodice koje su identifikovale svoje najmilije klasičnom metodom da i oni daju krv kako bismo sto posto utvrdili identitet - dodala je Ðuderija.
Otvaranje Memorijalnog centra Potočari 
 
Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
 
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
12
Maj

I dalje traje istraga smrti Alme Arazi (39) i njeno troje djece, koji su pronađeni mrtvi u rijeci Bojani u Skadru u slučaju koji je šokirao ne samo Albaniju već cijeli region, piše Blic.

 

Almina jetrva Valentina Arazi je posljednja osoba koja je vidjela Almu i njenu djecu prije tragičnog čina.

 

Bile zajedno u kafiću


Iako su one bile zajedno u jednom kafiću u Skadru, 10 minuta kasnije Alma Arazi se vidi na mostu na njegovom ulazu.

 

Istražitelji će, nakon uvida u snimak sa mosta, ponovo ispitati jetrvu, kako bi saznali šta je sve prethodilo tragediji.

 

Valentina, koja je već dala svoje svjedočenje policiji nakon incidenta, očekuje se da bude ponovo ispitana, prenijeli su albanski mediji.

 

Ovako nešto se radi da bi se shvatilo da li je jetrva možda posumnjala u ozbiljno psihičko stanje 39-godišnjakinje, ali i da bi se dobio uvid u njene telefonske pozive nakon toga i ko su ljudi sa kojima je komunicirala.

 

Sa rekonstrukcije kretanja Alme Arazi, prema navodima skadarskog tužilaštva, ona je sa Valentinom pila kafu u jednom lokalu, a zatim prošetala do mosta Bune.

 

posljednji trenutak za policiju


Poslije 12 minuta hoda, Alma Arazi se vidi kako ulazi na most Buna oko 20.21 sat.

 

Zbog kretanja vozila, istražitelji smatraju da je Alma Arazi, prešavši most, skrenula udesno i stigla do travnjaka, koji se spušta u blizinu reke.

 

Ovo je posljednji trenutak za policiju, nakon čega Alma nestaje sa snimka, a njena i smrt njene djece ostaje misterija.

 

Podsjetimo, Alma je 2. maja nestala sa djecom, a njen suprug Ergis je tek 3. maja prijavio njihov nestanak.

 

Almino tijelo i tijelo jednog djeteta izvučeni su iz rijeke Bojane.

 

Tijelo njene osmogodišnje kćerke pronađeno je u ponedeljak, dok je tijelo najstarije devojčice (9) pronađeno još u subotu, otkad je i trajala neprekidna potraga.

 

Sutradan je Ergis uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje samoubistva.

 

Istočna Bosna