29
Avgust

AMBASADOR NEDIM MAKAREVIĆ: DIJASPORA SA REZERVNE KLUPE MORA UĆI NA TEREN

Published in Svijet

Pravo glasa na lokalnim izborima imat će i bosanskohercegovačka dijaspora širom svijeta. Tim povodom razgovarali smo sa ambasadorom Bosne i Hercegovine u Norveškoj Nedimom Makarevićem.

 

 

 

Za Klix.ba je govorio o registraciji birača u ovoj zemlji u kojoj živi veliki broj građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Teme razgovora sa Makarevićem bili su i politički angažman dijaspore u ovoj zemlji i aktivnosti ambasade.

 

Norveška je jedna od država u kojoj Bosna i Hercegovina ima veliku dijasporu. Uskoro ističe rok za prijavu birača za lokalne izbore. Koliko se do sada ljudi prijavilo da bi imalo pravo glasa?

Nije moguće imati odgovor na to pitanje iz dva razloga. Razlog broj jedan je da je Centralna izborna komisija (CiK) tek usvojio budžet za izbore, prije dvije sedmice. Tako da oni nisu stigli sve da obrade. To su nam dali napismeno.

 

Kada smo 2018. godine provodili kampanju, koja je bila jako intenzivna, imali smo 1.389 uspješno registrovanih građana. Možemo znati za građane koji su se lično prijavili. Ne možemo imati utjecaja na ljude koji su se od kuće prijavili, a njih je najviše.

Za pretpostaviti je da imate uvid kolika je bila izlaznost na prethodnim izborima. Koliku izlaznost očekujete na ovogodišnjim izborima? Da li će na izlaznost utjecati i pandemija koronavirusa?

 

Na to mogu odgovoriti preciznije. Nažalost, brojke bi mogle biti znatno bolje. Po pravilu dijaspora je agilnija kada su u pitanju Opći izbori. Za lokalne izbore 2016. imali smo 60.000 prijava, a sada prema informaciji koju imam sada je nepunih 33.000, a informacija je od 25. augusta. Međutim, nije isključeno da u ovih nekoliko dana do srijede (op. a. 2. septembra kada ističe rok za registraciju) popravimo brojeve jer naš narod se aktivira uvijek u fotofinišu kada je riječ o izborima.

Moramo biti jasni – nisu se ljudi prijavili, pa će glasati. Nego su se prijavili, ali se ne zna da li su tom prilikom napravili grešku ili ne. Vjerujte da sve vrvi od grešaka. Svaki drugi formular je pogrešno ispunjen, takvo je naše iskustvo u Norveškoj. Dok kolege iz Bosne i Hercegovine koji pomažu dijaspori imaju žalosnu kvotu od 80 posto i više formulara koji su pogrešno ispunjeni. To je jako alarmantno i o tome moramo povesti diskurs.

Utječu li političke stranke iz Bosne i Hercegovine na dijasporu? Osjeti li se predizborna kampanja u Norveškoj?

Na lokalnom terenu ne postoji konkretno agitiranje. Imamo samo agitiranje da se glasa bez nekog konkretnog usmjerenja. Naša dijaspora putem javnih servisa i sredstava javnog informisanja gradi svoj stav za koga će glasati.

Ako je pitanje bilo usmjereno da li postoje konkretne aktivnosti neke konkretne stranke koja proaktivno agituje da se glasa za nju, toga u Norveškoj nema. Postoje pojedinci iz različitih političkih stranaka koji agituju da se uopće glasa, što je pozitivno.

 

Poenta je u tome što mi imamo jednog uspavanog diva koji nam ekonomski enormno pomaže, to su brojke od nekoliko milijardi KM godišnje. To je samo novac za koji se zna na osnovu transakcija. Kada novce nosim u Bosnu i Hercegovinu nikad ih ne prebacujem bankovnim računom nego ih nosim u gotovini. Sad zamislite koja su to još dodatna sredstva. Većina radi tako.

Dijaspora je jedno ogromno blago koje se do sada samo svodila na finansijske šprice prema matici. Dijaspora nije svjesna da su oni u biti jedno ozbiljno političko tijelo koje može sasvim konkretno da utječe na političke procese u Bosni i Hercegovini. Nastojimo ih probuditi u tom smislu.

To je jedan značajan potez u borbi protiv asimilacije. Asimilacija je prisutna i to naravno ne želimo. Tako da je to bitan segment u borbi protiv asimilacije, a za boljitak i jačanje Bosne i Hercegovine.

Koliko je dijaspora uključena u politički život Norveške? Koliko su zainteresovani da politički djeluju u zajednicama u kojima žive?

Izlaznost naših ljudi na norveškim izborima je vrlo niska. Čini mi se da naši ljudi imaju taj neki, uslovno rečeno, otklon prema izborima. Ne znam zašto je to tako. Mogu samo konstatovati da je to tako.

 

Od svojih norveških prijatelja i odgovornih ministarstava imam odgovor da je učešće dijaspore na norveškim izborima vrlo nisko. Što se tiče učešća u političkim strankama, to naravno može biti mnogo bolje. Imamo rijetke primjere kao što je gospođa Hannah Sumeja Atić koja je na visokoj poziciji u vodećoj stranci Hoyre. Mislim da bi trebalo biti mnogo više naših ljudi u politici.

Pandemija koronavirusa nije zaobišla ni Norvešku. Da li je Ambasada imala povećan broj zahtjeva dijaspore za uslugama tokom pandemije ili je taj broj bio kao i prije početka pandemije?

Moram s ponosom naglasiti da je Ambasada Bosne i Hercegovine u Oslu jedina ambasada koja nije reducirala svoje radno vrijeme. Nije zatvorila svoje konzularne usluge, rad sa strankama. Tokom pandemije smo radili sa strankama.

Imamo i određeni i jasni porast konzularnih usluga, pogotovo je osjetno da sve više naših ljudi podnosi zahtjeve za bosanskohercegovački pasoš iz razloga, pretpostavljam, pandemije jer bez našeg ličnog dokumenta ne mogu ući u Bosnu i Hercegovinu.

Koje su planirane aktivnosti Ambasade? Šta će Vam biti prioriteti?

Uvijek se fokusiram na ono što je po mom skromnom mišljenju najbitnije, a to je ekonomska diplomatija. Da vidimo na kojem nivou i na koji način Norveška i Bosna i Hercegovina mogu sarađivati. Da se ne radi samo o pomoći Bosni i Hercegovini koja je u konstantnom porastu zadnje tri godine i to možete provjeriti, nego da se radi o konkretnom biznisu između dvije države na nivou privatnih kompanija.

Kada sam došao ovdje, bili su ljudi sa biznisima, a koji nisu ujedinjeno djelovali. Tako da smo oformili udruženje privatnika koje je pozvalo udruženje privatnika iz Bosne i Hercegovine. Sve se to dešavalo u junu 2018. godine. Ovdje smo imali više od 30 privatnika bosanskohercegovačkih firmi gdje je Ambasada napravila dvodnevni seminar na kojem su se upoznavale firme iz Bosne i Hercegovine i Norveške – naši ljudi koji imaju firme u Norveškoj i naši ljudi koji imaju firme u Bosni i Hercegovine. Rezultat toga je jako puno potpisanih ugovora. Vidjet ćete da je 2018. izvoz iz Bosne i Hercegovine u Norvešku porastao za jednu trećinu u poređenju sa 2017. Taj trend namjeravamo zadržati.

To je što se tiče klasičnih građevinskih grana kao što su drvo, staklo, čelične konstrukcije. Tik pred pandemiju smo uspjeli sa Ministarstvom vanjskih poslova Norveške i jednim posebnim odjeljenjem koje djeluje pod Ministarstvom trgovine Norveške, a zove se Innovation Norway i ima ogromna sredstva za inovativne tehnologije, uspjeli smo da dovedemo naše, bosanskohercegovačke firme. Riječ je o IT firmama te je napravljen seminar sa završetkom u našoj ambasadi gdje su pozvani naši norveški prijatelji.

Ostvarili su se odlični sinergijski efekti. Uspjeli smo upaliti reflektore Norveške prema Bosni i Hercegovini u smislu modernih tehnologija. Bit Alijansa je bila naš partner u tom projektu. U tome nam je pomogao aktuelni norveški ambasador u Bosni i Hercegovini Olav Reinertsen. U narednom periodu se namjeravamo samo fokusirati na ekonomiju, pod broj jedan. Pod broj dva je rad sa našom dijasporom koje je naše blago. Mi moramo pružiti našoj dijaspori sve što možemo. Ti ljudi zaslužuju našu pažnju i to je jedan ogromni resurs.

Kada pogledate zemlje poput Irske, Italije, pa i poput Hrvatske gdje dijaspora utječe na mnoge procese. Mislim da je to jedan veliki igrač koji sa rezervne klupe mora ući na teren.

Istočna Bosna