Pandemija koronavirusa nije zaustavila poljoprivrednu proizvodnju u BiH. Ona je čak i povećana zbog otežanog uvoza i mogućih poskupljenja.
Cijena pšenice na svjestskim berzama raste. Rusija je čak zabranila izvoz pšenice do septembra, što ukazuje na značaj domaće proizvodnje. Semberija i Posavina imaju kapacitete da prehrane pola BiH. U Janji je zasijano više od 3 I po hiljade hektara zemljišta u vlasništvu povratnika Bošnjaka.
Pšenica i ječam su na oko 40 % , kukuruz 40 %, a na preostalom dijelu, oko 20 % zemljišta su povrtlarske kulture kao što su krompir, luk, kupus, paprika, paradajz I druge. Janja je oduvijek predstavljala žitnicu Semberije, a poznata je i po drugim poljoprivrednim proizvodima. Ovdje odlično uspijevaju dinje I lubenice.
Janja je nekad hranila pola Jugoslavije, a sada može prehraniti pola BiH, kažu janjarci. rekao je Samir Baćevac, delegat u Vijeću naroda RS. “Janja je ove godine zasijala mnogo više kultura, prvenstveno krompira, obzirom da je kompanija Bingo kupila jednu fabriku u Janji, bivšu Semberku koja se bavila proizvodnjom sušenog voća I povrća I za svoje potrebe ugovorila preko 800 dunuma krompira kojeg će otkupiti od naših poljprivrednika.
To će biti putem naše Poljoprivredne zadruge “Agrofarmer” iz Janje. Samim tim proizvodnja te vrste kulture je povećana za preko 300 % u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Samir Baćevac, delegat u Vijeću naroda RS.
Gradačac, nekadašnja Vega, Voćar Glumina I Fana Srebrenik za koju radimo ostalo povrće: paprika, kupus I patlidžan, to ide u Federaciju”, rekao je Mujo Bogaljević, direktor Opšte poljoprivredne zadruge “Agrofarmer” u Janji. Mustafa Gradaščević, jedan od suosnivača Opšte poljoprivrede zadruge “Agrofarmer” u Janji obrađuje oko 250 dunuma zemlje. Na njegovom gazdinstvu zaposleno je 5 ljudi, a po potrebi angažuje I dodatne sezonske radnike. „Svako poljoprivredno gazdinstvo u Janji koje obrađuje zapošljava 5-10 ljudi. Ima ih koji obrađuju 500-600 dunuma. Tu su i sezonski radovi, kad kRene branje angažuju desetine ljudi. Tu su velika sredstva, dnevnice.
Osim sigurnosti u prehrani imaćemo osigurana radna mjesta. U poljoprivredi je najlakše napraviti radno mjesto“, rekao je Mustafa Gradaščević, poljoprivrednik i potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina. „Smatram da će pandemija dozvati pameti one koji odlučuju i da ćemo dobIti bolje programe i veću podršku jer u svemu ovome vidimo da se možemo osloniti samo na domaće proizvođače. Ja bih želio poručiti gledaocima da imamo dovoljno hrane i da se ne boje da će ostati gladni. Naši proizvodi koje smo zasijali ove godine sigurno mogu prehraniti više od polovine BiH“, dodao je Baćevac. Islamska zajednica u Janji također je imala veliku ulogu u kultivisanju vakufskog zemljišta.
Na 125 dunuma zasijali su pšenicu, kukuruz i krompir. Nedavno su nabavili i sistem za navodnjavanje vakufskog zemljišta. U Janji ima još neobrađene zemlje koja bi se mogla kultivisati. Već ima pojedinaca koji otkupljuju zemljište od komšija koji ga ne koriste i tako proširuju svoju proizvodnju. Uz veću institucionalnu podršku i proizvodnja bi mogla biti veća.
