Državljani Srbije koji posljednjih dana opsjedaju Srebrenicu, u roku od samo 24 sata dobiju rješenje o naknadnom upisu u knjigu državljana BiH. Time stiču pravo i na CIPS-ovu ličnu kartu. Ukoliko do dana izbora ne bude gotova (rok za dobijanje do 15 dana), svi oni koji su podnijeli zahtjev, mogu glasati na izborima 15. novembra na nepotvrđenim glasačkim listićima.

 

Iz srebreničke policije dobiju potvrdu da su predali zahtjev za izdavanje lične karte, i na osnovu samo te potvrde birački odbori im dopuštaju glasanje.

 

U nekoliko sarajevskih općina koje smo kontaktirali rečeno nam je da nakon što dobiju zahtjev osobe za naknadni upis u knjigu državljana BiH, dokumentacija se prosljeđuje Ministarstvu civilnih poslova BiH koje opravosnaži rješenje, te po dobijanju povratne informacije vrši se upis.

 

No, u Srebrenici aktuelni načelnik i kandidat srpskih stranaka za novi mandat Mladen Grujičić je "najnapredniji načelnik u BiH" kada je riječ o brzini dobijanja dokumenata.

 

Uposlio je dodatnih deset ljudi koji danonoćno rade na izdavanju rješenja državljanima Srbije o naknadnom upisu u knjigu državljana BiH, a u punom kapacitetu je i srebrenička policija gdje odmah po završavanju posla odlaze "novopečeni bh. državljani" i predaju zahtjev za ličnu kartu.

 

Pronašli su "rupu u zakonu", gdje nije precizirano u kom roku se izdaje rješenje, kao ni to da li se uopće mora čekati na signal Ministarstva civilnih poslova BiH, ukoliko bi rješenje bilo vraćeno.

 

U članu 4. Upustva o naknadnom upisu u matičnu knjigu rođenih i knjigu državljana u Bosni i Hercegovini stoji:

 

 

- O zahtjevima za naknadni upis odlučuje nadležni organ iz člana 3. i u skladu sa rješenjem kojim je odobren naknadni upis isti vrši u matičnu knjigu. Nadležni organ dužan je dostaviti Ministarstvu civilnih poslova BiH (u daljem tekstu: Ministarstvo) primjerak rješenja o naknadnom upisu sa kopijom spisa predmeta na osnovu koje je doneseno rješenje. Rješenje o naknadnom upisu sa prilozima dostavlja se Ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od dana donošenja. Ukoliko Ministarstvo smatra da nisu ispunjeni uvjeti za naknadni upis, o tome u pisanoj formi obavještava nadležni organ u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

 

Šta ako Ministarstvo civilnih poslova BiH neka od ekspresno izdatih rješenja ovih dana u Srebrenici vrati i poništi upis u knjigu državljana BiH?

 

- To je pravo pitanje, a tu je i odgovor. Oni ne dolaze da bi se upisali u knjigu državljana BiH i da bi dobili bh. državljanstvo već samo da bi glasali - kaže za Faktor Ćamil Duraković, bivši načelnik Općine Srebrenica i član izbornog štaba "Moja adresa: Srebrenica".

 

Sasvim im je svejedno, kaže on, da li će Ministarstvo civilnih poslova odobriti da dobiju bh. državljanstvo. Sve je samo za jednokratnu upotrebu – izbori 15. novembra.

 

- Postavlja se tu svakako pitanje krivične odgovornosti, ali šta se može desiti? U konačnici ništa. Kada sam bio načelnik, 2016. godine oko 1.500 državljana Srbije je tada na isti način, kao i ovi danas, dobilo državljanstvo BiH i ličnu kartu i došli su samo da glasaju. Sve institucije u Srebrenici stavljene su u funkciju samo jednog čovjeka - Mladena Grujičića, i to je klasična zloupotreba - ističe Duraković.

 

Bivši ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović kaže da je cijeli sistem tu uvezan.

 

- Kada je riječ o naknadnom upisu u knjigu državljana BiH, koliko sam ja upućen kao bivši ministar civilnih poslova, radi se sve po zakonu i procedurama. Sva dokumentacija koja dolazi u Ministarstvo je kompletirana i ništa ne nedostaje, što dovoljno govori o tome da je sistem stavljen u funkciju i da se ništa ne prepušta slučaju. No, tu je i politička dimenzija ove priče. Nisu sigurni kakav je omjer snaga u Srebrenici, tačnije više je Bošnjaka na biračkom spisku nego Srba, i sada nastoje po svaku cijenu da taj omjer promijene, jer koliko znam sve je to negdje u najviše 500 glasova - kaže za Faktor bivši ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović.

 

Na Lokalnim izborima 2008. godine u Srebrenici je na biračkom spisku bilo 15.492 birača, od toga redovnih 9.523, poštom 882 i u odsustvu 5.087. Te godine, samo za Srebrenicu je važila izborna odredba po kojoj su mogli glasati svi oni koji su 1991. godine imali prebivalište na području ove općine.

 

 

Za načelnika je sa osvojenih 3.696 glasova izabran Osman Suljić, kandidat SNSD-a Miloš Vukosavljević je osvojio 2.833 glasa, kandidat SDP-a Hakija Meholjić 1.929, a kandidat Saveza srpskih stranaka Svetozar Marinković 1.282 glasa.

 

Na Lokalnim izborima 2012. ukupan broj glasača na CIK-ovom spisku bio je 14.090. Od toga redovnim putem glasalo je 7.759, u odsustvu 1.176, a poštom 390.

 

 

Ćamil Duraković, zajednički kandidat SDA, SBB-a, SBiH i SDP-a osvojio je 4.455 glasova, Vesna Kočević 3.663 glasa, a Radojica Ratkovac 1.340.

 

Četiri godine poslije, 2016. Bošnjaci su izgubili Srebrenicu. Pobijedio je Dodikov kandidat (kojeg su podržale sve stranke iz RS-a) Mladen Grujičić sa osvojenih 4.678 glasova, dok je Ćamil Duraković osvojio 3.910 glasova, a Desnica Radivojević 15.

 

 

Na biračkom spisku 2016. bilo je upisano 13.803 glasača, od čega je blizu 9.000 njih glasalo, a važeih glasačkih listića bilo je 8.603.